Ukrajinci neće da pregovaraju dok ne dobiju novo oružje
Ukrajina kaže da sada ima za cilj da potisne ruske snage što je dalje moguće na bojnom polju, računajući da će napredni raketni sistemi koje su SAD i Britanija obećale posljednjih dana okrenuti rat u njenu korist
Ukrajina želi da osnaži poziciju na terenu uz pomoć novih isporuka naoružanja sa Zapada prije nego što nastavi mirovne pregovore sa Rusijom.
”Naše oružane snage su spremne da upotrijebe novo oružje i mislim da tada možemo početi novu rundu pregovora iz osnažene pozicije”, rekao je David Arahamija, ukrajinski poslanik i član pregovaračkog tima.
SAD će, između ostalog, snabdjeti Ukrajinu preciznim raketnim sistemima HIMARS, što će joj omogućiti da pogađa ruske mete sa veće udaljenosti.
Moskva je poručila da će zapadno oružje doliti ulje na vatru, ali da neće promijeniti tok “specijalne vojne operacije”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da se Rusija lako nosi sa američkim sistemima naoružanja i da je već uništila desetine komada oružja, objavila je juče državna agencija RIA. Putin je to izjavio u intervjuu za nacionalnu televiziju koji će biti emitovan danas, saopštila je RIA. On je rako da ruski PVO sistemi “krackaju kao orahe” ukrajinsko naoružanje.
Koliko ukrajinska vojska može izdržati?
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je ove nedjelje da Ukrajina sada gubi 60 do 100 vojnika dnevno u borbi. Poređenja radi, oko pedeset američkih vojnika je ginulo dnevno u prosjeku 1968, tokom najsmrtonosije godine Vijetnamskog rata za snage SAD, piše agencije AP.
Viktor Muženko, načelnik generalštaba ukrajinske vojske do 2019, upozorava da bi se gubici mogli pogoršati.
”Ovo je jedan od kritičnih trenutraka u ratu, ali nije vrhunac”, rekao je Muženko za AP.
Ovo je najznačajniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. To objašnjava tako velike gubitke. Da bi ih smanjili, Ukrajincima je sada potrebno moćno oružje da bi parirali ili čak nadmašili rusko naoružanje. To bi omogućilo Ukrajincima da odgovore istom mjerom”.
On je ocijenio da će priznanje Zelenskog o visokom broju žrtava dodatno podići moral Ukrajinaca i da će zapadno oružje promijeniti tok rata.
“Što više Ukrajinci budu znali šta se dešava na frontu, to će više rasti volja da se odupru. Gubici jesu veliki, ali uz pomoć naših saveznika, možemo ih smanjiti i preći na uspješne ofanzive. To će zahtijevati moćno oružje”.
AP navodi da koncentracija ruske artiljerije uzrokuje mnoge žrtve u istočnim oblastima na koje je Rusija trenutno usredsređena.
Penzionisani general-potpukovnik Ben Hodžis, bivši komandant snaga američke vojske u Evropi, opisao je rusku strategiju kao “srednjovekovni pristup iscrpljivanja” i rekao da sve dok Ukrajina ne dobije obećane isporuke američkog, britanskog i drugog oružja za uništavanje i ometanje ruskih baterija, “ovakve vrste žrtava će se nastaviti”.
”Ovo bojno polje je mnogo smrtonosnije od onoga na šta smo svi navikli tokom 20 godina Iraka i Avganistana, gdje nismo imali ovakve cifre”, rekao je za američku agenciju.
On je dodao da taj nivo iscrpljenosti uključuje vođe, narednike, koji trpe najveću žrtvu “jer su izloženiji, stalno se kreću pokušavajući da nešto urade”.
”Makronove riječi mogu poniziti samo Francusku”
Ukrajina je juče prekorila francuskog predsjednika Emanuela Makrona zbog izjave da je važno da se ne “ponizi” Rusija. Ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba je rekao da taj stav “može poniziti samo Francusku”.
Od početka ruske invazije, Makron je nastojao da održi dijalog sa Putinom. Neki istočni i baltički partneri u Evropi su kritikovali njegov stav za koji smatraju da potkopava napore da se Putin podstakne na pregovore.
”Ne smijemo ponižavati Rusiju, kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli da stvorimo izlaz diplomatskim putem”, rekao je Makron u intervjuu regionalnim listovima koji je objavljen juče. “Uvjeren sam da Francuske treba da ima posredničku ulogu”.
Kuleba je odgovorio na Tviteru: “Pozivi da se izbjegne poniženje Rusije mogu samo da ponize Francusku i svaku drugu zemlju koja bi na to pozvala. Zato što je Rusija ta koja sebe ponižava. Bolje je da se svi fokusiramo na to kako da stavimo Rusiju tamo gdje joj je mjesto. To će donijeti mir i spasiti živote”.
Makron je redovno razgovarao sa Putinom od početka invazije u okviru napora da se postigne prekid vatre i započnu kredibilni pregovori između Kijeva i Moskve, iako nije postigao opipljiv uspjeh.
”Mislim, i rekao sam mu (Putinu), da pravi istorijsku i fundamentalnu grešku za svoj narod, za sebe i za istoriju”, rekao je Makron.
Na pitanje o ponudi posredovanja, savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak je rekao da “nema svrhe pregovarati” sa Rusijom dok Ukrajina ne dobije novo oružje od Zapada i ne potisne ruske snage “što je dalje moguće do granica Ukrajine”.
Rusija je osvojila oko petine ukrajinske teritorije. Zapad nastavlja da šalje napredno oružje Kijevu. Francuska je takođe isporučila ofanzivno naoružanje, uključujući haubicu “cezar” iz zaliha francuske vojske. Makron je rekao da je tražio od proizvođača oružja da ubrzaju proizvodnju.
Obje strane tvrde da napreduju u Sjeverodonjecku
Ukrajina je juče saopštila da je ponovo zauzela dio grada Sjeverodonjeck, u rijetkoj kontraofanzivi protiv glavnih ruskih jurišnih snaga koje stabilno napreduju na istoku. Ta tvrdnja nije potvrđena iz nezavisnih izvora, a Moskva je saopštila da njene snage tamo ostvaruju dobitke. Ali to je prvi put da ukrajinske snage tvrde da su pokrenule veliki kontranapad u Sjeverodonjecku nakon što su tamo danima uzmicale.
Rusija je posljednjih nedjelja koncentrisala snage u Sjeverodonjecku, za jednu od najvećih kopnenih borbi u ratu, sa ciljem, kako se vjeruje da zauzme cijeli Lugansk, koji sa Donjeckom oblašću čini Donbas. Moskva polaže pravo na te dvije istočne oblasti u ime tamošnjih separatista.
Obje strane tvrde da su zadale velike gubitke u borbi za mali industrijski grad, u borbi koja bi po mišljenju vojnih eksperata mogla odrediti koja strana će dobiti zamah za oduženi rat iscrpljivanja narednih mjeseci.
Ukrajinska dobrovoljačka brigada je juče objavila smrt četiri strana vojna dobrovoljca. Međunarodna legija odbrane Ukrajine, zvanična dobrovoljačka brigada, saopštila je da su oni državljani Njemačke, Holandije, Australije i Francuske. Nije precizirano kada i u kakvim okolnostima su stradali.
Rat, koji je, kako se vjeruje, odnio desetine hiljada života, milione primorao da napuste domove, ima razoran uticaj na globalnu ekonomiju, posebno na siromašne zemlje uvoznice hrane. Ukrajina je jedan od vodećih svjetskih izvora žitarica i jestivog ulja, ali su te isporuke u velikoj mjeri prekinute zbog ruske blokade crnomorskih luka, pri čemu je više od 20 miliona tona žitarica zaglavljeno u silosima.
( Angelina Šofranac )