Poreski dužnici prema državi: Crna lista teška 300 miliona eura
Od ukupnog duga, oko 135 miliona se odnosi na neplaćanje PDV-a, na dobit, na promet nepokretnosti i koncesija što duguje 200 najvećih obveznika. Ukupan dug sa liste 50 obveznika za poreze i doprinose iznosi nešto više od 63 miliona, a preduzeća u stečaju gotovo 99 miliona eura
Dug najvećih poreskih dužnika prema državi dostigao je gotovo 300 miliona eura, podatak je iz najnovije liste crnih poreskih dužnika, rečeno je “Vijestima” u Upravi prihoda i carina (UPC).
Od ukupnog duga, 135.991.304 eura je po osnovu neplaćenog poreza na dodatu vrijednost (PDV), na dobit, na promet nepokretnosti i koncesija, i taj dug je na listi 200 najvećih poreskih dužnika.
Ukupan dug sa liste 50 obveznika za poreze i doprinose iznosi 63.324.645 eura, dok je dug preduzeća u stečaju 98.965.818 eura.
Crna lista je sa presjekom na 30. april ove godine.
Iz UPC, kojom od maja rukovodi Rade Milošević, kazali da su napravili listu 200 najvećih poreski dužnika za sve oblike poreza, listu sa 50 dužnika koji ne izmiruju obaveze po osnovu poreza i doprinosa iz i na lična primanja i da je novina 100 najvećih poreskih obveznika u kojima je pokrenut stečaj.
Posljednja zvanična lista poreskih dužnika objavljena je u avgustu prošle godine kada je UPC-om rukovodio Aleksandar Damjanović, sadašnji ministar finansija, dok za vrijeme mandata doskorašnje v. d. direktorke UPC Milene Petričević zakonska obaveza o objavljivanju crne liste nije poštovana.
Novina u objavi podataka o najvećim dužnicima je izdvajanje 100 najvećih poreskih obveznika u kojima je pokrenut stečaj, što je definisano prošlogodišnjim izmjenama uredbe o uslovima i kriterijumima objavljivanja liste poreskih dužnika
Crna lista se objavljuje kvartalno od 2013. godine u dva dijela - najveći dužnici za sve poreske obaveze (njih 200) i najveći dužnici za dugove po osnovu poreza i doprinosa (njih 100, dok je uredbom bilo definisano 50) i na tim listama su bili i obveznici u stečaju.
Objave su uslijedile nakon izmjene zakona o poreskoj administraciji, što je tada iz opozicionih poslaničkih klupa pokrenu Damjanović.
Uredba kojom je ovo pitanje detaljnije razrađeno izmijenjena je prošle godine, pa je dodato da se izdvoji lista 100 najvećih dužnika u stečaju.
Akter afere "Možura" najveći poreski dužnik
Na listi 200 najvećih poreskih dužnika najveći je preduzeće “Spic ronghe international (Montenegro) limited”, sa iznosom od 10.143.187 eura. Ta kompanija je pod istragom crnogorskog tužilaštva zbog afere “Možura”.
Njen vlasnik je istoimena firma iz Hong Konga, a nabavljala je turbine i drugu opremu vrijednu više od 40 miliona eura za firmu “Možura wind parka”, koja je investitor izgradnje vjetroelektrana na brdu Možura, između Bara i Ulcinja.
Tokom aprila 2020. godine, kako je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saopštilo, formiran je predmet u vezi sa poslovanjem “Možura wind parka”, a koji se odnosi na pravo odbitka ulaznog PDV-a u iznosu od 6.942.447,87 eura. Taj iznos PDV-a je prikazan na osnovu nabavke opreme od firme “Spic Ronghe Internacional Limited”, a čija je ukupna vrijednost iznosila 40.001.723 eura.
Direktor firme “Spic Ronghe Internacional” iz Podgorice je Rajko Stanišić. On je istovremeno i ovlašćeni zastupnik kompanije “China road i Bridge corporation”, koja gradi dionicu auto-puta Podgorica-Mateševo. Stanišićeva firma je prijavljena na istoj adresi u “Capital plazi” kao i “Možura wind park”, samo na drugom spratu.
Druga firma na listi 200 najvećih dužnika je “Vektra Jakić”, sa 10.009.299 eura. Preduzeće biznismena Dragana Brkovića duguje i za poreze i doprinose za plate zaposlenih 1.692.194 eura.
SDT je u martu prošle godine saopštilo da je nakon prijave Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede formiralo predmet u vezi sa slučajem “Vektre Jakić”, u cilju utvrđivanja da li je neka osoba izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.
Iz Ministarstva poljoprivrede, dok je njime rukovodio ministar Aleksandar Stijović, ranije su “Vijestima” kazali da je osnov podnošenja prijave niz nezakonitih postupanja više nekadašnjih direktora Uprave za šume, ministara poljoprivrede i doskorašnjeg predsjednik Privrednog suda Blaža Jovanića koji su svojim protivpravnim postupanjem u slučaju “Vektre Jakić” nanijeli višemilionsku štetu državi. Iz Ministarstva su kazali da su ove osobe prekoračenjem ovlašćenja i nevršenjem službene dužnosti oštetili državu, između ostalog, za više od 12 miliona eura na ime neplaćanja koncesione naknade.
Aerodromi dospjeli na listu
Na listi 200 dužnika treći je “Tehnoput”, sa dugom od oko 5,5 miliona, a našao se i među dužnicima za poreze i doprinose (1.359.849 eura).
Na crnu listu 200 najvećih dužnika su dospjeli Aerodromi Crne Gore (ACG), koji duguju državi 4.387.499 eura. Državno preduzeće ACG 2021. godine poslovalo je pozitivno i zaradilio 2,4 miliona eura. Ukupni akumulirani gubitak na kraju prošle godine, sa ovim pozitivnim rezultatom, iznosio je 1,2 miliona eura. Ta državna kompanija je 2020. godinu, koja je obilježila pandemija koronavirusa, završila sa minusom od 14,2 miliona, dok je 2019. osvaren profit od skoro 27 miliona.
Na petom mjestu 200 najvećih dužnika je “Binex Podgorica”, sa dugom od 3.799.357 eura, zatim “A-kop” sa 3.506.825 eura.
”Cijevna komerc” duguje za poreze 3.259.463 eura, a za poreze i doprinose 580.000.
Među dužnicima je i jedan od vlasnika vjetroelektrane Možura “Shanghai Electric Power Engineering Montenegro LLC”, koji za poreze duguje 1.488.994 eura, zatim Brkovićeva “Vektra Boka” (1.417.550 eura).
"Plantaže" za doprinos duguju 9,36 miliona
Listu dužnika za poreze i doprinose predvodi državna kompanija za proizvodnju vina “Plantaže”, sa dugom od 9.365.066 eura, koja duguje i za ostale poreze oko 755.000 eura. Račun kompanije je od 1. juna u blokadi koju je pokrenula Opština Tuzi na iznos od pola miliona eura za neplaćeni porez na nepokretnost za prošlu godinu. Taj dug menadžment kompanije osporava.
”Plantaže” su prošlu godinu završile sa gubitkom od 20 miliona eura jer je uprava priznala i opterećenja iz prethodnih perioda. Riječ je o reprocjeni i promjeni obračuna vrijednosti zaliha, zbog čega su “Plantaže” u bilansima morale da iskažu više od 13 miliona eura negativnih efekata na neto-rezultat.
Drugi na crnoj listi za poreze i doprinose je Željeznički prevoz koji duguje 7.109.829 eura, slijede Održavanje željezničkih voznih sredstava sa 3.277.075 eura, Željeznička infrastruktura sa 2.658.318 eura, “Vektra Boka” sa 2.623.837, Izbor Bar sa 2.459.889, ulcinjski Vodovod sa 2.444.835, cetinjski Vodovod sa 2.077.357, Institut “Simo Milošević” sa 1.966.781, Montekargo sa 1.692.430…
Na listi su i Port of Adria sa dugom od milion eura, a ta kompanija duguje i 1,15 miliona za ostale poreze. Na listi 50 najvećih su i Savez sindikata Crne Gore sa 643.000, RTV Pljevlja sa 635.000, bolnica “Codra” sa 502.481, Fudbalski klub “Sutjeska” 326.076 eura…
"Montenegro erlajns" predvodi stečajce sa 15 miliona
Na listi dužnika u stečaju na prvom mjestu je nekadašnji nacionalni avio-prevoznik “Montegro erlajns” (MA), koji je ostao dužan državi 15.031.815 eura, a najveći dio duga se odnosi na poreze za plate zaposlenih. Kada je u avgustu prošle godine objavljena posljednja crna lista, MA je dugovao zaposlenima 13,68 miliona eura.
Drugi na listi dužnika u stečaju je “Pantomarket” sa dugom od 15.010.300 eura, dok je “Radoje Dakić” treći sa dugom od 11.856.385 eura.
Slijede Rudnici boksita koji duguju 9.053.995 eura, Zavod za izgradnju Bara duguje 4.444.261 euro, “Mercur system” 3.762.510, bolnica Meljine 3.072.550, “Galenika Crna Gora” 2.571.354, Solana “Bajo Sekulić” 2.225.310 eura…
Stimulans za neplatiše
Među dužnicima sa crne liste UPC su i preduzeća kojima je odobren reprogram poreskog duga po starom zakonu.
Ministarstvo finansija je prošle sedmice produžilo zahtjev za dostavljanje prijava za reprogram duga po novom zakonu koji je dio paketa pratećih zakona u okviru projekta “Evropa sad”, a usvojen je u parlamentu krajem prošle godine. Njegov je cilj da se stimulišu poreski dužnici da uplate poreske obaveze. Dug mogu reprogramirati pravna i fizička lica. Ovaj zakon sadrži skoro sve odredbe zakona iz decembra 2016.
U Ministarstvu finansija je procijenjeno da će primjenom ovog zakona najveći broj obveznika prihvatiti uslove i reprogramirati dug, tako da će minimalni finansijski benefit po budžet biti na godišnjem nivou 15 miliona, a za pet godina 75 miliona eura.
Obveznici koji uđu u reprogram moraće da plate 10 odsto duga jednokratno, a ostatak u 60 mjesečnih rata i otpisaće im se prispjela kamata na dug.
Ukupni poreski dug 581 milion eura
Damjanović je u parlamentu prošle sedmice saopštio da se za pola godine poreski dug prema državi uvećao za 100 miliona eura.
”Od oktobra prošle godine nisam imao informaciju o stanju poreskog duga. Na kraju prošle godine dug je iznosio oko 483 miliona eura, a 6. aprila je taj dug bio 581 milion eura. Za pola godine je porastao 100 miliona...”, naveo je Damjanović.
( Biljana Matijašević, Marija Mirjačić )