Vujović: Ne možemo imati popis kada se u većini opština organizuju izbori, najrealnije je da bude u oktobru 2023.
"Ne smijemo dozvoliti da popis pretvorimo u političko pitanje", ističe Vujović
Popis zahtijeva stabilne političke uslove, funkcionalne lokalne samouprave, funkcionalnu Vladu i intitucije koje treba da sprovedu sam popis. Ne možemo imati popis kada se u većini lokalnih samouprava organizuju izbori, kazala je u Bojama jutra na TV Vijesti Ivana Vujović iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.
Vlada Crne Gore usvojila je predlgo Zakona o popisu, a o datumu njegovog održavanja odlučivaće se na nadležnom skupštinskom odboru.
Vujović smatra da nije izvodljivo pripremiti popis za oktobar ove godine, posebno ako u oktobru budu izbori u više opština.
"Uzimajući u obzir da su u aprilu 2023. predsjednički izbori najrealnije je da popis bude u oktobru 2023. Treba uzeti u obzir i da ne treba previše odlagati prikupljanje podataka o stanovništvu jer nama popis treba. Ako u nedogled budemo imali jako opterećujuću situaciju kontinuiranih priprema za izbore različitih nivoa mi ipak moramo održati popis", navodi Vujović.
Dodaje da je popis trebalo da bude sproveden u aprilu 2021. godine i da je tada sve bilo pripremljeno osim samog zakona, a onda su došli problemi sa pandemijom, budžetom…
"Ne smijemo dozvoliti da popis pretvorimo u političko pitanje", ističe.
Gordana Radojević iz Društva statističara i demografa rekla je da sprovođenje popisa podrazumijeva akciju oko 4.500 ljudi.
"Popis je nasloženija društvena akcija u stručnom i organizacionom smislu. Za 15 dana potrebno je obići sve stambene jedinice, a njih je prema posljednjem popisu preko 300.000. Poslije toga potrebno je izvršiti unos, analizu i obradu podataka. Ova akcija podrazumijeva učešće oko 4.500 lica. Nakon usvojenog Zakona o popisu stanovnika, Zavod za statistiku organizaciju popisa, izbor i obuku popisivača delegira popisnim komisijama", objasnila je Radojević.
Vujović navodi da su pitanja gotovo ista kao ona u popisu sprovedenom 2011. godine.
"Mi smo zahtijevali da se tri pitanja izostave, to su ona vezana za vjeru, naciju i jezik jer ona politizuju sam popis. Tokom javne rasprave imali smo zahtjeve da se neka pitanja uvrste, ali uglavnom smo dobili odgovor da se ona ne prihvataju", rakla je Vujović.
Evropska regulative, kaže Radojević, ne obavezuje da se prikupljaju podaci o nacionalnosti, vjeri i jeziku.
"Praksa zemalja EU je da se ova pitanja ne prikupljaju. Skandinavske zemlje takođe ova pitanja ne prikupljanju. A što se tiče Crne Gore mi moramo ići u susret regulative EU koja treba da važi od 2024. a značiće da se podaci o stanovništvu prikupljaju svake godine. To su podaci koji se odnose na obrazovanje, migracije, radni status, zdravlje, sve elemente koje možemo naći u registrima, poreskim, ministarstava... Lica po Ustavu nisu dužna da se izjasne o naciji. To bi značilo na prelazak na moderni način prikupljanja podataka", rekla je Radojević.
( A.B. )