Radunović: "Otvoreni Balkan" trening pred briselsko finale
"Kad Vlada nije pitala građane o priznanju Kosova ili ulasku u NATO, ne mora ni o “Otvorenom Balkanu”, smatra Radunović i dodaje da DF neće dozvoliti da DPS opet pravi partijske organizacije u pravosuđu. "Crna Gora nema snage za još jednog Katnića, Medenicu ili Jovanića", kazao je
Pristupanje regionalnoj inicijativi “Otvoreni Balkan”, olakšalo bi Crnoj Gori da se približi članstvu u Evropskoj uniji (EU) - ocijenio je šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta (DF), Slaven Radunović.
On je u intervjuu “Vijestima” kazao da su regionalne integracije odlična prilika da se crnogorska privreda i građani privikavaju na konkurenciju, jer ih, prema njegovim riječima, u budućnosti očekuje takmičenje s neuporedivo jačim ekonomijama i razvijenijim društvima.
”’Otvoreni Balkan’ vidim kao dobar trening pred finalnu utakmicu u Briselu. Ako nismo spremni da sarađujemo sa, po svemu najbližim zemljama, kako da nekoga ubijedimo u iskrene namjere po pitanju obaveza iz članstva u EU?”, istakao je Radunović.
Govoreći o najavi DF-a da će biti spreman da podrži neka imenovanja u pravosuđu, on je rekao da se svi društveni akteri moraju uključiti u izbor novog vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda.
”Dvotrećinska ili tropetinska većina podrazumijevaju određene kompromise, ali svakako ne one kojima bi se provukle bespogovorne sluge bilo koje vlasti. Osim promjena u pravosuđu, koje su neophodne da bismo krenuli naprijed u uspostavljanju vladavine prava, DF je spreman da učestvuje i u kreiranju i usvajanju ‘izbornih zakona’”, poručio je Radunović.
Upitan zašto nije dogovoreno formiranje vlasti u Beranama, poslanik DF-a je odgovorio da je problem nastao kad je traženo da lista “Za bolje Berane”, koju je predvodio Vuko Todorović, prepusti poziciju predsjednika Opštine nosiocu liste koja je osvojila manje glasova, ili da s njim dijeli mandat.
Tvrdi da DF nije pregovarao o konstituisanju vlasti u toj opštini sa Socijalističkom narodnom partijom (SNP).
DF je jedan je od zagovornika pridruživanja Crne Gore “Otvorenom Balkanu” - zoni slobodnog kretanja ljudi, roba i usluga, koju su prije tri godine uspostavile Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Koji su ekonomski, a koji politički razlozi zbog kojih podržavate inicijativu, i zašto mislite da ulaskom u nju Crna Gora ne bi bila još dalje od pridruživanja EU, na šta upozoravaju dio domaće i međunarodne javnosti?
Zvaničnici EU i SAD-a snažno podržavaju projekat “Otvoreni Balkan”. Poslije početnih različitih poruka iz Brisela, konačno je stigla jasna podrška ovom projektu s najviših adresa. SAD su ga čak nazvale “trećim stubom” američke politike na Balkanu.
Za DF je pristupanje Crne Gore EU prioritet, tako da pozdravljamo svaki potez kojim se olakšava približavanje tom cilju. Regionalne integracije odlična su prilika da se naša privreda i građani privikavaju na konkurenciju, jer ih u budućnosti očekuje takmičenje s neuporedivo jačim ekonomijama i, uopšte, razvijenijim društvima. Sportskim rječnikom: “Otvoreni Balkan” vidim kao dobar trening pred finalnu utakmicu u Briselu. Ako nismo spremni da sarađujemo sa, po svemu najbližim zemljama, kako da nekoga ubijedimo u iskrene namjere po pitanju obaveza iz članstva u EU?
Benefiti od “Otvorenog Balkana” za stanovništvo i ekonomiju su brojni, tako da ih je teško pobrojati. Glavni su, svakako, brži protok ljudi, robe i kapitala, što je ekonomski osnov za privredni rast, ali i niže cijene. Troškovi, ali i vrijeme transporta će se smanjiti, kao što ni građani neće sate bespotrebno provoditi na granicama. Mladi će, bez dodatnih komplikacija, zaposlenje moći da potraže na mnogo širem prostoru i u privrednim granama koje i ne postoje u Crnoj Gori. S druge strane, muke crnogorskih turističko-ugostiteljskih poslodavaca, koji svakog ljeta kubure s kvalitetnom radnom snagom, biće momentalno riješene.
Kritičari pristupanja Crne Gore “Otvorenom Balkanu” uglavnom pokušavaju da prikriju glavne razloge svog protivljenja pričom kako slabašna crnogorska ekonomija neće moći da izdrži konkurenciju komšija, ili kako se brinu da će biti slabija kontrola kvaliteta roba, diploma i sl. Lično mislim da bi takve strahove trebalo da imaju naši eventualni partneri, jer evo cijeli svijet vidi da smo leglo korupcije i organizovanog kriminala. Stvarni razlozi protivljenja su, najčešće, frustracije Srbijom i strah da će ona iz svega ovoga izvući korist. Umjesto da misle o koristi koju će imati Crna Gora, oni ne mogu da istrpe što će i Srbija, ali i druge države, imati korist.
Vladi, kako su pojasnili pravnici, nije potrebna podrška Skupštine za pristupanje toj regionalnoj inicijativi. Smatrate li - kao funkcioner saveza koji se zalagao za održavanje referenduma o ulasku države u NATO - da bi o ovom pitanju trebalo konsultovati i građane na nekoj vrsti plebiscita?
Mislim da je to odlično pitanje za sve one koji su bili protiv referenduma o ulasku Crne Gore u NATO. Logično je pretpostaviti da bi i sad, kad je na dnevnom redu odluka mnogo niže pravne i strateške važnosti, bili takođe protiv. Što se mene tiče, kad Vlada nije pitala građane što misle o priznanju nezavisnosti Kosova ili ulasku u NATO, ne mora ni o ovom slučaju.
Za DF je pristupanje Crne Gore EU prioritet, tako da pozdravljamo svaki potez kojim se olakšava približavanje tom cilju. Regionalne integracije odlična su prilika da se naša privreda i građani privikavaju na konkurenciju, jer ih u budućnosti očekuje takmičenje s neuporedivo jačim ekonomijama i, uopšte, razvijenijim društvima
Zašto je DF odustao od vaninstitucionalne borbe protiv formiranja nove Vlade, iako je početkom marta na proteste, preko medija, pozivao i Demokrate?
Zaključak donosioca odluka u DF-u - kako na lokalnom, tako i na državnom nivou - je da se samo jedinstvenom akcijom svih političkih aktera koji smatraju da je iznevjerena volja birača od 30. avgusta 2020. godine, može pobuditi energija onog intenziteta, koji bi imao efekta na politička zbivanja. Najbolji dokaz za to su nedavno organizovani protesti Demokrata, koji su propali i pored uloženog velikog truda i značajnih sredstava. Nakon više naših poziva Demokratskoj Crnoj Gori na saradnju u vaninstitucionalnoj borbi, dobijali smo, kao što znate, negativne odgovore ili pozive da se pridružimo njihovim stranačkim skupovima, koji su bili do te mjere nespontani i izrežirani da nije bilo realno očekivati da mogu akumulirati potrebnu energiju i broj ljudi. Naravno, ostajemo otvoreni za saradnju i uvijek spremni da pokrenemo akciju, ali moramo biti oprezni, jer jalovi protesti donose više štete, nego koristi.
Otpočela su nova imenovanja u državnoj upravi i “po dubini”. Da li DF očekuje “sječu” svojih kadrova, i da li je s novim vlastima bilo pregovora da neki od njih ipak ostanu na pozicijama na kojima se nalaze?
Crna Gora ima malobrojnu populaciju, a shodno tome i vrlo ograničen kadrovski potencijal. Ne vjerujem da manjinska Vlada, oročena na godinu i sastavljena od malih stranaka, ima iluziju da može u tako kratkom periodu, na kvalitetan način, zadovoljiti državne potrebe za kadrovima iz svojih potencijala. Zato i ne očekujem da će ući u tako rizičnu operaciju da se odriče kvalitetnih ljudi.
S druge strane, ukoliko misle da se “odužuju” Demokratskoj partiji socijalista (DPS) za podršku u parlamentu, vraćajući na važne funkcije kadrove koji simbolizuju DPS vladavinu neprava i korupcije, onda bolje nek odmah puste na slobodu Vesnu Medenicu i Blaža Jovanića, jer su oni neophodni za funkcionisanje takvog sistema.
Prošlog mjeseca u parlamentu ste saopštili da DF neće dozvoliti da se bez njega biraju čelnici pravosuđa, i da ćete biti spremni da podržite neka imenovanja. Kakve predloge ste spremni da podržite i pod kojim uslovima?
DF neće dozvoliti da DPS opet pravi od tužilaštava i sudova partijske organizacije. Crna Gora nema snage za još jednog (Milivoja) Katnića, Medenicu ili Jovanića. Svi akteri u društvu moraju se uključiti u izbor novog vrhovnog državnog tužioca, Sudskog savjeta, Ustavnog suda... Dvotrećinska ili tropetinska većina podrazumijevaju određene kompromise, ali svakako ne one kojima bi se provukle bespogovorne sluge bilo koje vlasti. Osim promjena u pravosuđu, koje su neophodne da bismo krenuli naprijed u uspostavljanju vladavine prava, DF je spreman da učestvuje i u kreiranju i usvajanju “izbornih zakona”.
Nikome više nećemo dozvoliti da nas ucjenjuje
Zašto nema dogovora o formiranju vlasti u Beranama, i da li je DF pregovarao da konstituiše upravu u tom gradu sa SNP-om? Koliko su, u ovom trenutku, izvjesni novi izbori u toj opštini?
DF nije pregovarao o formiranju lokalne vlasti u Beranama sa SNP-om. Sve i da je htio, teoretski je mogao da konstituiše novu vlast sa SNP-om samo uz manjinsku podršku DPS-a, a to DF, kao najžešći protivnik DPS-a, naravno nikad ne bi prihvatio. O formiranju vlasti isključivo smo pregovarali sa listama Demokrata, Ujedinjene Crne Gore, Prave Crne Gore i “Berana sad”. Problem je nastao kad je traženo da lista “Za bolje Berane”, koju je predvodio Vuko Todorović, prepusti mjesto predsjednika opštine nosiocu liste koja je osvojila manje glasova, ili da s njim dijeli mandat.
Mnogima se, nakon 30. avgusta, svidjelo da nas ucjenjuju, nakon što su vidjeli koliko smo ustupaka, zbog opšteg dobra, učinili prilikom formiranja liste “Za budućnost Crne Gore”, kao i prilikom formiranja “ekspertske” Vlade. To DF više nikome neće dozvoliti. Ispalo bi da glas DF-u vrijedi manje od glasa nekoj drugoj stranci. Ili, do kraja uprošćeno - da glasač DF-a manje vrijedi od drugih. A vrijedi više, i to je sto puta dokazano.
( Nikola Dragaš )