Šteta 6,4 miliona eura samo od sagorjelog drveća i zelenila

Crna Gora nije stvorila adekvatne uslove u sprovođenju zaštite životne sredine, a tiču se zaštite od šumskih požara.

To je ocijenila Državna revizorska institucija (DRI), zbog toga je za danas predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dragan Krapović zakazao kontrolno saslušanje pred tim skupštinskim tijelom.

Član Senata Državne revizorske institucije Branislav Radulović je istakao da mnoge preporuke koje se tiču zaštite od šumskih požara nadležne institucije nisu sprovele ili su to uradili djelimično, zbog čega stanje nije dobro i zabrinjavajuće je, a da Skupština ima mehanizme da subjekte revizije natjera da to urade.

Troškovi od požara, odnosno samo od sagorjelog drveća i drugog zelenila, bez troškova gašenja i drugih, prošle godine su bili, kako je saopštio Radulović, 6,4 miliona eura.

Miljanić: Pooštriti kazne za izazivanje požara

U odnosu na preporuke koje je DRi prije dvije godine dala nadležnim institucijama u vezi sa zaštitom šuma od požara, njihova realizacija nije bila dovoljno efikasna, pa je, kako je istakao Radulović, državna revizija preporučila da je neophodno intenzivirati aktivnosti na realizaciji preporuka i dala subjektima revizije još devet mjeseci da dostave novi izvještaj.

Radulović je naveo da je DRI subjektima revizije dala četrdeset dvije 42 (69) preporuke, a da je od tog broja 11 preporuka realizovano, 18 preporuka je djelimično realizovano, 17 je u fazi realizacije, te da 23 preporuke nisu realizovane.

On je istakao da između ostalog nizak nivo preporuka nije realizovalo Ministartvo polojoprivrede.

Ministar bez portfelja Zoran Miljanić sve "što je saopštio Radulović je manje više poznato, svake godine imamo manje više iste probleme. Svako iz svoje branše mora da učini sve da se odgovori na preporuke, da se konačno uozbiljimo, jer po ovim izvještajima, vidimo da institucije nisu bile ozbiljne. “Uradićemo sve što možemo, što se tiče nas”, kazao je Miljanić.

On smatra da kaznena politika mora da se pooštri, odnosno da su kazne zbog izazivanja požara blage.

"Potrebno je da se kazne pooštre, kada se uzme u obzir podatak da je 90 odsto požara izazvano ljudskim faktorom", istakao je Miljanić.

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović je istakla da je njenom resoru DRI dala dvije preporuke, obje su u fazi realizacije.

Piloti izgubili licencu

Vršilac dužnosti generalnog direktora za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović je istakao da stanje u aviohelikopterskoj jedinici nije na zadovoljavajućem nivou, a što je opšte poznato.

On je podsjetio da su prošloj Vladi predali izvještaj o stanju i sa preporukama šta je potrebno da se uradi.

Međutim, kako je istakao, nisu dobili pozitivan odgovor, naročito od Ministarstva finansija.

Bešović je istakao da izgubljeno vrijeme, da je sadašnja Vlada pokrenula skraćenu proceduru, kako bi imali jedan avion spreman za požarnu sezonu. Istakao je da piloti nisu imali ni dovoljan broj letova, zbog čega su izgubili licencu, jer je za to neophodno da imaju određeni broj sati.

Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović je pitao Bešovića da li ima procjenu koliko je potrebno novca da se poprave avioni ili kupe dva nova. Jer, kako je istakao, ne vjeruje da bi iko u Crnoj Gori bio protiv toga da se avioni poprave ili nabave novi.

Bešović je pojasnio da nema trenutno preciznu informaciju koliko je novca potrebno za popravku, ali je istakao da tu informaciju može pripremiti, odnosno dostaviti.

On je rekao da je Crna Gora ima pet aviona na raspolaganju, a da jedan novi "air traktor" košta tri miliona eura.

"Petnaest prijava, a ništa nije urađeno"

Potpredsjednik Opštine Nikšić Zoran Tomić je istakao da su vatrogasci u tom gradu prvi put, nakon 15 godina, lani dobili odijela za prilaz vatri, a istakao da im nedostaje još opreme.

"Ono što ugrožava živote ljudi je nešto oko čega moramo da vodimo računa", kazao je Tomić.

Komandir Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Goran Janković kazao je da sistem zaštite od požara u Crnoj Gori počiva na lokalnim službama, a da imaju veliku pomoć od aviohelikopterske jedinice.

On je istakao da je ta Služba podnijela 15 prijava zbog izazivanja opšte opasnosti, odnosno izazivanja požara, a da povodom toga nije ništa urađeno.

Fatić: Šteta od požara u 2020. više od 12 miliona

Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić je istakao da Crna Gora ima problem, jer je evidentno da za šumske požare nismo spremni.

"Pri tome mi ne možemo govoriti o požarnoj sezoni, jer je požar u Kolašinu bio u martu", kazao je Sekulić.

On je naglasio da treba odati priznanje vatrogascima, koji na intervencije idu nedovoljno opremljeni.

Sekulićev stranački kolega Bogdan Fatić iznio je podatak da je šteta od požara u Crnoj Gori u 2020. bila preko 12 miliona eura.

Bešović je istakao da su naši piloti tek nedavno počeli da koriste tetra sistem, a da su se do tada javljali na mobilni telefon i tako komunicirali sa ekipom na terenu i koja ih je navodila kako da dođu, odnosno vodu izbace na pravu lokaciju.

Miljanić: Država nije nabavila helikopter 24 godine

Miljanić je istakao da je jedan helikopter 1972. godina proizvodnje, a drugi 1998. godište.

To govori, kako je istakao, da Crna Gora nije nabavila helikopter 24 godine, da su sadašnji zastarjeli, a "gori nam pod nogama".

"Crna Gora nema specijalizovan hekihopter za gašenje požara, za transport bolesnika... Mi smo uputili Vladi bili predlog da je neophodno da ga kupimo, ta informacija je bila usvojena, ali je kasnije povučena", istakao je Miljanić.

On je kazao da bi zakva letjelica koštala deset miliona eura, da su imali mogućnost da ga kupe na lizing, grejs period, ali da na kraju se nije desilo ništa.

"Jedini u regionu bez državnog preduzeća za gazdovanje šumama"

Načelnik Direktorata za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ranko Kankaraš je istakao da postoje preventivne i represivne mjere.

Kako je rekao, preventivne mjere se odnose na terenske službe, koje rade neposredno na otkrivanju i gašenju požara.

"Zašto sam govorio o reformi šumarskog sektora, jer smo mi jedina zemlja u regionu koja nema državno preduzeće za gazdovanje šumama. To znači da mi sve u sektoru šumarstva radimo preko administrativnih odluka, procedura, za obaranje jednog kubika treba nam odluka Vlade", kazao je Kankaraš.

Preventivne mjere nisu samo gašenje, na području Pljevalja ima preko stotinu kubika drveta koje trune u šumama, dodao je.

"Mi preskačemo set preventivnih mjera, da uklonimo taj materijal, kupujemo avione, to je privilegija bogatih zemalja. Ako mi bilo ko ovdje kaže da je jedan avion ugasio požar, ja ću odmah da izađem odavde", kazao je Kankaraš.

Potrebna bolja koordinacija nadležnih službi

Radulović je istakao da će DRI za devet mjeseci opet izaći pred Odbor i da se nada da će tada biti više zelenih od crvenih polja u izvještaju.

Predsjednik Krapović je kazao, između ostalog, da su imali kvalitetnu raspravu i da su vjerovatno svi saglasni da je problem sistemski, da je potrebna bolja koordinacija između nadležnih službi, da je neophodno razmotriti da li treba ići ka decentralizaciji sistema, da je hronični problem nedostatak novca, da je potrebna bolja kaznena politika...

Članovi Odbora imaju rok do 17. juna da dostave svoje predloge rješavanja problema, koji bi bili usaglašeni i nakon toga poslati nadležnim na dalje postupanje.

( Borko Ždero )