Mekarti: Stop za Lavrova signal Vučiću da ne može više da sjedi na dvije stolice

Odluka Crne Gore, Bugarske i Sjeverne Makedonije da spriječe šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova da dođe u Srbiju, iako je naišla na oštre kritike zvanične Moskve, mogla bi da pomogne Srbiji da odlučnije krene u prozapadnom pravcu, kaže za Radio Slobodna Evropa Pol Mekarti, direktor za Evropu u nevladinom američkom Međunarodnom republikanskom institutu (IRI).

Lavrov je trebalo da zvanično boravi u Srbiji 6. i 7. juna, ali je posjeta otkazana nakon odluke tri članice NATO da zabrane prelet ruskog državnog aviona iznad njihove teriotrije, zbog ruske agresije na Ukrajinu. Članice Evropske unije i zemlje kandidati, poput Crne Gore uvele su zabranu na letove ruskih aviona.

Lavrov je 6. juna u Moskvi rekao da Brisel nije želio da on sa srpskim zvaničnicima razgovara o strateškom partnerstvu, da potvrdi ruske pozicije po pitanju Kosova, BiH, kao i da podrži inicijativu Beograda "Otvoreni Balkan".

I dok je Lavrov ocijenio da se dogodilo "nezamislivo", portparol Kremlja Dmitrij Peskov potez tri zemlje regiona opisao je kao "neprijateljski čin".

Mekarti smatra da Zapad zbog rastućeg ruskog uticaja mora biti mnogo aktivniji u regionu Balkana.

RSE: Kako komentarišete oštru retoriku i poruke iz Moskve zbog odluke tri članice NATO-a, među kojima je i Crna Gora, da ne dozvole prelet aviona kojim je u Beograd trebalo da doleti ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov?

Mekarti: Rusija je izgledala potpuno iznenađena potezima tri članice NATO-a koje su poslale snažnu poruku da Lavrov nije dobrodošao u regionu.

To je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića dovelo u tešku poziciju, s obzirom na to da je pokušavao da sjedi na "dvije stolice". Njemačka je jasno stavila do znanja da posjeta Lavrova neće biti dobrodošla, posebno s obzirom na predstojeću posjetu kancelara Šolca regionu. Sve u svemu, ovo vidim kao pozitivan razvoj događaja i nadam se da će to pomoći da se Srbija podstakne ka prozapadnijem pravcu.

O 'Otvorenom Balkanu'

RSE: Reagujući na odluku tri zemlje, Lavrov je rekao da „NATO i EU žele da Balkan pretvore u svoj projekat koji se zove "zatvoreni Balkan", aludirajući na projekat "Otvoreni Balkan" koji podržavaju Sjedinjene Američke Države (SAD), naročito njihov izaslanik za Balkan, Gabrijel Eskobar. Lavrov je rekao da želi da izrazi podršku beogradskoj inicijativi "Otvoreni Balkan" i da razgovara o interesima za unaprjeđenje odnosa između zemalja regiona. Ovo je prvi put da je Moskva tako eksplicitno podržala "Otvoreni Balkan".

Mekarti: Podržavajući "Otvoreni Balkan", Lavrov kao da signalizira da želi da cijeli region sjedi na "dvije stolice". Njegova podrška neće pomoći ideji "Otvorenog Balkana", koji je imao problema da privuče punu podršku svih šest zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, regionalna saradnja je veoma važna kakvu god etiketu da joj stavimo.

RSE: Da li sada očekujete promjenu stava SAD prema ideji otvorenog Balkana?

Mekarti: Očekujem da će SAD podržati sve inicijative regionalne saradnje koje nijesu u suprotnosti sa naporima Berlinskog procesa i koje ne podrivaju procese pridruživanja zemalja Evropskoj uniji (EU).

RSE: Kako komentarišete razlike između Evropske unije i SAD, po pitanju "Otvorenog Balkana", ako imamo u vidu činjenicu da su SAD do sada forsirale ovu inicijativu, a EU bila veoma rezervisana po ovom pitanju?

Mekarti: EU je zabrinuta, s pravom ili ne, da će "Otvoreni Balkan" biti u suprotnosti sa regionalnim zajedničkim tržištem. Problem je što "Otvoreni Balkan" nije jasno definisan i to dovodi do nesporazuma. Moramo promovisati regionalnu saradnju koja će uključiti što više zemalja. To što mi etiketiramo ovu saradnju nije toliko važno koliko sama saradnja.

Politika dezinformisanja Moskve

RSE: Ruska invazija na Ukrajinu skenirala je politike država Zapadnog Balkana. Ima li iznenađenja kada je u pitanju uticaj Rusije na pojedine zemlje i njihovu politiku i kako će se Zapad snaći sa tim?

Mekarti: Rusija pokušava da ojača svoju poziciju u Srbiji i produbi političke podjele u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj kroz usaglašene napore dezinformisanja. Ove zemlje imaju istorijske veze sa Rusijom koje Moskva zloupotrebljava kroz ekonomske i medijske instrumente da podriva njihovu prozapadnu orijentaciju. Međutim, takođe bih podsjetio da je "neprirodan prazan hod" i da mi na Zapadu treba da uradimo bolji posao da svoju poruku prenesemo Zapadnom Balkanu.

RSE: Osim toga, imamo jačanje ekstremizma, političke strukture i medija na Balkanu pod uticajem Moskve, porast malignih uticaja i radikalizma putem interneta. Da li je to veliki izazov za zemlje Zapadnog Balkana, koje takođe pate od nedostatka vladavine prava, korupcije i kriminala?

Mekarti: Ruski uticaj u regionu se povećava sa ratom u Ukrajini i podriva transparentnost i promoviše korupciju u regionu. Ovaj trend sve više poprima formu priliva „prljavog“ ruskog novca jer tamošnji oligarhijski interesi nastoje da izbjegnu sankcije.

Ovo je za mene najzabrinjavajući uticaj rata. Ovaj uticaj će potkopati jačanje i povJerenje javnosti u demokratske institucije i usporiće procese pridruživanja zemalja. Potrebno je podržati napore koji će otkriti ove tokove i druge koruptivne prakse koje potkopavaju transparentnost.

Dvodnevni samit regionalne inicijative "Otvoreni Balkan", na kom će biti potpisano više sporazuma i memoranduma o saradnji održava se 7. juna u Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji.

Sastanku prisustvuju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Dimitar Kovačevski i Edi Rama, kao i zvaničnici Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Kosovo je odbilo učešće na samitu.

( Radio Slobodna Evropa )