Zakupci zorom i praznicima nasipaju more

Budući da nadležne državne inspekcije nisu uradile ništa da ga u tome spriječe i sankcionišu, zakupac plaže “5C”, u blizini hotela “San” na Donjem Seljanovu u Tivtu juče rano ujutro nastavio je da zatrpava more dovozeći nove desetine kubika pijeska koje je bager na očigled prolaznika, raširio po već dobrano narasloj vještački napravljenoj plaži.

Zakupac je nešto slično u mnogo većim količinama dovezenog i u more nasutog materijala uradio pred Dan nezavisnosti i oko toga dana kada inspekcije i drugi nadležni organi ne rade, ili je njihov angažman drastično redukovan. Ispod obalnog zida i trotoara na tom dijelu obale Seljanova gdje nikada nije bilo takve plaže, tada je nasuto više stotina kubika šljunka i pijeska da bi se nakon toga nasipanje nastavilo u nekoliko navrata i sljedećih dana manjim količinama pijeska finije granulacije.

Najnoviji takav postupak urađen je juče rano ujutro pri čemu je materijal za nelegalno nasipanje plaže čak privremeno bio prosut i po javnoj površini - pješačkoj stazi uz kupalište.

Sekretarka za komunalni i inspekcijski nadzor Jelena Šćekić “Vijestima” je juče kazala da su po prijavi građana komunalni inspektori ponovno izašli na lice mjesta i napravili zapisnik, te da je o svemu odmah opet obaviještena Ekološka inspekcija.

Prema dokumentaciji na sajtu MD, zakupac kupališta “5C” na Seljanovu od 2019. je firma “Mediativa” iz Tivta, mada se prema nezvaničnim podacima kao novi njen korisnik pojavljuje preduzetnik Petar Stefan Žurić iz Tivta koji je na društvenim mrežama i preuzeo odgovornost za najnovija nasipanja plaže.

Kupalište “5C” je dužine 70 metara sa ukupnom površinom od 350 kvadrata, što znači da bi prosječna širina pješčanog žala na ovom kupalištu mogla biti maksimalno pet metara. Međutim, na plažu je proteklih dana, uključujući i najnovije količine dovezene juče, nasuto mnogo više materijala pa je ona sada na pojedinim mjestima i više nego duplo šira i veća od one koju je u Atlasu plaža predvidjelo MD.

Slične stvari su se prethodnih dana događale na još nekoliko kupališta duž Tivatske rivijere, na Kalardovu, plaži Waikiki na Seljanovu, na Opatovu i kod Plavde.

Praksi koju nazivaju “sezonsko prihranjivanje plaža” pribjegavaju kako JP Morsko dobro, tako i brojni zakupci kojima je ta firma izdala djelove obale zaliva Boke, pri čemu niko od njih nema saglasnost Instituta za biologiju mora, odnosno formalnu dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine da vrše ovakve zahvate koji su izuzetno štetni za morsku floru i faunu. Uprkos tome, pred početak špica glavne ljetnje turističke sezone zakupci obale u Tivtu na više lokacija su i ove godinje u more sasuli na stotine kubika šljunka i pijeska, na taj način praveći pravu pustinju pod vodom i žive zatrapavajući brojne morske biljne i životinjske organizme.

JP Morsko dobro koje bi prekidom ugovora koje ima sa takvim nesavjesnim zakupcima trebalo da ih sankcioniuše, samo nijemo gleda ekološku katastrofu i pravi službene zabilješke koje prosljeđuje nenadležnoj opštinskoj Komunalnoj inspekciji, odnosno državnoj Ekološkoj inspekciji, koja ne preduzima ništa da to spriječi. Predstavnici Agencije i Ekološke inpkecije nisu se ni pojavili na sastanku koji je na tu temu krajem aprila organizovalo JP Morsko dobro.

Joksimović: U Boki nisu prirodne pješčane plaže

Stručnjaci Instituta za biologiju mora upozoravaju da geomorfologija Boke ne predviđa nasipanje obale hiljadama kubika pijeska radi “sezonskog prihranjivanja” plaža, te da su promjene koje nastaju u priobalnom dijelu izuzetno štetne za biljni i životinjski svijet ovog područja.

”Svake godine na plaže se dosipaju hiljade kubika pijeska i šljunka, a obala Boke je takva da je prirodno da budu sačuvane kamenite obale i ponte”, upozorava dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta.

”Geomorfologija Boke ne predviđa plaže kakve mi želimo i kakve su sada. Tradicionalni oblici su nešto što treba sačuvati i što ima svoju ljepotu, kao što su ponte, kamenite plaže… Kao biolozi, kao struka, naravno da smo protiv toga da se priobalni dio nasipa pjeskom jer u tom litoralnom dijelu se odvijaju zaista važni procesi i fotosinteze i života biljaka i životinja. U Portorožu sam, na primjer, vidio drvene platforme na šipovima, koji ne ometaju ništa, a dobro su rješenje. U Boki postoji izreka koju su stari stalno ponavljali mlađima: “Ne bacaj kamen u more”, zar nam to nije dovoljna lekcija da trebamo da poštujemo stare principe i očuvamo naš lijepi Bokokotorski zaliv”, kazao je Joksimović.

On ističe da zaliv nije isto što i otvoreno more gdje se odvijaju sasvim drugačiji procesi.

”Tamo postoje pješčane plaže i treba da postoje, ali moj apel svima je da Boka ostane onakva kakva jeste jer upravo zbog toga i zaštićeno područje, prirodno-kulturna baština koju je svijet prepoznao kao vrijedno dobro. Šta se dešava kada se nešto zatrpa? U tom litoralnom dijelu, u zoni morskih talasa, postoji život i određeni organizmi, a nakon dužeg vremena razvijaju se i sesilni organizmi koji se ne mogu pomjerati. Kada izručite pjesak na njih, određene vrste će pobjeći, ali određene neće moći i taj nasuti dio postaje biološki mrtav. Ako ostavite kamenu pontu, na njoj će organizmi naći stanište”, naglašava Joksimović.

Objašnjava da Institut uvijek izađe u susret i da svoje mišljenje i dozvolu za određene manje popravke oštećenja na obali, ali se “uvijek zalaže da poslovi u priobalnom i morskom dijelu budu strogo kontrolisani”.

( Siniša Luković )