Izvještaj EP o Srbiji: Usklađivanje sa spoljnom politikom EU određuje dalji tok pregovora

U dopunjenom tekstu izvještaja Evropskog parlamenta o Srbiji, u koji je uvid imao RTS, od Beograda se traži da uvede sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu i jasno se opredijeli da li se nalazi na evropskom putu.

Pored poznatih uslova vezanih za vladavinu prava i normalizaciju odnosa sa Prištinom, izvještaj naglašava da će usklađenost sa spoljnom politikom EU, uključujući i sankcije prema Rusiji, odrediti dalji tok pristupnih pregovora.

Pored poznatih uslova vezanih za vladavinu prava i normalizaciju odnosa sa Prištinom, izvještaj naglašava da će usklađenost sa spoljnom politikom EU, uključujući i sankcije prema Rusiji, odrediti dalji tok pristupnih pregovora.

U tekstu 40 usaglašenih amandmana oko kojih je postignut dogovor vodećih političkih grupa, posebno se naglašava potreba usklađivanja Srbije sa stavom EU prema ratu u Ukrajini, oblast vladavine prava, borbe protiv korupcije i medijskih sloboda.

Evropski parlament navodi da podržava članstvo Srbije u EU, uz ocjenu da to zavisi od političke volje srpskih vlasti i spremnosti na "ireverzibilne reforme, prije svega u vladavini prava".

U brojnim amandmanima o odnosima sa Rusijom, koji su značajno proširili inicijalni tekst izvjestioca Vladimira Bilčika, evropski poslanici traže "hitno uvođenje sankcija", izražavaju zabrinutost jer je Srbija "među rijetkim zemljama Evrope koja se nije uskladila sa pozicijom EU", kao i zbog činjenice da je po usklađenosti na posljednjem mjestu u regionu.

"Zalažemo se da nova pregovaračka poglavlja budu otvorena tek kada Srbija preduzme potrebne mjere u tom pogledu, uključujući i oblast vladavine prava", navodi se u izvještaju.

Parlament "žali zbog kontinuiranih letova između Beograda i Moskve" u vrijeme kada je vazdušni prostor EU zatvoren za letove iz Rusije, i poziva Srbiju da "razmotri svoju ekonomsku saradnju s Rusijom".

EP poziva Srbiju da prekine vojnu saradnju sa Rusijom

Evropski parlament poziva Srbiju da prekine vojnu saradnju sa Rusijom, uključujući i projekte kakav je ruski humanitarni centar u Nišu.

Parlamentarci su zabrinuti i zbog vojne saradnje Srbije sa Rusijom, Bjelorusijom i Kinom i kupovine vojne opreme iz ovih zemalja, za koju navode da odlazi "70 odsto ukupnih nabavki opreme" u Srbiji, kao i zbog izvještaja o prisluskivanju lidera ruske opozicije u Beogradu.

Dopunjeni tekst izvještaja o Srbiji kritikuje "širenje dezinformacija o ruskoj agresiji na Ukrajinu, uključujući i preko medija bliskih vladi" i poziva srpske vlasti da preduzmu "odlučne korake u borbi protiv najprisutnijih lažnih vijesti".

Jedan od prihvaćenih amandmana ocjenjuje da postoji "nesrazmjerna vidljivost trećih zemalja", dok su neki od medija "glavni izvor anti-EU i proruskih narativa u Srbiji".

Evroparlamentarci pozdravljaju angažman Srbije u regionalnoj saradnji Evropski parlament pozdravlja učešće i angažman Srbije u regionalnim mehanizmima saradnje, ističući posebno odluku o donaciji 600.000 vakcina protiv kovida 19 zemljama regiona. Izvještaj pozdravlja i poziv srpskih vlasti predstavnicima Srba u BiH da učestvuju u radu institucija ove zemlje.

Veći broj novih amandmana odnosi se na ocjene o nedovoljnom napretku u borbi protiv korupcije i slobodi medija.

"Ograničenja medijskih sloboda i zloupotreba medija u političke svrhe negativno utiču na demokratski proces u zemlji" navodi se između ostalog u izvještaju o kojem će se glasati na sjednici Spoljnopolitičkog odbora 14. juna.

Konačni tekst izveštaja o Srbiji, u formi rezolucije, biće usvojen na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u julu.

( A.B. )