Čabarkapa: Neradna nedjelja jedan od glavnih vidova poboljšanja uslova zaposlenih
On je rekao da u Budvi, metropoli turizma, trenutno i pored povećanja zarada fali dvije hiljade radnika u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. U susjednoj Hrvatskoj trenutno je potrebno milion radnika
Neradna nedjelja je jedan od glavnih vidova poboljšanja uslova zaposlenih, saopštio je predstavnik Prave Crne Gore Herceg Novi, Goran Čabarkapa.
On je rekao da su se prethodnih dana sa nestrpljenjem iščekivali rezultate pregovora u vezi sa ponovnim uvođenjem radne nedjelje.
„Pozivajući se na Zakon o radu, u kome je predviđeno da radna sedmica traje 40 sati, bilo da je petodnevna ili šestodnevna, uočava se da bi uvođenje radne nedjelje znatno uvećalo naše prosječno radno vrijeme od 44,4 sati sedmično. Prosječno sedmično radno vrijeme u razvijenim zemljema je 35 sati. To implicira latentnu opasnost od gubitka radne snage“, naveo je Čabarkapa u saopštenju.
On je rekao da u Budvi, metropoli turizma, trenutno i pored povećanja zarada fali dvije hiljade radnika u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. U susjednoj Hrvatskoj trenutno je potrebno milion radnika.
„Naši poslodavci, prevashodno veliki trgovački lanci, čast izuzecima, izgleda da nijesu svjesni da će ostati bez radnika, ako im, ne samo povećaju zarade, već poboljšaju uslove rada. Neradna nedjelja je jedan od glavnih vidova poboljšanja uslova zaposlenih“, dodao je Čabarkapa.
On je podsjetio da su pregovori između glavnih aktera, Unije poslodavaca (UPCG) i sindikata, o uvođenju radne nedjelje u periodu turističke sesone, bili gotovo završeni, a da su propali nakon zahtjeva sindikata da uslov da se dozvoli rad nedjeljom budu prethodne izmjene Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), kojima će se povećati cijena rada nedjeljom 100 odsto u svim sektorima.
Odgovor poslodavaca je da im je isplativije da ne rade nedeljom, nego da u ovom trenutku, prihvatanjem traženih uslova kroz izmjene OKU-a, nametnu obavezu svim granama da bi omogućili trgovini rad na pet mjeseci.
„Smatramo da se trebalo i moralo naći rješenje na obostrano zadovoljstvo poslodavaca i zaposlenih, rukovodeći se činjenicom da je naša privreda najvećim dijelom oslonjena na prihode od turizma, i da ti isti turisti ne mogu tri dana da čekaju da se otvori neki market kako bi zadovoljili svoje osnovne potrebe“, objasnio je Čabarkapa.
S druge strane, kako smatra, moralo se udovoljiti zahtjevu zaposlenih da ta radna nedjelja bude adekvatno plaćena.
„Donošenjem odluka na ovakav način stvara se pogodno tlo za formiranje ogromnog broja 'platformskih radnika', od kojih država nema nikakvih benefita, jer to su 'samozaposleni', a ne zaposleni radnici“, rekao je Čabarkapa.
Takvi radnici su uskraćeni za ostvarivanje osnovnih prava iz oblasti radnog i socijalnog zakonodavstva.
„Sve ovo napominjemo kao činjenicu da nas čeke burna i teška jesen u oblasti ekonomsko-privrednih kretanja, koja će se odraziti i stvoriti izuzetno tešku ekonomsku situaciju u narednoj godini. Očekuje se da inflacija dostigne vrhunac u posljednjem kvartalu ove godine, zbog strukture i ranjivosti naše ukupne privrede“, saopštio je Čabarkapa.
On je dodao da je takav rast inflacije već obesmislio sjajan projekat Evropa sad, koji je predložila Vlada i koji su svi poslanici podržali u decembru prošle godine.
„A sada, upravo ti isti koji su podržali navedeni program, svjesni činjenice da je inflacija posljedica rasta cijena na globalnom trižištu i da je, kao takva, 'uvezena' kod nas, upućuji kritike i nalaze mane programu Evropa sad, kako bi opravdali zahtjeve za novim budžetskim zaduženjem“, zaključio je Čabarkapa.
( Mina bussines )