Troškove pravili kao da nisu spavali
Kako su Jovanić i osumnjičeni vještaci pumpali račune u stečajnim postupcima, prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva
Da za vrijeme vještačenja nijesu spavali i po 20 dana, već da su neprestano radili, nijesu mogli napraviti troškove kolike su fakturisali uhapšenom Blažu Jovaniću i koje im je on isplaćivao sa računa Privrednog suda na čijem čelu je bio.
To piše u naredbi o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje Jovanića sumnjiči da je 2015. godine formirao kriminalnu organizaciju, sa ciljem da, koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda i sudijsku funkciju, nezakonitim uvećanjem troškova stečajnog postupka pribavlja protivpravnu imovinsku korist za sebe i članove te krimi-ekipe.
On je uhapšen 9. maja, a lisice na ruke tada su stavljene i većini članova njegove ekipe.
Naredba o sprovođenju istrage pokrenuta je i protiv Saše Zejaka, Snežane Jović, Sanje Lješković, Ranka Radinovića, Sretena Mrvaljevića, Pavića Globarevića, Stane Čelebić, Darka Perovića, Omera Markišića, Dejana Golubovića, Vladana Nikolića, Danijele Laković i pravnih lica “Titan security”, “Securitas Montenegro”, “Top force system” i “Ogimar MNE”.
Specijalna tužiteljka Lidija Mitrović u naredbi navodi da je tokom izviđaja pribavila 10 spisa stečajnih predmeta u kojima su Jovanić i ekipa, kako se sumnja, nezakonito postupali.
Tereti ih da su u većini tih stečajnih postupaka, bez izvršenog popisa imovine stečajnog dužnika i prije donošenja rješenja o bankrotstvu, vršili procjenu imovine i to za period od jedne sedmice do jednog mjeseca, a potom ispostavljali troškovnike na iznose od više desetina hiljada eura.
”A u nekim slučajevima se čak ni ne podnose bilo kakvi troškovnici, koje uvijek i bez izuzetka odobrava stečajni sudija okrivljeni Jovanić Blažo, pa čak i kad nijesu dokumentovani, a sve suprotno čl. 43, 44, 45 i 46 Zakona o sudskim vještacima, koji eksplicitno određuju kako se u sudskim postupcima može tarifirati pružanje stručnih znanja i usluga - vještačenja. Na predmetna vjestačenja, ako bi se primijenile citirane odbredbe Zakona, te uzelo kao činjenica da za vrijeme vjestačenja vještaci nijesu spavali (pa ni 20-ak dana), ne bi mogli doći do iznosa navedenog računima bez specifikacije troškova”, napisala je specijalna tužiteljka u naredbi.
ZA SLIKE SA GUGLA DESETINE HILJADA EURA
Ona je utvrdila da su se takva vještačenja, u uporednim postupcima, naplaćivala znatno manje - od nekoliko stotina do maksimum par hiljada eura.
Jovanićeva ekipa je u vještačenjima obično koristila fotografije lica mjesta koje su nerijetko bile sa sajta googlemaps.com, kao i da su za te potrebe koristili izvode lista nepokretnosti sa otvorenih baza podataka Uprave za nekretnine.
”A naplaćivana su do iznosa od 49.000,00 eura”.
Specijalna tužiteljka sumnjiči Jovanića i da je, kao predsjednik Privrednog suda i sudija u postupku Rs.br.204/16 uzeo nalaz i mišljenje sudskih vještaka Marka Mrdaka i Vladimira Perišića iz tog predmeta i dao ih Zejaku da ga u postupku St.br. 204/16 koristi kao svoj.
Te nalaze, koje su Mrdak i Perišić naplatili po 800 eura, Zejak je naplatio 18.000 eura, a koristio ih je u postupku u kom je Jovanić bio stečajni upravnik.
Jovanića terete da je prije donošenja rješenja o bankrotstvu i izvršenog popisa imovine, avansirao nedukomentovane troškove stečajnim upravnicima, njegovim saradnicima, procjeniteljima koji su članovi kriminalne organizacije i učesnici u stečajnom postupku nad stečajnim dužnicima “Trgošped”, “Montel - motel Glava Zete”, “Bjelasica Rada” i “Princ&Co.”
”Suprotno čl. 40 st. 5 Zakona o stečaju avansirao nedokumentovane troškove stečajnog postupka u iznosima od više desetina hiljada eura, koje stečajni upravnici raspodjeljuju na bankarske račune članova kriminalne organizacije”.
Tužiteljka naglašava da zakon propisuje da stečajni upravnik u stečajnom postupku ne može kao saradnika angažovati drugog licenciranog stečajnog upravnika, ali da je to Jovanićeva krimi-grupa radila.
”A koje radnje je prethodno ili naknadno postupajućim stečajnim upravnicima odobravao okrivijeni Jovanić Blažo u stečajnim postupcima ‘Euromix Tours’, ‘Nega Tours’, ‘Montenegro’, ‘Jastreb’, ‘Trgošped’, ‘Montel - motel Glava Zete’ i ‘Princ &Co.’ Nadalje, u stečajnim postupcima se gotovo uvijek angažuje fizička zaštita imovine stečajnog dužnika, za koje usluge okrivijena pravna lica ‘Titan security’, ‘Securitas Montenegro’ i ‘Top force system’ fakturišu iznose od više desetina, pa i stotine hiljada eura, a imovina stečajnog dužnika je, npr. ‘Nega Tours Montenegro’ - napuštena ruina hotela ‘As’ u Perazića dolu, napuštena pumpa u Rožajama ‘Trgošped’, useljena zgrada stečajnog dužnika ‘Princ & Co.’ itd. Kao konkretan primjer uvećanja troškova za usluge fizičke zaštite navela bih stečaj nad pravnim licem AD ‘Bjelasica Rada’ gdje su se saslušani svjedoci - radnici obezbjeđenja, decidno izjasnili koliko njih, u koliko smjena i koliko dugo su čuvali imovinu stečajnog dužnika, te za koji iznos”, napisala je specijalna tužiteljka u naredbi.
Jovanića terete za deset krivičnih djela
Specijalni tužioci precizirali su da je Jovanić osnovano sumnjiv da je izvršio deset krivičnih djela.
Objašnjavaju da ga sumnjiče da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, za koje je propisana zatvorska kazna od tri do 15 godina, zatim šest krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 st. 3 Krivičnog zakonika, kao i dva krivična djela zloupotreba službenog položaja iz istog stava, ali u produženom trajanju. Za to krivično djelo propisana je kazna zatvora od dvije do 12 godina.
Terete ga i da je počinio jedno krivično djelo zloupotreba službenog položaja, ali iz stava dva.
Krivičnim zakonikom propisano je da će se zatvorskom kaznom kazniti službeno lice koje protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog.
Drugi stav propisuje kaznu od jedne do osam godina zatvora za one koji izvršenjem tog krivičnog djela pribave imovinsku korist veću od tri hiljade eura.
”Ako vrijednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od trideset hiljada eura, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina”, predviđa stav 3 tog krivičnog djela.
( Jelena Jovanović )