Kako je Katolička crkva krila zlostavljače u Južnoj Americi
Neki sveštenici u Njemačkoj osumnjičeni za zlostavljanje potajno su slati u Južnu Ameriku i zbog toga oni koji su ih tužili nisu mogli da ih pronađu. To su rezultati istrage koje su sproveli njemački i španski novinari
Državno tužilaštvo je početkom 1960-ih tražilo nalog za hapšenje jednog sveštenika iz Ziplingena u Donjoj Saksoniji. Bio je osumnjičen da je više puta imao polni odnos sa dječacima u svojoj grupi mladih. Istražioci su, međutim, godinama tapkali u mraku – sveštenika nisu mogli da pronađu. Sakrio se u Južnoj Americi, a pokrivale su ga visoke crkvene ličnosti.
Jedan od šefova te akcije bio je ugledni teolog Emil Štele (1926-2017), i to je zabilježeno u nekada tajnim crkvenim dokumentima. Štele, koji je kasnije poslat za biskupa u Santo Domingo de los Kolorados u Ekvadoru, tada je rukovodio koordinacionom „Fidei Donum“ Njemačke biskupske konferencije, što znači da je bio nadležan za misionarski rad u Latinskoj Americi.
Senzacionalno otkriće dokumenata
Slučaj je pokrenula Antje Nijeviš-Lenarc, predsjednica Istražne komisije biskupije Hildeshajma. Ta bivša sutkinja, a ranije i ministarka pravosuđa Donje Saksonije, slučajno je došla do dokumenata tog sveštenika iz Ziplingena. Nalazili su se u neotvorenoj kutiji u arhivi biskupije, a u njoj je bilo i pismo Štelea iz 1976. godine u kojem se konspirativno opisivalo kako postupiti u slučaju pomenutog sveštenika.
Između ostalog, Emil Štele je u pismu tadašnjem biskupu Hildeshajma, Hajnrihu Mariji Jansenu, sugerisao da „gospodina koji se ovdje ne spominje treba zaposliti negdje drugdje – ne samo u drugoj biskupiji, već i u drugoj državi.“
„U skladu s Vašim pismom mogu da pretpostavim da ste saglasni s tim da Vam ne imenujem novo mjesto njegovog angažmana i Vi zato trećim licima ne biste mogli da date informaciju o tome“, navodi se u pismu.
Tvrdnja o zataškavanju
Sveštenik iz Ziplingena, čije je pravo ime, prema dokumentima, izbrisano iz zvaničnih crkvenih spisa, nesmetano je živio u Paragvaju i očigledno nikada nije procesuiran za svoje postupke. Njegov boravak tamo finansirao je „Advenijat“, biskupska humanitarna organizacija za Latinsku Ameriku.
Antje Nijeviš-Lenarc procjenjuje da je postojao sistem u slanju crkvenih zlostavljača: „Način na koji je ovo pismo napisano pokazuje da vjerovatno nije riječ o izolovanom slučaju. Ono opisuje postupak šta učiniti ako želite da neko nestane.“
Drugi slučajevi dogovaranja između biskupa
Istraživanja koje su sproveli novinari njemačkog TV-magazina „report Minhen“, koji se emituje na bavarskom javnom servisu „Bajriše runfunk“ (BR) i njihove kolege iz španskog lista „El Pais“, pokazuju da je Štele pomagao i sveštenicima iz drugih zemalja da izbjegnu krivični progon. Godine 1990, na primer, jedan španski sveštenik iz Barselone protiv kojeg je ministrant iznio ozbiljne optužbe za zlostavljanje, našao je utočište u Šteleovoj biskupiji u Ekvadoru. Štele ga je čak imenovao za svog privatnog sekretara.
Pisma u tajnoj biskupijskoj arhivi Santo Dominga u Ekvadoru pokazuju da su prije toga morali da postoje dogovori na najvišem nivou – između biskupa iz Barselone Rikarda Marije Karlesa i Emila Štelea, tadašnjeg biskupa Santo Dominga de los Koloradosa.
Drugi slučaj je iz Kolumbije. Prema biskupiji Kali u toj zemlji, sveštenik optužen za seksualno zlostavljanje maloljetnika takođe je poslat u Šteleovu biskupiju.
„Nulta tolerancija“ pod sadašnjim biskupom
Pod patronatom sadašnjeg biskupa Santo Dominga de los Koloradosa, Bertrama Vika, biskupija u Ekvadoru trenutno radi na deset starih slučajeva seksualnog zlostavljanja u biskupiji koji datiraju još iz vremena Emila Štelea i njegovog nasljednika. Prema riječima pravnog vikara biskupije, oca Horhea Apola, istraga traje od 2016.
Optužbe o zloupotrebi protiv biskupa Štelea
I sam Štele je od tada optužen za seksualno zlostavljanje. Prema istraživanju njemačkih i španskih novinara, više od deset žena to je prijavilo crkvenim vlastima, a najmlađa žrtva u vrijeme zločina imala jedanaest godina. Dvije žrtve su sada odlučile da više o tome ne ćute.
Njemačka biskupska konferencija na upit novinara je odgovorila: „Ponašanje Emila Štelea je u svakom pogledu za prekor.“ Sva dokumenta iz Koordinacionog centra „Fidei Donuma“ trenutno se, kako se navodi u odgovoru, ispituju u vezi s „naznakama slučajeva seksualnog zlostavljanja ili prikrivanja seksualnog zlostavljanja“. Rezultati bi mogli da budu dostupni do kraja ovog mjeseca.
( Deutsche Welle )