Zakazali kod sudskih sporova i slobodnog pristupa podacima

​​​​​Najbolje rezultate u primjeni antikorupcijskih mjera u prethodnoj Vladi imalo je Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija (76,39 odsto), a najgore Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (20,16 odsto). To su rezultati iz izvještaja o procjeni primjene antikorupcijskih mjera za sektor državne uprave i drugih državnih organa.

Za potrebe procjene primjene antikorupcijskih mjera u novembru 2021. godine izrađena je posebna metodologija. Pilot verzija metodologije primijenjena je na organe iz dva odabrana sektora - državna uprava i drugi državni organi i socijalna i dječja zaštita.

U okviru projekta “Jačanje kapaciteta za brže pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji”, koji sprovodi program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), pružena je podrška Agenciji za sprečavanje korupcije, koja je i razvila metodologiju za procjenu primjene antikorupcijskih mjera.

Kroz primjenu metodologije mjereni su napori koje su organi vlasti iz dva sektora uložili u primjenu antikorupcijskih mjera, koje su sadržane različitim sistemskim zakonima, kao i napori primjene mjera koje nisu propisane zakonom kao obavezne, a koje doprinose stvaranju kulture otpornosti na korupciju i druge nepravilnosti.

Svrha metodologije je da procijeni da li organi vlasti sprovode antikorupcijske mjere, u kojoj mjeri je primjena dovela do određene promjene, kao i da ih podstakne da budu proaktivni prilikom planiranja i primjene mjera koje nisu propisane kao obavezne.

Metodologija sadrži tri glavne kategorije, devet kriterijuma i 33 pokazatelja ispunjenosti koji treba da pokažu da li su organi vlasti uspostavili institucionalne mehanizme za upravljanje rizicima od korupcije, unutrašnju kontrolu, za dostupnost informacija o radu, profesionalno postupanje zaposlenih, podizanje svijesti zaposlenih o etici i integritetu i sprečavanje sukoba interesa, odnosno jačanje etičke kulture. Četvrta kategorija sadrži sedam indikatora usljed čije ispunjenosti dolazi do oduzimanja bodova.

Organima vlasti metodologija je dostavljena 19. novembra i dat im je rok do 30. decembra 2021. godine da izvrše samoprocjenu ispunjenosti zadatih kriterijuma i dostave sredstva verifikacije. Iz Vlade na metodologiju nisu odgovorili Generalni sekretarijat, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo ekonomskog razvoja.

U procjeni su učestvovala ukupno 32 organa, među kojima i Skupština Crne Gore i institucija Predsjednika Crne Gore.

Iz Kancelarije Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) kazali su “Vijestima” da od 32 organa njih “27 formalno imaju uspostavljeno vršenje unutrašnje revizije”. “Međutim, kod gotovo polovine (ukupno 13) nije izvršena revizija u prethodne dvije godine. Takođe, kada je u pitanju procenat sprovedenih preporuka interne revizije u posljednjem izvještajnom periodu, učinak je 29 odsto”, kazali su iz Kancelarije.

Ubjedljivo najviše bodova organima je oduzeto zbog pravosnažno okončanih sudskih sporova na njihovu štetu.

”Organi uglavnom nisu dostavljali detaljnije informacije o osnovu sporova koje su izgubili. U brojnim slučajevima organi nisu prijavili pravosnažno okončane sporove u ovom periodu, ali je uporednom provjerom sa evidencijom budžetskih transakcija, pronađen osnov za oduzimanje bodova. Naime, provjerom podataka za budžetski konto – otplata po osnovu sudskih rješenja, pronađene su brojne isplate od strane organa u sektoru u značajnim iznosima, koje su uračunate kao osnov za oduzimanje bodova”, navodi se u dokumentu na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije.

Slijede žalbe zbog ćutanja administracije koje su Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) podnijete protiv 40 odsto organa u sektoru. Neki od organa su u obrazloženjima naveli da je u međuvremenu odgovoreno po svim zahtjevima, a da su rokovi prekršeni zbog velikog broja zahtjeva, značajnog obima traženih informacija ili nedostatka ljudskih resursa u ovoj oblasti.

Prostora za unapređenje ima i u dijelu poštovanja Zakona o slobodnom pristup informacijama, pri čemu je inspekcijska kontrola AZLP ključna, poručili su iz UNDP-a.

”Između ostalog, ocjenjivana je uspješnost organa u poštovanju dijela obaveza iz člana 12 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji definiše proaktivno objavljivanje informacija - spiskove zaposlenih državnih službenika i namještenika, spiskove javnih funkcionera i njihovih zarada i ostalih primanja, kao i informacije kojima je po zahtjevu pristup odobren. Od 32 organa vlasti u sektoru državne uprave koji su učestvovali u procjeni, pet organa nije ispunilo ovu zakonsku obavezu, za čiji prekršaj je predviđena novčana kazna od 500 eura do 20.000 eura za pravno lice”, pojasnili su iz Kancelarije UNDP.

AZLP je od 1. januara kroz inspekcijski nadzor uočila nepravilnosti kod pet organa - Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvo kapitalnih investicija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo odbrane.

Treći najčešće pronađen osnov za oduzimanje bodova su uslovna i negativna mišljenja Državne revizorske institucije.

Osnov za oduzimanje bodova pronađen je kod 11 organa u ovom sektoru, od čega samo u jednom u maksimalnom iznosu zbog negativnog mišljenja Skupštini Crne Gore za 2017. godinu.

Prema evidenciji Agencije za sprečavanje korupcije, tokom prethodne dvije godine, utvrđeno je ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije kod četiri ministarstva - Ministarstva zdravlja, Ministarstva odbrane, Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Njima su oduzeti bodovi.

Najviše bodova među ministarstvima oduzeto je resoru odbrane (-12), prosvjete (-11), zdravlja, pravde i finansija (-10). Barem jedan bod oduzet je svakom od ministarstatava koji su učestvovali u ovoj projektu.

U izvještaju koji je radio Marko Sošić iz Instituta alternativa, date su brojne preporuke.

Unutrašnju reviziju nema 87,5 organa u sistemu socijalne i dječje zaštite

U sistemu socijalne i dječje zaštite, kojim se bavio drugi izvještaj, unutrašnju reviziju nije uspostavilo 87,5 odsto organa vlasti.

Uočeno je da su se pojedini organi vlasti pozivali na Uredbu o uspostavljanju unutrašnje revizije u javnom sektoru, u kojoj je navedeno da Ministarstvo finansija i socijalnog staranja vrši nadzor nad radom javnih ustanova u oblasti socijalne i dječje zaštite, pa su organi često izvještavali da uspostavljanje i obavljanje unutrašnje revizije ne zavisi od njih.

”Međutim, previdjeli su da je u tom slučaju potrebno zaključiti sporazum za obavljanje unutrašnje revizije od strane jedinice za unutrašnju reviziju drugog subjekta u skladu sa članom 49 Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru. Kao rezultat od 32 organa vlasti u kojima je rađena procjena samo je u jednom jedne godine rađena unutrašnja revizija. Shodno tome, preporuke pružene u izvještajima poslužiće Ministarstvu finansija da sistemski, u saradnji sa organima vlasti, radi na jačanju mehanizma interne revizije”, poručili su iz UNDP-a.

Ovaj izvještaj radila je Dragana Krunić.

( Miloš Rudović )