Opasna trka između plata i cijena

Usljed rasta cijena, 24-godišnja Noemi Turi zatražila je od svog poslodavca povećanje plate od 16 procenata u odnosu na onu koju je prije svega nekoliko mjeseci smatrala prihvatljivom dok dvocifrena inflacija širom istočne Evrope rezultira sve većim brojem zahtjeva za povišicom.

Mala firma u kojoj je ova studentkinja zadužena za sadržaj na društvenim mrežama i reklamni materijal, dala joj je skoro cijelu željenu sumu.

"Bila sam u dobroj poziciji za pregovore jer menadžment firme dobro zna koliko sve danas košta", kazala je Turijeva za Rojters. "Znaju da to nije suma koju sam navela tek tako".

Ona je kazala da život od plate do plate bez novca za štednju za nju nije opcija na samom početku života kao odrasle osobe. Ona za Rojters nije željela da navede koliko iznosi nova povišica.

Dvocifrena povećanja plata u vrijeme dvocifrene inflacije predstavljaju novi izazov za Centralne banke u Mađarskoj i Poljskoj, gdje ogromni rast kamatnih stopa do sada nije uspio da obuzda inflaciju.

Rast plata u mađarskom privatnom sektoru u prvom kvartalu 2022. prevazišao je prognoze centralne banke, a pojedini analitičari predviđaju rast od 15 odsto na nivou godine. Povećanje plata u poljskom korporativnom sektoru takođe je premašilo tržišna očekivanja od početka godine.

Rast minimalne zarade, poreske olakšice za one koji počinju karijeru i povećanja plata u javnom sektoru u naletu predizbornog trošenja koje je pomoglo premijeru Viktoru Orbanu da u aprilu bude ponovo izabran pojačalo je izazov koji predstavlja inflacija u Mađarskoj.

Sa povećanjem minimalne zarade od ukupno 15 odsto planiranim za 2023, koja je izborna godina, djeluje da je Poljska krenula sličnim putem, a pojedini analitičari tvrde da se spirala rasta cijena i plata već vrti u najvećoj ekonomiji regiona.

Teško je tvrditi da spirala rasta cijena i plata već nije pokrenuta u Poljskoj i mi smatramo da će inflacija porasti iznad 15 procenata tokom ljeta i ostati dvocifrena makar do drugog kvartala naredne godine", kazao je Lajam Pič iz "Kapital ekonomiksa".

"Poljska kombinacija politika nije dovoljno oštra da pruži predah ekonomiji budući da se stroža monetarna politika sprovodi sporo a djelimično je remeti i opuštenija fiskalna politika".

Šok zbog visokih cijena hrane nosi rizik od preplitanja visoke inflacije i očekivanja koja se odnose na zarade.

"Ušli smo u novu eru za centralne banke, gdje je smanjivanje inflacije njihov jedini cilj, čak i po cijenu finansijske stabilnosti i rasta", kazao je Džordž Lagarijas

U takvim okolnostima centralne banke širom Evrope povećale su juče kamatne stope, a pojedine su to učinile u mjeri koja je šokirala tržišta, a nagovijestile su i nova povećanja troškova zaduživanja u cilju obuzdavanja inflacije koja ugrožava ušteđevinu i korporativne profite.

"Ušli smo u novu eru za centralne banke, gdje je smanjivanje inflacije njihov jedini cilj, čak i po cijenu finansijske stabnilnosti i rasta", kazao je Džordž Lagarijas, glavni ekonomista u kompaniji Mazars menadžment.

Odluka evropskih centralnih banki o povećanju kamatnih stopa, uslijedila je svega dan nakon što je Evropska centralna banka na vanrednom sastanku dogovorila plan za obuzdavanje troškova zaduživanja u južnom dijelu bloka kako bi mogla povećati stope u julu i septembru.

Nakon što je prošle nedjelje nagovijestila prvo povećanje stopa od 2011, predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard kazala je da je zabrinutost u vezi sa inflacijom u eurozoni "utemeljena" i da uprkos nedavnom povećanju plata, postoji realan rizik od inflacione spirale.

Plate u eurozoni takođe rastu, ali su neka povećenja privremena budući da se poslodavci širom bloka odlučuju za jednokratne bonuse prije nego za stalna povećanja, navodi Rojters.

Mađarska centralna banka neočekivano je povećala jednonedjeljne kamate na depozit za 50 baznih poena na 7,35 odsto u cilju suzbijanja tvrdoglavog rasta inflacije.

Banrabas Virag, zamjenik guvernera centralne banke kazao je da to povećanje nije posljednje i da će nastaviti ciklus rasta kamata "predvidivim i odlučujućim koracima" dok ne vidi znake obuzdavanja inflacije što bio moglo biti na jesen.

Slabljenje forinte, koja je samo ove godine pala za oko sedam odsto u odnosu na euro, takođe podstiče rast inflacije.

Mađarska centralna banka je saopštila da će rast zarada u narednim mjesecima biti jedan od ključnih faktora za utvrđivanje trajanja i razmjera ciklusa pooštravanja. To bi vremenom moglo predstavljati i izazov u smislu konkurentnosti.

Mada su plate u Mađarskoj znatno ispod nivoa onih u zapadnoj Evropi, istraživanje koje je sprovela Njemačka privredna komora pokazalo je da veliko povećanje zarada zabrinjava njemačke kompanije koje posluju u Mađarskoj.

Njemačke firme već predviđajaju rast plata u prosjeku za skoro deset odsto ove godine, što je najveće ikada.

Kompanija Mercedes-Benz saopštila je da će od jula povećati plate u svojoj fabrici u Mađarskoj, dok je konkurentska kompanija Audi navela da je povećala plate zaposlenima u Mađarskoj za više od trećine u proteklih tri godine.

Šandor Baja, generalni direktor kompanije za zapošljavanje Randštad, smatra da fluktacija zaposlenih pogoršava situaciju sa platama i da zaposleni, usljed nedostatka radne snage, dobijaju značajno veću platu kada pređu na novo radno mjesto kod druge kompanije.

"Činjenica da oko 30 odsto zaposlenih tvrdi da ozbiljno razmatra da promijeni posao treba da izazove strah kod poslodavaca", kazao je on.

( Nada Bogetić )