Vidljivost mladih umjetnika za bolje društvo
Projekat prediviđa tri glavne aktivnosti, od kojih je jedna upravo otvaranje ove zajedničke izložbe, a u isto vrijeme je inaugurisan prvi od deset radova mladih autora koji će biti izloženi na fasadi Umjetničkog paviljona ULUCG i u septembru će biti održana konferencija o položaju mladih umjetnika
Naziv izložbe i projekta “Vidim umjetnika! Slutim bolje društvo” djeluje kao poruka koju je lako tumačiti - za bolje društvo neophodna je veća vidljivost umjetnika i više ulaganja u umjetnost i kulturu.
Izložba je otvorena juče u ulaznom dijelu Umjetničkog paviljona Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG) u Podgorici, a naziv je sam po sebi i te kako simptomatičan za stanje u kojem se mladi umjetnici nalaze u današnjem trenutku, saopštio je “Vijestima” direktor ULUCG Igor Rakčević.
”Cilj projekta je bio da istražimo resurse kojima raspolažemo kada su mladi umjetnici u pitanju i da vidimo na koji način oni promišljaju u likovnom smislu, ali i u smislu njihovog društvenog statusa. Projekat prediviđa tri glavne aktivnosti, od kojih je jedna upravo otvaranje ove zajedničke izložbe umjetnika koji su prošli osnovnu selekciju na zadatu temu. Pored toga, u isto vrijeme je inaugurisan prvi od deset radova mladih autora. U pitanju su veliki radovi štampani na ceradnom platnu, površine 35 metara kvadratnih koji će biti izloženi na fasadi Paviljona ULUCG. To je druga selekcija deset umjetnika koje je stručni žiri odabrao i na koje smo obratili pažnju, u smislu da smo im pružili veći prostor za izlaganje, bolju vidljivost, ali i mogućnost vidljivosti njihovih stavova, kroz izjavu koja je snimljena i koja je linkovana putem QR koda i aplicirana pored samog rada", kazao je Rakčević.
Pored ova dva segmenta, on objašnjava i da projekat predviđa konferenciju sa fokusom na položaj mladih umjetnika u društvu, a na kojoj će učestvovati umjetnici odabrani za izlaganje na otvorenom prostoru, kao i donosioci odluka i predstavnici institucija.
"Ta konferencija će biti održana u septembru, a njen cilj je da ukaže na položaj mladih umjetnika i predstavi načine na koje bi se taj status mogao popraviti”, najavio je Rakčević.
”Iz ponora, loših situacija, ružnih uspomena, što prikazuju upravo crne fleke na dnu platna, možemo se iščupati u najljepšem obliku i svijetlu, s najljepšom nadom, čija je simbolika upravo šarenilo cvjetova i njihov raskošni oblik, poput nečeg što je uzelo dah sreće. Ovdje je cvijeće simbol mladosti, a njihove boje simbol različitosti, kako nas mladih kao ličnosti, tako i naših životnih iskustava. Slika upravo čini cjelinu carstva dobrog i lošeg”, istakla je Čavić i poručila da svojim djelom šalje poruku da se iz teških situacija rađaju jaki i dobri ljudi, što mlađi ne bi smjeli zaboraviti.
Umjetnica Branka Kovačević prikazala je dva svoja rada, a njena estetika i stil veoma su upečatljivi i izdvajaju se s mnogo boja i simbola. Svi njeni radovi, kaže ona, baziraju se na samorefleksiji, a propituje i pitanja vidljivosti...
”Svojim kreativnim radom pokušavam da preispitam sopstveni identitet koristeći motive kao što su rod, seksualnost, ženstvenost, religija, kič, nostalgija... Iako moj lični identitet meni nije nepoznat, ipak vidljivost, odnosno nevidljivost istog u vremenu i mjestu u kome sam, nešto je sa čime se borim. Stoga, koristeći tehniku kolaža, i uz upotrebu simbola, stavljam sebe (svoj lik) u različite uloge prezentujući ne samo sebe, već i sve žene (ljude) koji preispituju svoje uloge”, obrazložila je Kovačević.
Ona je dodala da umjetnost koristi kao mehanizam učenja, ali i način samoanalize, a svakako i sredstvo komunikacije s posmatračima, baš kao i Maša Laković koja se predstavila upečatljivim radom “(AP)strahovanje” u kojem se igra terminima, značenjem pojmova i ljudskim zapažanjem.
”Smatram da savremeni umjetnik, zbog uspješnije prezentacije sopstvenog koncepta, treba da koristi adekvatna sredstva oglašavanja. Zato ja biram plakat s ciljem da to djelo bude masovno reprodukovano, a biram i QR kod kao vid virtuelne komunikacije”, obrazložila je ona.
Projekat “Vidim umjetnika! Slutim bolje društvo” realizuje ULUCG uz podršku programa “OCD u Crnoj Gori - od osnovnih usluga do oblikovanja politika - M’BASE” koji sprovode Centar za građansko obrazovanje, Friedrich-Ebert-Stiftung, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Detalj Stefana Todorovića na fasadi Paviljona ULUCG
Pored izložbe mladih umjetnika i umjetnica juče je predstavljeno i prvo u nizu likovnih rješenja koje će biti vidljivo na fasadi Paviljona ULUCG. Ti radovi će se smjenjivati svakih 10 dana, zaključno sa 14. septembrom, a prvi od deset umjetnika koji se predstavljaju je Stefan Todorović.
Njegov motiv da aplicira za ovu priliku je mogućnost da se predstavi u javnom prostoru o čemu često razmišlja, kazao je.
"Smatram da umjetnost pripada javnom prostoru i mislim da je afirmacija u tom kontekstu neophodna, baš kao i praktikovanje umjetnosti u javnom prostoru. Mislim da će to pomoći afirmaciji mladih umjetnika da budu vidljiviji u društvu. Svaka ovakva inicijativa je dobra, koliko god to zvučalo uopšteno", poručio je on.
Na pitanje šta je bila inspiracija za ovo predstavljanje kazao je da ne funkcioniše po "principu inspiracije".
"Za ovaj projekat sam izabrao detalj jedne slike rađene prije pet, šest godina koji mi se vizuelno dopada i za koji sam mislio da bi bio interesantan za ovaj vid promocije u javnom prostoru", kazao je.
Todorović dodaje da institucije kulture nemaju sluha za mlade umjetnike, ali smatra da je problem sistemski, dublji i zahtijeva širu analizu.
"Problem je ne samo u ulaganjima, već i u samom motivu i pitanju koja je pozicija umjetnosti u društvu. Mislim da to nijesmo razjasnili, a vrlo je bitno", zaključuje on.
Naktivnost mladih umjetnika je specifičan fenomen
Kriterijum za obje selekcije u okviru projekta "Vidim umjetnika! Slutim bolje društvo" bio je umjetnički kvalitet, ali i adekvatan odgovor na temu u vezi s položajem umjetnika u crnogorskom društvu. Ipak, iako Rakčević potvrđuje da je potrebna veća vidljivost umjetnika, on kaže i da je donekle prisutna pasivnost mlađih stvaralaca.
”Mi u crnogorskom društvu nemamo vidljive mlade umjetnike. U okviru pripreme za ovaj projekat smo sproveli jedno istraživanje gdje smo našli da oko 35 umjetnika godišnje završi neku od visokih umjetničkih škola u Crnoj Gori ili vani. Taj broj umjetnika ne možemo da raspoznamo i ne vidimo ih... Negdje je prisutna i neaktivnost mladih umjetnika kao specifičan fenomen”, navodi Rakčević i kao primjer uzima ovaj projekat koji se time i bavi:
”Moram istaći da smo za ovaj projekat imali manje prijavljenih umjetnika nego što smo očekivali, a dodatno jer umjetnici koji izlažu svoje radove na fasadi Paviljiona, pored vidljivosti i javnog predstavljanja, dobijaju i novčani iznos koji se tiče autorskih prava, a bruto iznos je 300 eura, što, iako skromna nadoknada, mislim da jeste motivacija da se umjetnik pojavi u javnosti”, kazao je on.
( Jelena Kontić )