U rasadniku u Trebaljevu građani mogu dobiti besplatne sadnice četinara, uskoro i lišćara
U rasadniku su do sada dominantno proizvođene četinarske vrste - smrča, bijeli bor, crni bor, jela… U narednom periodu proizvodiće se i lišćarske vrste, koje su najzastupljenije na sjeveru Crne Gore
U rasadniku, kojim u kolašinskom selu Trebaljevo gazduje Uprava za šume (UŠ), privode se kraju pripreme za sadnju, a građani i dalje mogu dobiti besplatne sadnice četinara.
Kako najavljuju iz kolašinske radne jednice UŠ, uskoro će moći, takođe besplatno, da se dobiju i sadnice lišćara.
Riječ je o modernoj proizvodnji na otvorenom, koja se iz godine u godinu unapređuje.
U rasadniku su do sada dominantno proizvođene četinarske vrste - smrča, bijeli bor, crni bor, jela… U narednom periodu proizvodiće se i lišćarske vrste, koje su najzastupljenije na sjeveru Crne Gore.
”Sadnice se dominantno otpremaju UŠ za potrebe pošumljavanja površina u državnom vlasništvu, opožarena područja i ostalo. Krajem prošle godine i proljetos, za potrebe UŠ otpremljeno je preko 300.000 sadnica. Privatnim vlasnicima se bez ikakve naknade, takođe, usmjeravaju sadnice. U zavisnosti od raspoloživih količina i zainteresovanosti i potreba privatnih vlasnika, godišnje obezbijedimo od 30.000, a nekad i do 100.000 sadnica”, kazao je šef radne jednice Radovan Dabetić.
On podsjeća da je rasadnik formiran prije 42 godine, a Kolašin je izabran kao područje sa šumskim bogatstvom ali i tradicijom u eksploataciji šume.
Vlada Luksemburga je 2005. godine, u okviru Fodemo projekta, obezbijedila tri plastenika površine 400 kvadrata. U njima je postavljena i najmodernija oprema za plasteničku proizvodnju, kao što su sistemi za navodnjavanje, ventilacija, grijanje, stolovi za sjetvu.... Godišnji kapacitet proizvodnje u plastenicima, odnosno kontejnerskoj proizvodnji, su oko 330.000 sadnica.
Pored toga, objašnjava Dabetić, proizvodnja se obavlja i na otvorenom, gdje se proizvode sadnice slobodnog korijena tako da se godišnje proizvede skoro pola miliona sadnica.
Rasadnik je bez svojih prihoda, pa proizvodnja u potpunosti zavisi od budžeta koji im opredijeli Ministarstvo poljoprivrede i UŠ.
To često nije dovoljno, pa treba očekivati da se poveća i da se na pravi način tretira značaj rasadničke proizvodnje koja treba da bude uvećana i lišćarskim sadnicama.
( Dejan Peruničić )