Predlog za kandidaturu za članstvo Ukrajine u EU: Politička i simbolička poruka, ali i "šamar" Putinu

Mediji u Evropskoj uniji (EU) ocjenjuju da je predlog za kandidaturu za članstvo Ukrajini politička, mada i veoma simbolična poruka Ukrajini, kako navode francuski listovi Mond i Figaro, dok ima mišljenja da je riječ o "diplomatskom šamaru" ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

U izvještajima i osvrtima o odluci Evropske komisije (EK) da preporuči status kandidata Ukrajini i Moldaviji se prenosi i Putinova izjava da Rusija nema ništa protiv učljanjenja Ukrajine u EU jer to nije vojna organizacija poput NATO, ali se ukazuje i na to da bi se jednog dana EU mogla naći u direktnom ratu s Rusijom.

Članstvo znači, kako se navodi, da članice EU, na osnovu člana 42 evropskog temeljnog akta, Ugovora iz Lisabona, "moraju pružiti pomoć svim sredstvima nekoj članici ako bi bila žrtva agresije na svoju teritoriju".

U svim izvještajima se navodi da, ukoliko ovih dana kandidaturu prihvate i šefovi država ili vlada EU, pred Ukrajinom stoji veoma dug i trnovit put reformi, pa se tu navodi i iskustvo zemalja Zapadnog Balkana.

Takođe se primjećuje kako predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen tvrdi da je Ukrajina već ispunila oko 70 odsto odredbi i pravila EU, uz opasku da pred ratnom vladom u Kijevu stoje mnoge godine i veoma mnogo toga što mora da uradi kad je riječ o vladavini prava, uplivu oligarha, temeljnim slobodama, reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije.

Španski list Pais piše da je prihvatanje kandidature izgleda dobilo podršku Njemačke, Francuske i Italije, ali napominje da "daleki izgledi za učlanjenje Ukrajine nailaze na ograde Holandije, Portugalije i Austrije koje smatraju da ta zemlja uopšte nije pripremljena da uđe u redove Unije, a lažne nade i duge godine procesa mogu izazvati veliko razočaranje među Ukrajincima, kako što se to desilo s Turskom".

Pais navodi da "Evropska unija, isto kao što je Evropa izrasla u naprednu i od Vašingtona zaštićenu cjelinu, misli da može odigrati istu ulogu s Ukrajinom čija će obnova zahtijevati ogromnu međunarodnu ekonomsku pomoć, naročito od strane EU".

Mediji u EU istovremeno primjećuju da je Ukrajina po političkim, ekonomskim i socijalnim prilikama veoma udaljena od evropskih standarda, da joj je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku oko 4.800 dolara, što je upola manje od najsiromašnije članice EU Bugarske.

Međunarodna organizacija Transparensi internešenel Ukrajinu je svrstala na 122. mjesto po korupciji, od ukupno 180 zemalja.

Tako se navodi i to da bi Kijev morao da vrati prava i upotrebu sopstvenog jezika romskoj i mađarskoj manjini, kao i ruskogovorećem stanovništvu.

Francuski privredni dnevnik Lezeko pored ostalog ukazuje da bi "učlanjenje Ukrajine veoma promijenilo samu EU, jer bi kao zemlja po broju stanovnika peta u Evropi i poljoprivredna sila povukla veliki dio strukturnih fondova za Zajedničku poljoprivrendu politiku EU", čiji je sada najveći korisnik Francuska.

U institucijama EU "Ukrajina bi imala istu težinu kao Španija, a zajedno sa svojim poljskim partnerom, bila bi ravna Njemačkoj", piše Lezeko.

U skoro svim izvještajima se ukazuje i na to da bi nova rasprava u EU oko proširivanja, izazvala nova razočaranja među kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo na Zapadnom Balkanu.

U nacrtu zaključaka zasjedanja vođa EU 23.i 24. juna se ponovo ističe da zapadnobalkanski partneri pred sobom i dalje imaju "sprovođenje važnih reformi, prije svega za obezbjeđivanje nezavisnosti i djelotvornosti pravosuđa i suzbijanja korupcije".

Mediji EU napominju da tek slijedi i rasprava među evropskom dvadesetsedmoricom kako bi mogle djelovati ustanove i posebno način odlučivanja u Uniji sa 35 ili više članova, budući da Francuska i još neke zemlje smatraju da bi to bilo neizvodljivo. Otud se i predviđa stvaranje "evropske političke, geopolitičke zajednice" za susjedne zemlje izvan Unije.

( BETA )