Hakeri u uniformi Bundesvera
"Ovdje po državnom nalogu radim ono zbog čega bih inače morao da računam da ću imati posla sa policijom", kaže jedan vojnik
Cyberspace ili kibernetički prostor je front na kojem se vode moderni ratovi. To se vidi i na primjeru Ukrajine. Čime se konkretno bave njemački "kibernetički ratnici"?
Njemački Centar za kibernetičke operacije (ZCO) je smješten nedaleko od Bona, u idiličnom gradiću Rajnbahu na samoj obali Rajne. Tu u kasarni Tomburg, Bundesver se bavi digitalnim vođenjem rata. Ono što se radi u ZCO-u obično se naziva hakovanje - krivično djelo za koje se može završiti i u zatvoru.
Njemačke vojnikinje i vojnici u tom centru po nalogu države - vježbaju upadanje u tuđe kompjuterske mreže, uče kako se kradu važne informacije, manipulišu podaci i kako se u slučaju potrebe isključuju kompletne kompjuterske mreže.
Njih oko 200 - među njima samo tri žene - traže slabe tačke protivničkih IT-sistema, ali - pokušavaju i napade na IT-infrastrukturu Bundesvera kako bi pronašli slabe tačke u svojoj odbrani.
Centar za kibernetičke operacije ZCO je dio Komandnog kibernetičkog i informacionog centra koji je formiran 2017. Ima više od 20 lokacija širom zemlje - većina je pak u Bonu i oko Bona. Tu je i IT čvorište Bundesvera čije sistme hakeri žele da zaštite. U blizini se nalazi i Savezni zavod za bezbjednost i IT - kao i Cyber Defense Center njemačkog Telekoma.
Hakeri - mala investicija, velika šteta
Pitanje kibernetičke sigurnosti je bio prioritet berlinske politike i prije ruskog napada na Ukrajinu.
Sve intenzivnije preplitanje analognog i digitalnog svijeta, napadačima u kibernetičkim vodama nudi mogućnost da sa relativno malim investicijama naprave veliku štetu. Na primjer kada se radi o snabdijevanju vodom, strujom, sigurnosti letenja te kontroli saobraćaja.
U koalicionom sporazumu stoji: "Bundesver mora biti u stanju da zajedno sa drugim saveznim agencijama uspješno djeluje u kibernetičkom i informacijskom prostoru." Rat u Ukrajini je dodatno intenzivirao rasprave o ovoj temi. Porasla je zabrinutost od ruskih kibernetičkih napada.
Početkom juna u Bundestagu je usvojen zakon kojim se Bundesveru stavlja na raspolaganje 100 milijardi eura, a narednih godina za "digitalne potrebe" bi od te sume trebalo da potroši čak oko 20 milijardi.
Lista materijala kojeg treba nabaviti je duga, od digitalnih radio-uređaja, pa sve do kompletnih informatičkih sistema. Samo jedan mali dio tog novca će biti stavljen na raspolaganje kibernetičkim ratnicima.
Najskuplji su ljudi
Hakerima u uniformi ne treba skup hardver. "Nama nije potrebno 60 tona gvožđa kao što je to slučaj kod nekog borbenog tenka”, kaže nam jedan član ZCO-a. Ali s druge strane, ono što je skuplje i teže je dobiti su - specijalisti.
Tokom svoje nedavne posjete ministarka odbrane Kristine Lambreht je "reklamirala" Bundesver - kao dobrog poslodavca. A to znači da Bundesver već tokom obrazovanja nudi dobre plate, a kasnije i dobre šanse u karijeri i socijalnu sigurnost.
Jedan vojnik nam kaže da je motivisan i iz jednog drugog razloga: "Ovdje po državnom nalogu radim ono zbog čega bih inače morao da računam da ću imati posla sa policijom".
A za to mu je potrebna "licenca za hakovanje", odnosno službena dozvola. Svaku operaciju u okviru koje se "upada" u tuđe mreže mora odobriti vrh Ministarstva odbrane, minimlano na nivou državnog sekretara. A koliko često se to događa? To niko u Rajnbahu nije htio da nam otkrije.
( Deutsche Welle )