INTERVJU Kaja Kalas za "Vijesti": Energija je skupa, ali sloboda nema cijenu

Rusija mora da bude poražena jer ruski predsjednik Vladimir Putin razumije samo snagu, smatra estonska premijerka Kaja Kalas.

Ona u intervjuu za “Vijesti” kaže da NATO mora da pomogne Ukrajini da pobijedi u ratu, ali da Ukrajina mora da definiše šta se računa kao pobjeda.

”Gvozdena lejdi”, kako su je prozvali svjetski mediji, za “Vijesti” govori i o kritikama na račun francuskog predsjednika Emanuela Makrona, jedinstvu EU, tranziciji Estonije nakon raspada SSSR, situaciji na Balkanu, odnosima sa Crnom Gorom…

Koliko je Estonija danas bezbjedna?

Estonija je bezbjedna i osjećamo se bezbjedno. Ne vidimo vojnu prijetnju na našim granicama. Kada me nekad upitaju da li mislim da je Estonija sljedeća, ja uzvratim pitanje i pitam da li misle da je NATO sljedeći.

NATO je najsnažnija odbrambena alijansa u istoriji i nikada nije vojno napadnuta. Ali, istina je da, pošto je Rusija podigla nivo agresije, NATO takođe mora da se adaptira i ojača svoju odbranu. Estonija povećava trošenje na odbranu na 2,5 odsto i mi očekujemo snažne odluke za jačanje istočnog krila NATO na samitu u Madridu. Član 5 NATO je čvrst kao kamen, ali sada treba ne samo riječi već djela da osiguramo, da odbranimo svaki centimetar NATO teritorije. Sama ideja napada NATO mora da bude nezamisliva. Naša osnovna dužnost je da osiguramo da nema “sljedećeg”. Zato mi u slobodnom svijetu moramo da uradimo sve da pomognemo Ukrajini da pobijedi tako što ćemo ubrzati vojnu pomoć, istrajati na ekonomskoj i vojnoj izolaciji Rusije i istražiti ruske ratne zločine. Agresija ne smije da se isplati.

Kritikovali ste francuskog predsjednika Emanuela Makrona zato što je razgovorao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Zašto?

Podijelila sam svoja čvrsta lična uvjerenja da nema poente razgovarati s agresorom i ratnim zločincem. Moramo da izolujemo Putina na svaki mogući način, a ako previše ljudi s njim razgovara, on neće shvatiti tu poruku. Vidjeli smo da nema rezultata tih razgovora. Nakon telefonskih poziva su se desili Buča i Irpinj. Zvjerstva se i sada nastavljaju. Ali, rekla sam i da, ako se s Putinom razgovara na zahtjev (predsjednika Ukrajine Volodimira) Zelenskog, to razumijem.

Da li dijelite stav njemačke ministarke vanjskih poslova Analen Berbok da Putin ne može biti zaustavljen riječima?

Rješenje koje ja vidim je pobjeda Ukrajine. Samo je na Ukrajini da definiše šta znači pobjeda. Moramo da uradimo sve, uključujući slanje oružja u Ukrajinu i obučavanje za korišćenje tog oružja. Kao što su mi rekli ukrajinski poslanici, najbolja humanitarna pomoć trenutno je vojna pomoć. Rusija mora da bude poražena i Putin razumije samo snagu.

Neki EU lideri kažu da Putin mora biti poražen, drugi upozoravaju da to može da bude opasno za Evropu dugoročno.

Ukrajina mora da pobijedi ovaj rat i mi im u tome moramo pomoći. Jer ako se agresija isplati, biće pauza od jedne ili dvije godine, a onda će se zvjerstva nastaviti. Ovu grešku smo napravili već tri puta - u Gruziji, Krimu i Donbasu. Ne smijemo da je napravimo i sada. Loše ispregovoran mir za Ukrajinu bi bio loš mir za sve nas.

Šta odluka Švedske i Finske da se pridruže NATO-u znači za bezbjednost Baltika i Evrope u cjelini?

Pristupanje Finske i Švedske NATO-u će ojačati našu kolektivnu bezbjednost i definitivno osnažiti regiju oko Baltičkog mora, ali i čitavu alijansu. Odluke su istorijske i nadamo se da će pristupanje biti brzo. Takođe, otvoriće nove prilike za naše države da bliže i snažnije sarađuju u oblastima bezbjednosti i odbrane.

Da li će Evropska unija uspjeti da održi jedinstvo u odgovoru na rusku invaziju u kontekstu uticaja rata na životni standard?

Naše jedinstvo je bilo negativno iznenađenje za Rusiju i jedina opcija je da održimo to jedinstvo. Ne smijemo da dozvolimo da nas rat umori. Ulog u Ukrajini je velik. Ruski lideri javno pozivaju na genocid i to ne možemo da dozvolimo. Donijeli smo dosta pravih odluka za podršku Ukrajini i moramo da osiguramo da se brzo i uspješno sprovedu. Moramo se prisjetiti - energija je možda skupa, ali sloboda nema cijenu.

Kako je kolaps Sovjetskog saveza transformisao Vaš i život Vaše države? Uspjeli ste da postanete evropski lider u digitalnom upravljanju i obrazovanju u kratkom periodu…

Promijenilo je sve. Bila sam tinejdžerka kada je Estonija izašla iz totalitarnog zatvora što je bio Sovjetski savez i povratila nezavisnost 1991. Prije toga nisam imala iskustvo slobode. Kažu da čovjek cijeni slobodu samo kada mu je oduzmu, ali ja se smatram srećnom da sam iskusila i to da nemam slobodu i da je povratim - potpuno je drugačije.

Poslije povratka nezavisnosti i slobode, Estonija je imala težak zadatak - da izgradi slobodno i otvoreno društvo, parlamentarnu demokratiju. Ponovno uspostavljanje demokratske veze između građana i države nije nešto što se radi preko noći i nije nešto što se uči iz knjiga.

Ključ našeg uspjeha su bili i još uvijek su naši odlučni, vrijedni i inovativni ljudi. Ljudi se najviše trude kada imaju slobode, prava i mogućnosti da se ostvare. Donošenje pravih odluka u pravo vrijeme - uspostavljanje vladavine prava, sprovođenje teških reformi, međunarodna integracija i rad na svemu potrebnom da bismo se pridružili EU i NATO. Naš moto je bio “Nikad više sami”.

Tačno je da je naš obrazovni sistem jedan od najboljih na svijetu po posljednjem PISA testiranju i to smo postigli kroz veoma dobro dizajniran obrazovni sistem gdje je fokus na vještinama, a ne samo činjenicama. To je razlog zašto smo bili inovativni - uvijek smo radoznali i imamo vještine da nađemo rješenja. Naša digitalna inovacija je jedan od rezultata našeg obrazovnog sistema. Sve škole su povezane na internet još u devedesetim godinama prošlog vijeka što je omogućilo dobar pristup informacijama, znanju i učenju digitalnih vještina. Sada imamo cijele generacije građana kompetntnih za upotrebu interneta i podataka.

Zahvaljujući slobodi, prosječna plata se uvećala 45 puta - od 35 eura do 1.550 eura u 2021. Prosječna penzija je 60 puta veća - sa 9,5 eura do 550 eura. Prije trideset godina, naš prosjek je bio svega 40 odsto od prosjeka EU, sada je 87 odsto. Ekonomski rast prošle godine je bio 8,3 odsto što je dosta više od EU prosjeka (5,3 odsto). Danas imamo više od 100 hiljada različitih kompanija, uključujući mala i srednja preduzeća, velike firme i jednoroge (privatni startapovi vrijedni preko milijardu dolara). Ekonomska raznovrsnost je naša snaga i omogućava otpornost.

Označili su Vas kao “Gvozdenu lejdi”. Šta Vi mislite o komentarima da ste jedna od najhrabrijih svjetskih lidera?

Svima nam treba hrabrosti i više moralne jasnoće.

Kako ocjenjujete odnose između Estonije i Crne Gore. Koje oblasti saradnje mogu da se unaprijede?

Estonija je bila prva država koja je prepoznala crnogorsku nezavisnost i podržavamo vas sve od tada. Mi smo saveznici i dijelimo zajedničke vrijednosti i aspiracije evro-atlatnskog partnerstva. Nastavljamo da snažno podržavamo evropski put Crne Gore.

Imali smo odlične rezultate u implementaciji reformi i izgradnji države nakon što smo povratili nezavisnost poslije sovjetske okupacije i uvijek smo spremni da podijelimo ekspertizu u EU integracijama i procesu reformi. Vjerujem da postoji prostora za saradnju oko digitalnih pitanja, kao što je e-upravljanje i sajber bezbjednost. Otvaranje počasnog konzultata Estonije u Podgorici će zasigurno osnažiti naše veze.

Usklađenost s EU je vrijednosno, a ne tehničko pitanje

Srbija još uvijek nije uvela sankcije Rusiji. Posljednja kontroverza je posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koja je na kraju otkazana. Kako na to gledate?

Očekujemo od država koje su kandidati za članstvo u EU da se usklade sa EU odlukama i pozicijama po pitanjima spoljne i bezbjednosne politike, uključujući uvođenje sankcija. Usklađenost s EU spoljnom i bezbjednosnom politikom nije tehničko pitanje, već pokazuje da država kandidat dijeli iste vrijednosti. Pohvaljujemo države koje razumiju ovu ključnu potrebu i koje su se brzo i u potpunosti pridružile sankcijama protiv Rusije i apelujemo na ostale da prate te primjere.

Ruska agresija je neisprovocirana i neopravdana protiv nezavisne države. Učinila je da mnoge evropske države razmotre svoje politike kojima su se dugo vodile. Veze i zavisnosti od Rusije, na primjer u oblasti gasa, brinu mnoge od nas, ali ovo nije uobičajena stvar i moramo da donesemo teške odluke.

Snažno se zalažemo za ulazak Zapadnog Balkana u EU

Kako gledate na situaciju na Balkanu trenutno? U kontekstu situacije u Ukrajini i izgleda pridruživanja EU.

Estonija se snažno zalaže da se države Zapadnog Balkana pridruže EU. EU i ZB su veoma povezani, tako da stabilnost i bezbjednost ZB jasno utiče na EU. Snažno podržavam nastavak procesa proširenja EU na Zapadnom Balkanu.

Bitno je da partneri sa Zapadnog Balkana budu posvećeni evropskim vrijednostima i principima tako što će sprovesti reforme koje su u interesu njihovih građana. EU je ubjedljivo najbliži partner regionu, glavni investitor i donator, uključujući značajne investicione pakete dogovorene za jesen koji će prikupiti 30 milijardi eura za partnere sa Zapadnog Balkana kako bi sproveli ekonomske i socijalne reforme, uključujući podsticaje za zelenu i digitalnu tranziciju.

( Srdan Kosović )