Zakon o oduzimanju imovine u završnoj fazi, uz sugestije Brisela uskoro na Vladi
Evropski eksperti ukazali da nije uzeta u obzir neophodna podjela dva različita postupka oduzimanja imovine - prošireno i oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude. Nacrt će vjerovatno pretrpjeti određene izmjene, s obzirom na to da su i domaći stručnjaci saglasni sa određenim sugestijama, kaže savjetnik premijera za pravna pitanja Ivo Šoć
Nacrt izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, vjerovatno će pretrpjeti određene izmjene, s obzirom na primjedbe eksperata Evropske komisije (EK), rekao je “Vijestima” savjetnik predsjednika Vlade za pravna pitanja, Ivo Šoć.
On je kazao da očekuje da Nacrt vrlo brzo bude upućen Vladi na usvajanje.
”Nacrt će vjerovatno pretrpjeti određene izmjene, s obzirom na to da su i domaći eksperti saglasni sa određenim sugestijama. Tu se prije svega misli na preporuke koje se odnose na preciziranje pojedinih normi i definisanje pojedinih instituta. Ono što je svakako nesporno, jeste da je koncept Zakona kao takav u skladu sa evropskim standardima i da je ideja zakona pozdravljena od strane EK”, kazao je Šoć.
Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava u oktobru prošle godine predstavilo je Nacrt izmjena Zakona jer, kako su tada objasnili, novi zakon o porijeklu imovine, koji je prvobitno planiran, ne bi se mogao primjenjivati retroaktivno.
Ključna novina je mogućnost oduzimanja nelegalne imovine u građanskom postupku pred sudom.
Izmjene zakona predviđaju i da se finansijska istraga, koja će se voditi odvojeno od krivičnog postupka, može pokrenuti ako vrijednost imovine prelazi 50 hiljada eura.
Evropski eksperti su u pravnoj analizi Nacrta zakona naveli da uprkos dobroj namjeri crnogorskog zakonodavca, ima dosta razloga za zabrinutost. Između ostalog, ukazali su da nije uzeta u obzir neophodna podjela dva različita postupka oduzimanja imovine - prošireno i oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude koji se veoma razlikuju i u pogledu primjene.
“Još jedna bitna razlika je da je oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude uređeno uglavnom Zakonom o parničnom postupku i Zakonom o oduzimanju imovinske koristi, dok je prošireno oduzimanje uređeno Zakonom o krivičnom postupku (ZKP) i Zakonom o oduzimanju imovinske koristi”, naveli su, između ostalog, eksperti EK Mauricio Varaneze i Teo Bil.
Za postupak oduzimanja bez prethodne osuđujuće presude, odgovarajuća nadležnost povjerena je, kako su dodali, potpuno novom akteru (zaštitniku) koji nikada nije zastupao državu u parničnim postupcima, niti ima iskustva u krivičnom postupku i finansijskoj istrazi.
Međunarodna saradnja teško primjenjiva
Prema Nacrtu zakona, postupak trajnog oduzimanja imovine nezakonitog porijekla vodi se u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o parničnom postupku, a pokreće ga Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
”Čini se da odredbe (na primjer član 30), neprikladno, uključuju i žalbu na oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude koja će - imajući u vidu član 4a stav 3 - biti formulisana u skladu sa Zakonom o parničnom postupku. S obzirom na to da je postupkom predviđeno da se nalozi za zamrzavanje i nalozi za oduzimanje za oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude izdaju u građanskom postupku (građanski sud), međunarodna saradnja se teško može primijeniti jer se s tim povezani instrumenti o uzajamnom priznavanju, uključujući i Regulativu EU 2018/1805, ne primjenjuju na naloge za zamrzavanje i/ili naloge za oduzimanje izdate u okviru građanskog postupka”, kazali su eksperti EK u preporukama koje su Ministarstvu pravde dostavili krajem maja ove godine.
Kao rezultat toga, navode, zakonodavni okvir je teško razumljiv zbog mješovitih procedura i protivrječnih i preklapajućih zakonskih odredbi. Smatraju da neke od predviđenih odredbi (na primjer stav 4 člana 4a) narušavaju ukupnu koncepciju van okvira oduzimanja bez prethodne osuđujuće presude, jer propisuju da se postupak oduzimanja može sprovesti i nakon osuđujuće presude, nakon čega bi trebalo da uslijedi prošireno oduzimanje.
”Isto tako, odredbama nije predviđeno da li se ova dva postupka (prošireno oduzimanje i oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude) mogu voditi paralelno ili ne i koji bi od ta dva postupka na kraju imao primat. Izmijenjena odredba (član 19 - vrsta privremenih mjera) o vrsti privremenih mjera doprinosi pogrešnoj percepciji, jer je u okviru značenja imovine proistekle iz kriminalne djelatnosti napravljena beskorisna razlika između pokretne i nepokretne imovine. Druge predviđene odredbe (npr. član 14a), iako se smatraju veoma pozitivnim, čini se da su van područja primjene Zakona o oduzimanju imovine”, piše u mišljenju.
Mišljenje su dali i eksperti Savjeta Evrope u januaru, a neke preporuke Radna grupa Ministarstva pravde je prihvatila.
Prihvaćena je, između ostalog, preporuku za uvođenje modela oduzimanja imovine nezakonitog porijekla, bez prethodne osuđujuće presude, ali je zadržan postojeći model proširenog oduzimanja imovine proistekle iz krivičnog djela, nakon pravnosnažnosti krivične presude, kao dva paralelna modela.
Prihvaćena je i preporuka o propisivanju oduzimanja ekvivalenta tržišne vrijednosti imovine ako oduzimanje imovine nema smisla ili ako nije moguće, kao i da se usaglase odredbe Nacrta zakona tako što će se dosljedno propisati mogućnost oduzimanja imovine od trećih lica.
”Isključiti kao preduslov za otvaranje finansijske istrage sljedeće uslove: imovina nezakonitog porekla nije pribavljena izvršenjem krivičnog djela; vrijednost imovine nezakonitog porijekla prelazi ukupnu procijenjenu vrijednost od 50.000 eura”, jedna je od usvojenih preporuka SE.
Na pitanje koje će primjedbe evropskih eksperata biti uvažene, Šoć je odgovorio da će prvi sastanak domaćih i eksperata Savjeta Evrope i Evropske komisije, ali i predstavnika domaćih institucija biti organizovani do kraja juna u okviru resornog Ministarstva.
”Očekuje se da nastavak bude i u julu. U skladu sa tom dinamikom, vrlo brzo ćemo znati koje su primjedbe prihvatljive i u kom smjeru će ići dalji rad, odnosno kada će biti utvrđen i Predlog zakona. Nakon toga će se pristupiti i daljim koracima, odnosno predlog zakona, uz sva pribavljena mišljenja, biće kandiovan na Vladi. Očekujemo da to bude ubrzo jer se sastancima pristupa bez bilo kakvog odugovlačenja”, kazao je Šoć.
Nedovoljno jasna definicija imovine nezakonitog porijekla
Eksperti EK u analizi navode da definicija “imovine nezakonitog porijekla”, iako je utvrđena u članu 3a, nije dovoljno jasna i, s obzirom na to da je, sama po sebi, obuhvaćena definicijom “imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću” (prošireno oduzimanje), može negativno uticati na sprovođenje, osim što doprinosi daljim nesporazumima i individualnim tumačenjima.
”Očekuju se i potencijalni sukobi sa pravnim institutom poklona. Za druge relevantne izraze koji se koriste u zakonu, a koji se odnose na različite nivoe sumnje, nedostaju definicije”, kažu eksperti.
Uslovi na osnovu kojih je predviđena primjenjivost za oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude, smatraju se u velikoj mjeri nedovoljnim da se omogući oduzimanje imovine zbog vrlo vjerovatnog sukoba sa nepovredivim pravom na imovinu, pravično suđenje, djelotvoran pravni lijek i pretpostavku nevinosti.
Eksperti ocjenjuju da se čini da zakonodavac nije dobro razumio u kojoj mjeri će biti ključan instrument finansijske istrage za identifikovanje imovine koja će biti privremeno ili trajno oduzeta, kao i za utvrđivanje nesrazmjere između zakonitih prihoda i imovine onih koji su predmet istrage.
Uslovi za pokretanje finansijske istrage veoma restriktivni
Eksperti EK smatraju da su uslovi propisani za pokretanje finansijske istrage veoma restriktivni, čak do te mjere da teško da omogućavaju da se ta istraga vodi paralelno sa krivičnim istragama.
Takvi uslovi su, neobjašnjivo, isti uslovi kao u osnovi člana 2 (prošireno oduzimanje) i 2a (oduzimanje bez prethodne osuđujuće presude), a, ustvari, trebalo bi da budu mnogo niži za omogućavanje dokazivanja obaveznih uslova propisanih za oduzimanje u skladu sa navedenim članom.
”Opet, uslovi iz stava 11 čine da se izgubi opšti smisao finansijske istrage koja će poslužiti da se sumnje transformišu ili u osnov sumnje da je imovina stečena na nezakonit način (očigledna nesrazmjera) ili u osnovanu sumnju da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću (očigledna nesrazmjera). U članu 11, takođe, nije jasno precizirano koji od tri uslova su obavezujući za pokretanje finansijske istrage u odnosu na postupak proširenog oduzimanja ili oduzimanja bez prethodne osuđujuće presude”, navode eksperti.
( Biljana Matijašević )