Konjević sa delegacijom položio vijenac u Rimu: "Počast prošlosti i zalog za budućnost"

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar odbrane Raško Konjević sa crnogorskom delegacijom boravi u radnoj posjeti Rimu, gdje je položio vijence i postavio spomen ploču na grobnicu gdje su sahranjeni nekadašnji crnogorski premijer i ministar odbrane u egzilu, general Milutin Vučinić, te diplomate i komandiri Savo Petrović i Ilija Martinović, na groblju Kampo Verano.

"Počast prošlosti i zalog za budućnost – poruka je iz Rima gdje potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar odbrane Raško Konjević boravi u radnoj posjeti", navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane.

Konjević je tom prilikom, kako je saopšteno, poručio da su odali počast crnogorskim patriotama koji su se u egzilu borili za državu Crnu i poslali poruku svim budućim generacijama da je "važno da čuvaju ono za šta su se naši preci borili - za pravo, čast i slobodu Crne Gore."

"Takođe, utvrđujući naše partnerstvo u okviru Alijanse, potvrđujemo ispravnost odluke da 2017. godine postanemo punopravna članica NATO-a“, kazao je Konjević, navodi se u saopštenju.

Kazao je da je današnje poštovanje, iskazano u ime crnogorske Vlade, nakon jednog vijeka, "za sve ono što su radili u Rimu, Italiji i drugim državama nakon što je Crna Gora 1918. godine izgubila svoju nezavisnost."

"Njihova ideja je živjela u tom vremenu u Rimu, gdje su se borili za obnovu crnogorske nezavisnosti. Na žalost, oni nisu uspjeli, ali su uspjele generacije iza njih“, kazao je Konjević, piše u saopštenju.

Dodaje se da je činjenica da je Crna Gora "vratila svoju nezavisnost i bila u mogućnosti da odluči samostalno o punopravnom članstvu u NATO čini danas našu državu zaštićenom i sigurnom u Alijansi, u periodu dok u srcu Evrope bjesni rat nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu."

O važnosti sistema kolektivne bezbjednosti, kako je saopšteno, a "posebno u izazovnim dešavanjima na geopolitičkoj sceni", Konjević je razgovarao sa komandantom NATO odbrambenog koledža, generalom Olivijeom Ritimanom.

„Crna Gora će nastaviti reformu sektora odbrane i vojske, a planirana ulaganja u modernizaciju će biti pažljivo spovedena. Vitalnost bezbjednosnog sistema je danas od ključnog značaja za očuvanje mira i stabilnosti, bez kojeg nema ni demokratije ni ekonomskog i ukupnog društvenog prosperiteta“, kazao je Konjević na sastanku sa generalom Ritimanom, piše u saopštenju.

Sagovornici su, kako se navodi, razmijenili mišljenja povodom rata u Ukrajini i saglasili se da je "važna sinergija ostvarena unutar Alijanse, kao i atraktivnost članstva i samog koncepta kolektivnog sistema bezbjednosti."

Dvodnevnu posjetu Italiji Konjević nastavlja sastankom sa ministrom odbrane Republike Italije, Lorencom Guerinijem, predsjednikom Odbora za odbranu u Donjem domu italijanskog parlamenta, Rodžerom de Menekom, kao i sa predsjednicom Odbora za odbranu u Senatu, senatorkom Robertom Pinoti.

Konjević će se, kako zaključuju, sresti i sa kadetima iz Crne Gore koji studiraju na vojnim akademijama u Italiji, Anđelom Đurđić, Mijatom Turkovićem i Markom Vukovićem, koji studiraju u Modeni i Sarom Kraljević, sa Pomorske akademije u Livornu.

“Ovđe počivaju neuomorni borci za pravo, čast i slobodu Crne Gore, koji u najtežim danima ostaše vjerni zakletvi. Zahvalna otadžbina Crna Gora, jun 2022”, piše na ploči.

Iz Ministarstva odbrane poručuju da su General Vučinić i komandiri Petrović i Martinović sahranjeni na groblju Kampo Verano 1921, 1922. i 1924. godine u posebnim grobnicama koje su bile obilježene njihovim imenima. Međutim, kako se o njima niko nije imao brinuti, 1934. godine njihovi posmrtni ostaci premješteni su u zajedničku groobnicu. Do sada nikada nije obilježavano njihovo mjesto sahrane.

General Milutin Vučinić (1869-1922) Školovao se u Italiji. Završio vojnu akademiju. Bio je oficir crnogorske vojske, oficir Knjaževe garde, zatim komandant brigade i divizije. Proslavljeni komandant iz Balkanskih ratova 1912-1913. i Prvog svjetskog rata 1914-1916. Jedan od organizatora Božićnog ustanka 1919. u Podgorici. Emigrirao u Italiju. U emigraciji je kao divizijar (general) bio ministar vojni, a potom i predsjednik Vlade u egzilu. Preminuo iznenada u Rimu, sahranjen na groblju Kampo Verano (Campo Verano), uz najviše vojne počasti i prisustvo kompletnog političkog i vojnog vrha Italije.

Ilija Martinović (1887-1921). Školovao se u Italiji, u Monci. Po povratku u Crnu Goru radio kao kancelar u italijanskom poslanstvu na Cetinju. Jedan od organizatora Božićnog ustanka 1919. godine. Bio je sekretar Štaba božićnih ustanika. Nakon sloma ustanka emigrirao u Italiju. U periodu od 1919. do 1921. godine boravio je u Rimu. Kretao se u visokim diplomatskim krugovima i preko svojih prijateljskih veza zalagao se za obnovu nezavisnosti Crne Gore. Sastavljao je brojne diplomatske i protestne note i povelje i u ime crnogorske emigracije ih upućivao najvišim međunarodnim adresama i uglednim ličnostima. Pisao je notu upućenu predsjedniku SAD-a, Vudrou Vilsonu, u kojoj se traži da se ne dozvoli da se gazi pravo i sloboda Crnogoraca. Sastavljač je i note koja je upućena Konferenciji mira u Parizu 1919. godine itd. U crnogorskoj vojsci u egzilu imao je čin komandira. Preminuo je pod nerazriješenim okolnostima u janauru 1921.

Savo Petrović (1890-1924). Školovao se u Carigradu. Nakon sloma Crne Gore otišao je u Švajcarsku. Radio je kao sekretar Generalnog crnogorskog konzulata u Ženevi. Potom je prešao u Nicu, gdje je radio kao visoki činovnik crnogorske Kraljevske vlade u egzilu. Potom je bio u Italiji, kao načelnik Presbiroa u Komandi crnogorske vojske u Gaeti. Imao je čin komandira. Potom je bio načelnik Ministarstva inostranih djela, upravnik Generalnog konzulata u Rimu. Veoma aktivan je bio u emigraciji, pisao je brojne protesne note. Održavao je veze sa mnogim strancima u borbi za pravo, čast i slobodu Crne Gore.

Dobitnik je diplome italijanskog Instituta „Minerva“. Pred smrt je rekao „“Ostaviću kosti u tuđini, a da ne vidim slobodnu Crnu Goru“. Preminuo pod nerazriješenim okolnostima.

( J.R. )