Sporan politički stav, ne i zloupotrebe
Ibrahimoviću smeta što predsjednik Odbora direktora EPCG ne dijeli NATO vrijednosti, a za kandidata u tom odboru predložio osobu čije su radnje ispitivali pravosudni organi. Marko Sošić iz Instituta alternativa kaže da bi umjesto globalnih tema, ministar trebalo da kod novih članova organa upravljanja i rukovođenja preduzećima kao prioritet procjene postavi njihov integritet
Upravni odbor fondacije “Gusinje” iz Njujorka 2011. godine je tražio od premijera Igora Lukšića da stane na put kriminalnim radnjama tadašnjeg čelnika za inspekcijske poslove Opštine Plav Tahira Đonbaljaja jer mu se, kako su tvrdili iz fondacije, opštinska vlast nije kadra suprotstaviti.
Viši sud u Podgorici je krajem 2018. presudio da je Đonbaljaj zloupotrijebio službeni položaj i pomogao bivšem gradonačelniku Plava Osmanu Šahmanoviću da na štetu opštine pribavi imovinsku korist dvojici investitora. Apelacioni sud je preinačio presudu Višeg i Šahmanoviću umjesto šest mjeseci zatvora dao uslovnu kaznu, a Đonbaljaja je oslobodio optužbe.
Kandidati
Đonbaljaja je Vlada juče, na predlog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića predložila za kandidata Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG). Preostalih šest kandidata su aktuelni predsjednik Odbora direktora državne energetske kompanije Milutin Đukanović (DF) bivši direktor Uprave prihoda i carina i Agencije za nacionalnu bezbjednost Vladan Joković, potpredsjednik SDP-a Adis Balota, predsjednik nikšićkog opštinskog obora SNP-a Nenad Marković, član Bošnjačke stranke Emir Strujić i Martin Ćalasan koji je bio državni sekretar u Ministarstvu prosvjete u prethodnoj Vladi i koji je bio ranije i član SD-a.
Kandidat za Odbor direktora Mitar Sušić je povukao kandidaturu i umjesto njega je premijer Dritan Abazović predložio Đukanovića što nije bilo po volji Ibrahimoviću, ministru vanjskih poslova Ranku Krivokapiću i ministru bez portfelja ispred hrvatske manjine Adrijanu Vuksanoviću koji su izdvojili mišljenje. Potez Abazovića je otvorio i raspravu na sjednici.
Ibrahimović je kazao Abazoviću da on ostaje pri svojim predlozima za članove odbora direktora, ali da premijer ima pravo da predloža druge članove, te da smatra da mora da ima u vidu preporuke međunarodnih partnera.
”Imamo preporuke od naših NATO partnera kada su u pitanju strateške vrijednosti države i to da vodimo računa ko će voditi ta mjesta, vjerujem da ćete imati to u vidu. Dati nekom takvo mjesto koji ne dijeli NATO vrijednosti i to od strane premijera, nekako se kosi sa mojim razmišljanjem i shvatanjima”, rekao je Ibrahimović.
Krivokapić je kazao da odbor može funkcionisati i bez Đukanovića, a da novog člana izaberu na narednoj sjednici.
Krivokapić je podsjetio na izjavu bivšeg premijera Zdravka Krivokapića koji je tvrdio da Đukanović pregovara o prodaji EPCG mimo znanja Vlade sa jednom stranom vladom.
”Imam politički problem sa njim, ne stručni. Imam problem sa onim što se zove strateška infrastruktura države. U vrijeme rata u Ukrajini, obaveza prema NATO partnerima, proruskim snagama dati da vode ključnu infrastrukturu sa onim što je rekao prethodni predsjednik Vlade, nije dobro. I ta odluka neće biti održiva”, rekao je Krivokapić
Na to je reagovao potpredsjednik Vlade Vladimir Joković koji je rekao da Đukanović nije to nikada izjavio, te da je to prenio bivši premijer Krivokapić.
”Đukanović je kazao da može prodati EPCG kao i fudbalski klub Real Madrid”, kazao je Joković.
Politizacija ugrozila preduzeća
Abazović je kazao da EPCG niko neće kupiti, i da je neprimjereno da se zbog jednog člana borda pravi situacija da će država ostati bez EPCG.
Ministar odbrane Raško Konjević, koji nije prisustvovao sjednici, na Tviteru je napisao da će povući predlog da Balota bude član odbora direktora. On je pozvao DPS, BS i partije albanskih nacionalnih manjina da urade isto.
Istraživač javnih politika u Institutu alternativa (IA) Marko Sošić za “Vijesti” je kazao da naša preduzeća nisu ugrožena zbog stavova menadžmenta o međunarodnim organizacijama, nego zbog politizacije, zloupotreba, neracionalnog trošenja, prekomjernog zapošljavanja, skrivanja informacija, preuzimanja zasluga za dobit izazvanu višom silom i netačnog predstavljanja izdataka.
”Ako je najveća kritika koju ministar Ibrahimović ima protiv Milutina Đukanoviću njegov stav o NATO-u, a ne činjenica da je političar na čelu odbora kompanije sa hiljadu zaposlenih i još više njih u povezanim društvima, da njegovo preduzeće krije izdate donacije i sponzorstva, da je za 1,6 miliona uvećao troškove za zarade zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu - onda i Đukanović zaslužuje da ostane predsjednik odbora EPCG. Umjesto globalnih tema, ministar bi trebalo da kod novih članova organa upravljanja i rukovođenja preduzećima kao prioritet procjene postavi njihov integritet u lokalnim okvirima, iskustvo u upravljanju hiljadama zaposlenih, kao i da spriječi da se osvjedočeni loši menadžeri državnih preduzeća vrate u kompanije protiv kojih su radili”, istakao je Sošić.
On je kazao da bi Ibrahimović najbolje učinio kada bi obezbijedio da se nastavi praćenje rada državnih preduzeća u njegovom ministarstvu, koje je sada zaustavljeno i krene u suštinski reformski rad u oblasti državnih preduzeća kroz novi pravni okvir i uspostavljanje kriterijuma za izbor članova i praćenje rada odbora direktora.
Rani radovi Đonbaljaja
U Osnovnom sudu u Plavu po tužbi Fudbalskog kluba “Gusinje” protiv Tahira Đonbaljaja vođen je sudski postupak zbog ometanja posjeda. On se teretio da je u februaru 2011. godine prokopao kanalizacioni kanal u dužini od 81,7 metara preko terena tog kluba za potrebe svog stambenog objekta, koji se nalazi uz stadion.
Ovom tužbom su obuhvaćeni i Mehmet (rođeni brat Tahira) i Hadže Đonbaljaj. Parcelu pored stadiona je Mehmet dobio, kako je ranije saopštio advokatski tim fondacije “Gusinje” iz Njujorka, od Opštine Plav 2000. na trajno korišćenje, a u komisiji koja je formirala cijenu zemljišta bio je Tahir Đonbaljaj.
Upravni odbor Fondacije “Gusinje” iz Njujorka 2011. godine oštro je osudio incident kada je Tahir Đonbaljaj prokopao kanal preko terena. U pismu tadašnjem premijeru Igoru Lukšiću, koje je potpisao predsjednik Upravnog odbora Fondacije Hamdija Bičić, navedno je da je Đonbaljaj i do sada kršio zakone, pa mole crnogorskog premijera da “preduzme adekvatne mjere, jer mu se opštinski organi nijesu kadri suprotstaviti”.
”Đonbaljaj je svojevremeno dok je bio činovnik u lokalnoj upravi sam sebi pripisao dio putnog pravca - glavne saobraćajnice Plav-Gusinje, i na taj način nelegalno prisvojio dio društvene imovine uz sami magistralni put. Takođe, kuća koja je izgrađena na gradskom stadionu u vlasništvu Đonbaljaja je izgrađena na nelegalan način. Za tu kuću, rješenje o rušenju vlasniku je uručeno još prije nekoliko godina, ali nikad nije izvršeno. Sredstvima Direkcije za javne radove rađen je bulevar na ulazu u Gusinje, međutim taj bulevar nikad u cjelosti nije dovršen, upravo zbog uzurpacije zemljišta od Đonbaljaja. Ovo nije prva devastacija, a mediji su više puta pisali o problemima koje on pravi, te je očigledno ostao još fudbalski teren da se od njega napravi fekalno-kanalizacioni centar”, navodi se u pismu.
Iz Fondacije od Lukšića tražili su da Đonbaljaja hitno razriješe sa funkcije načelnika u Opštini Plav.
”Očekujemo i od predsjednika Opštine da se konačno suprotstavi takvim činovnicima koji zauzimaju mjesta po partijskim osnovama, a nikako po stručnoj sposobnosti i kvalifikaciji. Evidentno je da u Opštini Plav vlada bezakonje, a počinioci unapređuju, jer je Đonbaljaj novom raspodjelom vlasti unaprijeđen. Dijaspora je ogorčena njegovim postupcima i zahtijevamo da se što prije smijeni, kako bi se stalo na put kriminalnim radnjama”, navodi se u pismu iz Njujorka.
( Marija Mirjačić, Ivan Ivanović )