Loš dan za Zapadni Balkan

Evropska unija je na samitu u Briselu raspravljala o napretku zemalja Zapadnog Balkana. Sastanak je okončan bez ikakvih konkretnih rezultata. I dok je Balkan razočaran, Ukrajina i Moldavija dobile su status kandidata.

No. No. No. No. No. No. No. To je ukratko bilans samita EU-Zapadni Balkan koji je u četvrtak (23.6.) održan u Briselu. Nema početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Nema početka pregovora sa Albanijom. Nema liberalizacije viznog režima za Kosovo. Ništa od kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu. Nema napretka u pregovorima Crne Gore s Unijom. Nema napretka ni u slučaju Srbije oko uvođenja sankcija prema Rusiji.

„Ionako nisam očekivao ništa od ovog samita“, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je, zajedno s premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim uoči sastanka u Briselu praktično prijetio i bojkotom samita – zbog nezadovoljstva politikom proširenja na zemlje regiona.

„Meni je žao Evropske unije“

„Meni je žao Evropske unije. Oni su u mnogo gorem stanju od nas. Nadam se da mi možemo da im pomognemo“, sarkastično je rekao albanski premijer Rama na konferenciji za novinare nakon sastanka. A na Tviteru u istom stilu nastavio: „Lijepo mesto, lijepi ljudi, lijepe reči, lijepe slike, zamislite samo kako bi sve to bilo još ljepše kada bi nakon lijepih obećanja uslijedilo i njihovo ispunjavanje“.

Umjesto konkretnih poteza koji bi konačno „pogurali“ regiona Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji i konkretnog napretka, samit je okončan frustracijom i ciničnim primjedbama balkanskih lidera koji se nisu ni trudili da sakriju razočaranje „impotentnom Unijom“, kako ju je nazvao Rama.

Skoro četiri sata su šefovi država i vlada EU diskutovali sa svojim koleginicama i kolegama iz Srbije, Kosova, BiH, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore. Četiri sata nakon kojih je na konferenciji za novinare šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel i francuski predsednik Emanuel Makron (čija je zemlja trenutno na čelu EU) trebalo da odgovaraju na pitanja novinara o politici Unije prema Balkanu i samitu bez konkretnih rezultata. No, obraćanje novinarima je odjednom otkazano. Navodno zbog manjka vremena.

„Otvorena diskusija“

Iz nezvaničnih izvora moglo se čuti da je vođena „otvorena diskusija“. Među zemljama koje su insistirale na poštovanju svih kriterijuma za zemlje regiona, na primjer oko dodjeljivanja kandidatskog statusu BiH, bila je i Njemačka. Razlog je, tvrdi Berlin, što u BiH još uvijek nema nikakvog napretka po pitanju 14 reformskih, ranije definisanih kriterijuma.

Njemački kancelar Olaf Šolc je, uprkos tome, pružio podršku zemljama regiona u EU-integracijama: „Njemačka će podržati aktivnosti zapadno-balkanskih država na njihovom putu u Evropsku uniju“, rekao je on u četvrtak u Briselu.

„Osjećamo se odgovornim za to da te zemlje uspiju u svojim nastojanjima. Zemlje regiona konačno moraju da dobiju osjećaj da se njihovi reformski napori nagrađuju.“

Umjesto napretka, na samitu je bilo mnogo međusobnih optužbi. Albanski premijer Edi Rama oštro je kritikovao Bugarsku, zemlju koja se našla u unutrašnjopolitičkoj krizi nakon što je u srijedu uveče izglasano nepovjerenje vladi premijera Kirila Petkova.

Bugarska „sramota“

„Sramota je da je jedna članica NATO kao taoce uzela dvije druge članice NATO“, rekao je Rama. Sofija blokira Skoplje zbog pitanja vezanih za nacionalni identitet i prava bugarske manjine u Sjevernoj Makedoniji. Preostalih 26 članica Evropske unije demonstrira strahovitu impotenciju“, kritikovao je Rama.

On je podsjetio da Sjeverna Makedonija već skoro 17 godina čeka na početak pristupnih pregovora.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani-Sadriu je pak kritikovala Srbiju zato što ne želi da prizna svoju nekadašnju pokrajinu. U procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom potrebno je da napreduju samo one zemlje koje podržavaju sankcije EU protiv Rusije, rekla je Osmani-Sadriu očigledno aludirajući na Beograd.

Srbija se još nije pridružila sankcijama EU protiv Moskve, iako je i kancelar Šolc u više navrata naglasio da se od zemalja-kandidata očekuje da usklade svoju spoljnu politiku s Unijom.

Zapadni Balkan ne napreduje po pitanju integracija i za to je uglavnom kriva politika Evropske unije, kaže da DW Gerald Knaus, direktor berlinskog trusta mozgova ESI i kreator izbegličkog „dila“ s Turskom 2016. On često boravi u regionu Balkana i smatra da „magnet“ mogućeg članstva polako gubi sjaj u šest zemalja regiona:

„Svaka razumna osoba koja vjeruje u evropsku budućnost regiona očajava zbog tog načina djelovanja Evropske unije. To stanje očaja rezultira apatijom, a sledeća faza je onda cinizam. I na kraju ljudi jednostavno odustaju.“

Knaus je posebno kritikovao politiku aktuelne njemačke vlade kojoj prebacuje da je previše pasivna: „Njemačka danas nije nikakav motor evropskih integracija. To će se možda promeniti u ova dva dana na samitima u Briselu. Ali u ovom trenutku Njemačka nije nikakav motor ni oko čega po pitanju Balkana. Dovoljno je da vidite šta se događa po pitanju blokade Sjeverne Makedonije od strane Bugarske. Ništa se ne događa. Njemačka je ekstremno pasivna. Njemačka je u ovom trenutku bez ikakvih ideja.“

( Deutsche Welle )