Savović: Institut crne metalurgije izbjegao klasični bankrot
Predsjednik odbora direktora ICM-a kaže da su im Opština Nikšić i Elektroprivreda pomogle u borbi za opstanak
Odbor direktora Instituta crne metalurgije (ICM) u Nikšiću privodi kraju jednogodišnji mandat, a Vasilije Savović, predsjednik Odbora, ističe da se klasični bankrot u toj kompaniji nije desio zahvaljujući toleranciji povjerilaca, u prvom redu države i Opštine Nikšić, kao i hitnim akcijama koje su preduzeli u cilju konsolidacije, obnavljanja povjerenja i dobijanja dodatnog vremena za novu šansu za opstanak firme.
”U prvim mjesecima mandata odbora i u prvom mjesecu rada izvršnog direktora, suočili smo se s tri opasnosti od uvođenja u bankrot od strane povjerilaca, uz jednu uvedenu blokadu računa, koje smo sporazumno uspjeli da se oslobodimo prije nego što su posljedice mogle postati fatalne. Značajan vjetar u leđa i vrijeme za konsolidaciju su nam tada dale Elektroprivreda, odobravanjem povoljnog reprograma, i Opština Nikšić razumijevanjem za veliki dug po osnovu poreza na nepokretnost”, kaže Savović za “Vijesti”.
Reprogram poreskog duga
Prema njegovim riječima, “najvažniji momenat i pretpostavka opstanka kompanije” je ulazak u održiv reprogram obaveza za poreze i doprinose, za koji očekuju da će biti sklopljen ovog mjeseca. To ne znači, kako kaže, da će sve reprogramirane obaveze biti lako servisirati uporedo s tekućim izdacima, ali se “stvaraju jasne osnove za rad i dalju borbu za opstanak”.
Urađena je, kaže Savović, revizija štetnih ugovora, preračunavanje relevantnih cijena koštanja proizvodnog programa koje nisu postojale u prethodnom periodu, racionalizacija neproduktivnih troškova, dok je u skladu s preporukama revizora urađena revalorizacija vrijednosti nekretnina.
”U dužem vremenskom periodu knjigovodstvena vrijednost zemljišta i objekta ICM-a bila je nerealno visoka što je dovodilo do neodrživog iznosa godišnjeg poreza na nepokretnost od preko 50.000 eura, što je danas zbirno jedan od najvećih tereta koje Institut ima. Nije nam poznato zašto se vrijednost imovine držala neralno visoko, jer je i pogled golim okom ukazivao na neophodnost svođenja na tzv. fer vrijednost, a kojom bi se u proteklom višegodišnjem periodu izbjegao veliki dio poreske obaveze”, istakao je Savović, dodajući da je ta poreska obaveza revalorizacijom više nego prepolovljena na godišnjem nivou.
Dolaskom novog Odbora i izvršnog direktora, prema riječima Savovića, prihod od prodaje je povećan za skoro 20 odsto, troškovi poslovanja su smanjeni za skoro četvrtinu, a troškovi rada za petinu.
”U Institutu smo zatekli 70 zaposlenih, što je daleko iznad realnih potreba rada i mogućnosti kompanije da servisira bruto zarade. Ovaj broj se u međuvremenu penzionisanjem smanjio na 66 zaposlenih, a nije bilo novih zapošljavanja. Sumarno, sa zadovoljstvom možemo konstatovati da je poslovni rezultat tj. gubitak u uporednom periodu između 2021. i 2022. godine smanjen za čitavih 60 odsto”, kazao je Savović.
Kako je istakao, cilj je kontinuirano smanjenje poslovnog gubitka kako bi se kompanija spasila od klasičnog stečaja u koji je “prošle godine bila uveliko zakoračila”.
”Cilj je da do isteka četvorogodišnjeg mandata izvršnog direktora godišnji gubitak bez zaračunavanja amortizacije bude sveden na nulu, odnosno da iskazani poslovni gubitak ne bude viši od iznosa amortizacije opreme. Ideja vodilja za taj cilj je rezultat u kvartalu koji je za nama, kad smo se već primakli takvom uspjehu. Uz to, podrazumijeva se da bi prateći rezultati bili servisiranje reprograma i tekućih obaveza iz sopstvenih prihoda”, kazao je Savović.
Pozitivno mišljenje revizora
Ako aktuelni Odbor direktora bude u daljem mandatu na tome će, kako ističe, raditi odgovorno i predano kao i u proteklih jedanaest mjeseci, pružajući podršku menadžmentu i radeći timski.
”U slučaju da taj izazov preuzme neki novi Odbor direktora, nadam se i želim da vjerujem da će ga činiti kolege s najmanje jednakim, a zašto ne i boljim kompetencijama od aktuelnog saziva, selektirani meritokratskim principima, jer bi sve drugo bilo pogubno za napore koji slijede”, poručio jeSavović.
Potrebno je, kako je kazao, skrenuti pažnju institucija, prije svega Vlade i Investiciono-razvojnog fonda, na neophodnost podrške i zajedničkog djelovanja.
”Institut nije ni u jednom momentu bio konkretna tema za bilo koji vid pružanja državne pomoći, a govorimo o kompaniji koja ima veliki udio u kreiranju ekonomske stvarnosti Nikšića”, zaključio je Savović.
ICM je u 2021. godini ostvario gubitak u poslovanju od milion eura, dok je godinu ranije minus iz poslovanja bio 375 hiljada eura. Razlog lošijeg rezultata je što su u bilans uspjeha morali da uknjiže gubitak od 637 hiljada na ime rashoda po osnovu vrednosnog usklađivanja stalne imovine. Rashodi po osnovu obezvređenja zemljista, nekretnina i opreme u vrijednosti 636.327 eura, piše u prošlogodišnjem izvještaju o poslovanju, utvrđeni su na osnovu procjene nezavisnog ovlašćenog procjenitelja. Ukupni akumulirani gubitak iz prethodnih godina zbog toga je dostigao 3,9 miliona eura.Eksterni revizor je dao pozitivno mišljenje na tačnost prošlogodišnjih bilansa kompanije.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici predložila Skupštini akcionara ICM-a da za članove Odbora direktora izabere Tihomira Milatovića i Maju Joksanović.
Učešće u markiranju goriva šansa za ozdravljenje ICM-a
Savović je kazao da su uradili sve da se Institut logistički i strukovno pripremi da učestvuje u projektu markiranja naftnih derivata.
”Uspjeli smo da, uz podršku Ministarstva ekonomskog razvoja, ostvarimo potrebne kontakte, uvjerimo međunarodne proizvođače tehnologije da smo poželjan partner za taj posao, i u tom smislu čeka se dalji razvoj situacije sa zakonskim rješenjem i planovima Vlade. Učešće ICM-a u ovom projektu bi bilo presudan impuls u smjeru ozdravljenja i očuvanja kompanije, tada potencijalno i s većim brojem radnih mjesta”, ocijenio je Savović.
Savović je podsjetio da su akumulirani gubici polovinom 2021. godine bili tri miliona eura, da je bila ugrožena tekuća likvidnost, a da je ukupni dug bio iznad 700.000 eura, što je blizu 70 odsto ukupnog godišnjeg prihoda.
”Potpuno je bila narušena konkurentnost kod tradicionalnih i ključnih klijenata, dok je bio duži izostanak iz sistema javnih nabavki. Porezi i doprinosi na lične dohotke ne samo da nisu uplaćivani od kraja 2020. godine, nego nisu ni podnošene prijave Upravi prihoda”, kazao je Savović.
( Svetlana Mandić )