Privredni sud pred kolapsom
Nakon hapšenja predsjednika Blaža Jovanića, trenutno samo četvoro sudija duži predmete, dok su mnogi na bolovanju ili prešli u druge sudove. Sudije su zaista na granici objektivne izdržljivosti, tvrdi za Vijesti vršiteljka dužnosti predsjednika Privrednog suda Dijana Raičković
Nakon hapšenja predsjednika Blaža Jovanića i sa četiri puta manje sudija nego što je to predviđeno Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji, Privredni sud nalazi se pred kolapsom, zatrpan brojnim, neriješenim predmetima i bez mogućnosti da mjesecima organizuje makar jedno sudsko vijeće za postupanje u izvršnim predmetima.
U sudu trenutno rade samo vršiteljka dužnosti predsjednika Privrednog suda Dijana Raičković i sudije Dragan Vučević, Radmila Perović i Zoran Ašanin, koji duže 1.376 parničnih predmeta, 451 stečajni i 414 izvršnih predmeta, za koje postoji veliko interesovanje stranaka u postupcima, ali i javnosti jer se u neriješenim fasciklama nalaze i najznačajniji privredni predmeti sa velikom imovinom.
Novom raspodjelom predmeta, četvoro sudija nedavno je dobilo u rad i predmete, koji su morali preuzeti kao nezavršene od penzionisanih sudija, kolega koji su na bolovanju, ali i od osumnjičenog Jovanića - pa sada postupaju u više referata, zbog čega se ročišta često odlažu.
Alarmantno stanje u Privrednom sudu, “Vijestima” je potvrdila privremena šefica Privrednog suda - Raičković, koja je naglasila da “se Privredni sud, stranke i učesnici u postupcima, nalaze u nezavidnoj situaciji”.
”Privredni sud Crne Gore ima sistematizovanih 16 sudijskih mjesta sa predsjednikom suda, a taj broj zaista predstavlja minimum neophodnog broja sudija. Činjenica je da se i ovaj broj sudija, imajući u vidu nadležnost i složenost predmeta koje ovaj sud ima u radu pokazuje nedovoljnim za potpuno efikasno i ažurno postupanje. Već se u 2021. godini pokazalo da sudu nedostaju sudije, odnosno da je sud sistemski nepopunjen sa pet sudija (zbog odlaska u penziju), te da je određen broj sudija bio na bolovanju. Još uvijek ova mjesta nijesu popunjena, skoro godinu, jer su na ta mjesta u međuvremenu primljena lica koja su u statusu sudijskih kandidata, koja na funkciju sudije mogu stupiti tek nakon uspješno završenih obuka, dakle najranije u septembu odnosno oktobru. Jedno sudijsko mjesto je u međuvremenu ostalo upražnjeno zbog izbora jednog sudije u Apelacioni sud, a u međuvremenu je došlo do suspenzije predsjednika suda. Sada je od sistematizovanih sudijskih mjesta upražnjeno šest sudijskih mjesta, bez mjesta predsjednika suda. U odnosu na bolovanja sudija, jedna sutkinja je na porodiljskom bolovanju, dok je četvoro sudija na bolovanju zbog ozbiljnih zdravstvenih problema”, navela je Raičković.
Predsjednik Privrednog suda u dva mandata Blažo Jovanić - uhapšen je 9. maja ove godine i nalazi se u spuškom pritvoru, a pod istragom SDT-a su i stečajni upravnici Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Sreten Mrvaljević. Naredba za sprovođenje istrage pokrenuta je i protiv Pavića Globarevića, Stane Čelebić, Darka Perovića, Omera Markišića, Dejana Golubovića, Vladana Nikolića, Danijele Laković i pravnih lica “Titan security”, “Securitas Montenegro”, “Top force system” i “Ogimar MNE”, zbog sumnje da su u 10 stečajnih predmeta sa Jovanićem i osumnjičenim stečajnim upravnicima, nezakonito postupali.
Pred kraj prvog mandata, Jovanić se pohvalio da je Privredni sud tokom 2016, 2017. i 2018. godine, prema mjerilima CEPEJ, bio najažurniji sud u državi sa stopom od preko 100 odsto riješenosti predmeta. U ljeto 2019. godine, Jovanić je dobio novi petogodišnji mandat, a Vrhovni sud i Sudski savjet, koji su dužni da prate rad sudova i nezavisnost sudijske funkcije, očito su zanemarili da se ažurnije bave kadrovskom politikom u Privrednom sudu.
”Neželjena realnost da četvoro sudija vrši sudijsku funkciju po prirodi stvari ograničava i fizičke mogućnosti da se obezbijedi efikasno postupanje u zaista velikom broju predmeta, koji su izuzetno složeni, značajni i sa brojnim strankama i učesnicima u sporovima. Iako je u kontinuitetu prisutan prekovremeni rad i vanredno zalaganje sudija, ove sudije jednostavno ne mogu obezbijediti da se ažurno i efikasno postupa. Po prirodi stvari, ova činjenica ima za posljedicu da se velik broj predmeta mora odlagati, odnosno svakako da stranke moraju trpjeti posljedice objektivne situacije u ovom sudu, te da ovakva situacija nažalost svakako šteti svima. Ove sudije su zaista na granici objektivne izdržljivosti. Činjenica je da su ove sudije dobile u rad zaista enormno velik broj predmeta koje su morale preuzeti kao nezavršene od ranijih sudija, a svi ti predmeti su izuzetno složene prirode. Nadalje, ove sudije pored ovakve situacije, moraju raditi u više referata koji su upravo svi vezani za predmete koji su po zakonu hitni”, kazala je Raičković.
Sudije u Privrednom sudu uzalud su se do sada nekoliko puta obraćali Vrhovnom sudu i Sudskom savjetu...
”Ovaj sud ne može imati ili stvoriti bilo kakve unutrašnje rezerve u pogledu broja sudija koje bi planski mogle bar dijelom otkloniti ili ublažiti ovakvo stanje. Sudije su iscrpljene i objektivno se ne može od njih očekivati bilo kakvo dalje angažovanje van već preduzetih mjera. Ostaje otvoreno pitanje da li se u okviru sudova i nadležnosti Vrhovnog suda i Sudskog savjeta može eventualno obezbijediti ispomoć ovom sudu u sudijama, ili eventualno preuzimanje određenog broja predmeta od strane drugog suda ili slične mjere. Za sada su zahtjevi, koji su podnijeti u ovom dijelu, ostali bezuspješni”, navela je sutkinja.
Da će se u Privrednom sudu pojaviti ozbiljan kadrovski problem znalo se još i polovinom prošle godine kada se, kao iznuđeno rješenje, zbog manjka sudija, formiralo samo jedno vijeće od trojice sudija.
”Privredni sud je, tradicionalno i po pravilu, u predmetima koji se odnose na izvršni referat imao najmanje dvojicu izvršnih sudija i najmanje dva vijeća od po trojice sudija za postupanje u Ip predmetima. Već polovinom 2021. godine se postavio objektivan problem da sud nema dovoljan broj sudija, pa se kao iznuđeno rješenje formiralo samo jedno vijeće od trojice sudija, i to od sudija koje su već bile opterećene velikim brojem predmeta u radu van ovih predmeta (stečajni predmeti, parnični predmeti, izvršenja i privremene mjere). Predmeti iz nadležnosti ovog vijeća su izuzetno složeni i značajni, tako da se pokušalo bar dijelom odgovoriti na zahtjeve u ovom referatu kroz iznuđeno formiranje bar takvog jednog vijeća. Objektivna situacija je da su u međuvremenu nastupile neželjene okolnosti u pogledu broja sudija, da se ni objektivno, dakle ni fizički mjesecima ne može formirati bar ovo jedno vijeće”, navela je v.d. predsjednika Privrednog suda.
Suspenzija predsjednika suda “natjerala” je sutkinju Raičković da njegove i predmete u kojima su ranije postupale sudije, koji su spriječene da postupaju, preraspodijeli i slučajnom dodjelom preko PRIS sistema dodijeli u rad četvoro sudija.
”Naknadna dodjela samo je opteretila ove sudije, koje zaista ne mogu realno odgovoriti svim ovim obavezama radeći u svim vrstama referata. Tako je na primjer jedan od sudija u stečajnom referatu dobio, pored već brojnih i složenih predmeta iz ranijih raspodjela i pored redovnog priliva, zadnjom raspodjelom prije dvadesetak dana i predmete “Radoje Dakića”, “ Boksita” i dr, dakle samo kod zadnje raspodjele ovakve ili slične predmete, a zadužen je prilikom zadnje raspodjele i sa još 190 Ip predmeta. i tako dalje. U svim vrstama složenijih predmeta sud već sada ima neriješeno 2.698 predmeta koji su u radu, bez takozvanih pomoćnih odnosno manje složenih referata”.
Predmete osumnjičenih stečajnih upravnika delegiraće drugima?
Odlukom SDT-a u maju je uhapšeno nekoliko stečajnih upravnika - Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Sreten Mrvaljević, zbog čega će Privredni sud uskoro morati da zauzme stav kroz posebne sudske odluke.
To će značiti da će predmete, koje su dužili osumnjičeni stečajni upravnici, morati da se dodijele u rad nekim drugim.
”Ovim odlukama, na koje bilo koja stranka, dakle i stečajni upravnici imaju pravo žalbe, sud će se opredijeliti u pogledu pravnih i činjeničnih osnova, tako da će se konkretan stav suda svakako izraziti kroz konkretne sudske odluke koje izvjesno neposredno predstoje”, navela je Dijana Raičković.
Zabrinjava kašnjenje u odlukama
Vršiteljka dužnosti predsjednika Privrednog suda navela je da taj sud kasni i da je to zabrinjavajuća okolnost.
”Ako se uporede podaci iz 2020. godine, kao godine u kojoj je pojava kovida uticala na rad suda, ali i pristupe stranaka, sud je na kraju godine imao neriješenih 317 predmeta stečaja, odnosno na kraju 2021. godine 351 predmet. Na današnji dan ima već neriješenih 451 predmet. Slična je situacija u parničnom odjeljenju jer je na kraju 2020. godine bilo neriješeno 786 predmeta, na kraju 2021. godine 1206, a sada polovinom godine već ima neriješenijh 1376 predmeta. U Ip referatu na kraju 2020. godine sud je imao neriješenih 17 predmeta, kao i na kraju 2021. godine, dok u ovoj imamo 414 predmeta, a sve zbog nemogućnosti formiranja vijeća”.
( Biljana Nikolić )