Konzervativna većina ne odražava volju građana

Odluke Vrhovnog suda Sjedinjenih Država koje su eliminisale pravo na abortus širom zemlje i proširile prava vlasnika oružja pokazuju kako je proširena konzervativna većina te institucije spremna da smjelo dokazuje svoju moć.

U obje presude, konzervativne sudije su donijele pobjede aktivistima desnice koji su kritikovali presudu Rou protiv Vejda iz 1973. kojom je legalizovan abortus i vjeruju da je sud bio spor u proširenju prava na oružje.

Sud je postao još spremniji da odlučno presuđuje povodom spornih pitanja otkako je dodavanjem trećeg kandidata bivšeg predsjednika Donalda Trampa, Ejmi Koni Beret, to najviše pravosudno tijelo dobilo konzervativnu većinu od šest naprema tri.

Njeno imenovanje je promijenilo dinamiku suda tako što je marginalizovalo glavnog sudiju Džona Robertsa i omogućilo konzervativnom bloku da prikupi pet glasova potrebnih za odlučivanje bez njega. Roberts se smatra manje radikalnim konzervativcem.

Ejmi Beret i još dvojica sudija koje je predložio Tramp, Nil Gorsuč i Bret Kavano, bili su u većini u presudi o oružju u četvrtak i o abortusu u petak.

Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da većina Amerikanaca podržava prava na abortus i vjeruje da je laka dostupnost vatrenog oružja razlog velikog broja masovnih pucnjava

Agencija Rojters piše da bi presuda o abortusu mogla preoblikovati bojno polje na izborima u novembru koji će odlučiti hoće li demokrate predsjednika Džoa Bajdena zadržati kontrolu nad Kongresom. Odluka će takođe pojačati raspravu o legitimitetu suda koji je nekad važio za nepobitni temelj američkog demokratskog sistema.

Bajden, koji razmatra jednostrane izvršne naredbe kako bi se suprotstavio "ekstremnoj" odluci o abortusu, ipak "poštuje" Vrhovni sud i ne vidi potrebu za proširenjem njegovog sastava, izjavila je juče njegova portparolka Karin Žan-Pjer.

Predsjednik je juče ponovo kritikovao presudu, rekavši novinarima da je Vrhovni sud donio "neke užasne odluke".

Rojters piše da konzervativna većina može trajati godinama - moguće i decenijama - i da je nagovijestila interesovanje za druge velike promjene zakona. Sud je pokrenuo slučaj koji će se razmatrati u njegovom sljedećem mandatu, koji počinje u oktobru, koji bi mogao da okonča politiku univerziteta o upisu studenata kojom je promovisana raznolikost u kampusu. Prekid takve politike afirmativne akcije predstavlja još jedan željeni cilj konzervativaca.

Profesorica prava na koledžu Čikago-Kent, Kerolin Šapiro, koja je radila za liberalnog sudiju Stivena Brejera, izrazila je zabrinutost da konzervativna većina ne odražava mišljenje američkog naroda. Ona podsjeća da je Tramp bio u mogućnosti da izvrši tri imenovanja iako nije dobio većinu glasova naroda na izborima 2016. godine i da su republikanski senatori progurali nominacije veoma malom većinom glasova.

"Sastav suda je kroz istoriju bio zdraviji kada je bliže odražavao sastav i stavove američkog naroda", kazala je Šapiro.

Anketa Rojters/Ipsos pokazuje da većina Amerikanaca podržava prava na abortus i vjeruje da je laka dostupnost vatrenog oružja razlog velikog broja masovnih pucnjava.

"Sud radi stvari za koje mislim da su opasne po zemlju, opasne po prava pojedinaca, opasne po demokratiju i opasne po njegov nastavak legitimiteta", dodala je Šapiro.

Prije smrti konzervativnog sudije Antonina Skalije 2016. i imenovanja Trampovih kandidata, sud je bio oprezniji u odlučivanju o tome koje vrste predmeta će razmatrati.

Imao je konzervativnu većinu od 5:4. Ali je jedan od konzervativaca, sudija Entoni Kenedi, ponekad prelazio na stranu liberala povodom spornih pitanja "kulturnog rata", uključujući abortus, afirmativnu akciju i LGBT prava. To je dovelo do toga da sud ponekad izbjegava sporne predmete ili razmatra slučajeve sa nižim ulozima.

Dženifer Maskot, profesorica na Pravnom fakultetu Antonin Skalija Univerziteta Džordž Mejson, koja je radila za konzervativnog sudiju Klarensa Tomasa, ne slaže se da tvrdnjom da sudom dominiraju pravosudni aktivisti. Ona kaže da sud u slučaju abortusa nije zabranio taj postupak, nego je dozvolio državama da same donose zakone.

"Sud se udaljava iz procesa. Ne govori državama šta da rade", rekla je Maskot.

Uloga Robertsa, koji je nastojao da odbrani sud kao instituciju i izbjegava dramatične poteze, smanjena je. Glavni sudija se u potpunosti pridružio većini u slučaju oružja. U slučaju abortusa, saglasio se sa većinom da podrži odluku države Misisipi o zabrani abortusa nakon 15 nedjelja trudnoće o kojoj je riječ u ovom slučaju, ali ne i u poništavanju presude Rou protiv Vejda.

Intenzivna uključenost suda u pitanja od nacionalnog značaja seže dalje od abortusa i oružja, kao što ilustruje predstojeći slučaj upisa na fakultet.

Pred sudom će se takođe odigravati velika nova pravna bitka koja vjerska ubjeđenja suprotstavlja LGBT pravima, u slučaju evanđelističke hrišćanske veb dizajnerke koja tvrdi da na osnovu zakona Kolorada protiv diskriminacije ne može biti primorana da pravi sajtove za istopolne brakove.

Sudije će odlučivati o još sedam slučajeva prije isteka tekućeg mandata do kraja mjeseca, uključujući jedan o fudbalskom treneru u jednoj srednjoj školi koji se molio na terenu sa igračima nakon utakmica. Ta presuda bi mogla favorizovati vjerska prava. U drugom, sud bi mogao da ograniči sposobnost Bajdenove administracije da se bori protiv klimatskih promjena.

Rojters piše da je slučaj o klimi primjer jedne mete konzervativnih sudija, a to je moć federalnih agencija u onome što je nazvano "ratom protiv administrativne države". Sud je u januaru, na primjer, blokirao odluku Bajdenove administracije da uvede obavezu vakcinacije ili testiranja na kovid-19 za kompanije sa najmanje 100 zaposlenih, uz obrazloženje da agencija koja stoji iza naredbe nema potrebna ovlašćenja.

U analizi britanske agencije se dodaje da je sud i prije nego što je Kenedi otišao u penziju, već bio sklon da podrži prigovore zasnovane na vjerskim razlozima. To se od tada produbilo, uključujući presude koje podržavaju vjerske grupe koje su osporavale restrikcije u vezi sa pandemijom 2020. Sud je 21. juna dodatno smanjio odvojenost crkve i države u presudi kojom je odobreno veće javno finansiranje vjerskih subjekata. Odluka o fudbalskom treneru bi mogla biti nastavak tog trenda.

( Angelina Šofranac )