Mrdović: Otvorene liste potrebne jer su partije razorile demokratsko biće države

Otvorene izborne liste su prijeko potrebne Crnoj Gori, jer su partije razorile demokratsko biće države, ocijenila je izvršna direktorica nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu, Ines Mrdović.

Mrdović je agenciji MINA kazala da podržava otvorene izborne liste, dodajući da su građani bezmalo već tri decenije taoci partija.

"Partije su od pravnog sistema države napravile ruinu i zloupotrebljavaju ga kako njima odgovara. Naši političari su mnogo puta pokazali da im ni Ustav, niti zakoni nijesu sveti. Uglavnom su im sveti samo sopstveni džepovi i ono što se reflektuje kroz partijske interese", rekla je Mrdović.

On je kazala da je, usljed takvih okolnosti, u Crnoj Gori postalo luksuzno biti političar.

"Pa nam političari bukvalno staraju pred očima i nikako da se izmaknu iz fotelja, uprkos tome što su brojni od njih odavno potrošeni, a nijesu ni mnogo dobroga donijeli građanima", rekla je Mrdović.

Ona je ocijenila da, kada bi otvorene liste bile na sceni, birali bi se pojedinci na bazi sopstvenih autoriteta i njihov rad bi bio mnogo podložniji sudu birača, koji bi lako mogli da ih kazne zbog neispunjenih obećanja, jer ih u narednom izbornom ciklusu ne bi podržali.

"Ovako je najlakše sakriti se iza partije. Da u Crnoj Gori sada postoje otvorene izborne liste, vjerujem da ni 90 odsto poslanika, koji su trenutno u državnom parlamentu, ne bi bili tu gdje jesu, već bi neki drugi ljudi upravljali zakonodavnim domom”, rekla je Mrdović.

Ona je navela da je sigurna da bi takvi poslanici upravljali više u javnom interesu, a manje za račun pojedinaca ili partija.

Mrdović je kazala da je crnogorsko društvo apsolutno spremno za sistem otvorenih lista, navodeći da ne vidi problem ni da državni aparat u relativno kratkom roku utvrdi odgovarajući sistem otvorenih izbornih lista.

"Međutim, ne vjerujem da postoji spremnost kod političkih partija, koje su uzurpirale vlast u zemlji, one nipošto neće da se odreknu privilegija i vladavine za račun svojih interesa”, rekla je Mrdović.

Ona je kazala da ne vjeruje da će se u dogledno vrijeme u Crnoj Gori nešto ozbiljnije desiti kada je riječ o otvorenim izbornim listama.

Prema ocjeni Mrdović, prilikom donošenja Ustava, prije deceniju i po, tada vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) krajnje je vodila računa da se unesu vrlo tvrda rješenja o izbornim pitanjima, koja zahtijevaju dvotrećinsku većinu.

“Naš Ustav je tako postao među najtvrđim ustavima u uporednim sistemima, a razlog zašto je DPS na tome insistirao je možda danas jasniji više nego ikada ranije – i kada izgubimo vlast, treba da se pitamo. Današnji razvoj političke situacije u zemlji najbolje to oslikava”, smatra Mrdović.

Upitana kako gleda na izborni sistem u slučaju članstva Crne Gore u EU, gdje dominira preferencijalni izborni sistem, ona je kazala da će se država upodobljavati tom sistemu, odnosno da bi bilo bi prirodno da se upodobi, ukoliko postane članica EU.

“U svakom slučaju, vidjećemo šta će buduće vrijeme donijeti. Snažno navijam da u toj budućnosti partije u ovoj zemlji izgube na značaju, da potrošeni i, iznad svega, neiskreni lideri i političari postanu prošlost, a da pozicije zauzmu oni koji će se boriti za dobro građana i države, a ne za partikularne i privilegovane interese”, rekla je Mrdović.

Upitana otvara li uvođenje ovog sistema opasnost po zastupljenost žena u parlamentu, Mrdović je odgovorila da ne spada u one koji posebno problematizuju pitanje zastupljenosti žena u političkom životu.

Ona je kazala da ne postoje nikakva ustavna ili zakonska ograničenja u tom smislu, kao ni pravna diskriminacija.

“Niko niti meni, niti bilo kojoj drugoj ženi u ovoj zemlji, ni ustavno, niti zakonski ne uskraćuje pravo da budemo na čelu neke partije, građanske liste, nekog oblika udruženja i da se ne uključimo u izborne trke. To što žene ovdje imaju druga interesovanja ili, prosto, ne žele da bitišu u političkom brlogu, je njihova stvar”, rekla je Mrdović.

Ona je navela da su u Crnoj Gori na društvenoj sceni prisutne žene koje se vrlo posvećeno, ozbiljno i kvalitetno bave svojim poslovima i prepoznate su u javnosti kao borci za dobro države i njenih građana.

“Sasvim sam sigurna da bi u nekoj izbornoj trci one zavrijedile značajnu podršku građana i za sobom ostavile jednako i žene koje se sada aktivno bave politikom i mnoge trenutno vodeće političare muškog pola”, kazala je Mrdović.

Upitana na koji način bi se pitanje rodne zastupljenosti moglo regulisati u sistemu otvorenih lista, Mrdović je rekla da postoje različiti modeli takozvanih mjera afirmativnih akcija u uporednim praksama.

“Svakako da bi se neka od tih mjera mogla primijeniti i kod nas, ukoliko se procijeni potreba za tim i to u isto vrijeme bude podržano političkom voljom”, zaključila je Mrdović.

( Mina )