Parlament potvrdio Pariski sporazum

Parlament je verifikovao Pariski sporazum, kojim Crna Gora potvrđuje obavezu zajedničke borbe protiv negativnog uticaja klimatskih promjena sa ostalim zemljama potpisnicama.

Skupština je usvojila Zakon o potvrđivanju Pariskog sporazuma, za koji su glasali svi prisutni poslanici, njih 41.

"Potvrđivanjem Pariskog sporazuma Crna Gora učvršćuje svoj put ka učlanjenju u Evropsku uniju (EU) i potvrđuje obavezu zajedničke borbe protiv negativnog uticaja klimatskih promjena sa ostalim zemljama potpisnicama“, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

On je rekao da je tu obavezu preuzelo 197 zemalja potpisnica konvencije.

Radulović je podsjetio da je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović potpisao 22. aprila prošle godine Pariski sporazum na svečanosti u organizaciji Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki Muna, u Njujorku.

Ministar je naveo da se Crna Gora time založila da će smanjiti emisiju GHG (stabilizaciju gasova sa efektom staklene bašte) za najmanje 1.572 kilotona, na nivo od 3.667 kilotona ili manje.

"Ovaj cilj je definisan Nacionalnom strategijom o klimatskim promjenama do 2030. godine i realizovaće se kroz razvoj industrijske tehnologije, povećanjem udjela iz obnovljivih izvora energije, opšte povećanje energetske efikasnosti, kao i modernizaciju energetskog sektora“, kazao je Radulović.

On je saopštio da je Ministarstvo, u cilju ratifikacije, uradilo analizu o načinu i troškovima sprovođenja Pariskog sporazuma, koja pruža projekciju vrijednosti planiranih aktivnosti i kapitalnih i operativnih troškova za sprovođenje integracionih aktivnosti i iznos sredstava koji je potrebno obezbijediti iz državnog budžeta i od privatnog sektora.

Kako se navodi u usvojenom zakonu, imajući u vidu da je pitanje klimatskih promjena relativno nova tematika za Crnu Goru, bitno je istaći benefite potvrđivanjem tog dokumenta.

Najznačajniji benefiti uključuju stvaranja klimatski otpornog i niskokarbonskog društva i mogućnost pomoći od razvijenih zemalja u pogledu finansiranja projekata i prenosa tehnologije.

Poslanik Demokratske partije socijalista, Predrag Sekulić, kazao je da, za razliku od Kjoto protokola, Pariski sporazum važi za sve države članice Ujedinjenih nacija.

"Činjenica da poslije godinu imamo ne samo potpisan, nego i ratifikovan sporazum od većine država koje su ga potpisale, dovoljno govori o značaju ovog pitanja“, smatra Sekulić.

Kako je naveo, prvi put se dešava da sve države kao sopstveni problem prepoznaju pitanje ekologije i globalnog zagrijavanja.

Sekulić je kazao da, za razliku od Kjoto protokola, Crna Gora ovog puta ima određene obaveze – smanjenje emisije štetnih gasova koji proizvode efekat staklene bašte na 30 odsto.

Prema njegovim riječima, Crna Gora već sada ispunjava ono što je potpisala.

"Emisija štetnih gasova je sada blizu 35 odsto ispod onoga što je bilo 1990. godine“, rekao je Sekulić.

On je kazao da Crna Gora, kao ekološka država, obavezna da vodi računa i o zdravlju svojih građana i o energetskoj efikasnosti.

Sa druge strane, kako je naveo, Crna Gora ima ogroman hidroenergetski potencijal koji nije iskorišćen.

"Kada je u pitanju hidroenergija, više od 80 odsto potencijala još nije iskorišćen, a imamo problem i sa korišćenjem rudnog bogatstva u basenu Pljevlja“, kazao je Sekulić.

On je istakao da drugi blok Termoelektrane Pljevlja treba i mora da se gradi, i da tu odluku Vlade više niko ne može dovesti u pitanje niti sa energetskog, niti sa ekološkog stanovišta.

"Već sad imamo dovoljno razvijene ekološke standarde da će izgradnja drugog bloka TE s jedne strane pomoći da se riješi pitanje zagađenja Pljevalja, a sa druge strane TE je stabilan izvor električne energije“, naveo je Sekulić.

On je dodao da ne treba zanemariti ni da se dugo nije ulagalo u male hidrocentrale.

"Ne treba zaboraviti ni hidropotencijal koji stalno pominjemo a još nemamo dogovor kako da ga iskoristimo. Govorim o rijeci komarnici i o potencijalu Morače. Nažalost, odrekli smo se hidropotencijala rijeke Tare na neodređeni period“, naveo je Sekulić.

On je rekao da potencijal vjetroelektrana takođe ne treba zaboraviti.

"Do 2040. godine, po svim projekcijama, biće uloženo oko 2,5 milijardi EUR. Sve će to pomoći da budemo ugledni član Pariskog sporazuma, i da nijednog trenutka ne dovedemo u pitanje ukupnu emisiju štetnih gasova“, zaključio je Sekulić.

Poslanik Liberalne partije (LP), Andrija Popović, smatra da je Predlog zakona o potvrđivanju Pariskog sporazuma veoma važan i da će umnogome opredjeljivati energetsku i ekološku budućnost Crne Gore.

On je rekao da su u obavezi da podrže zakon, a da je osnovno pitanje da li usvajanje ovog zakona blokira namjeru o izgradnji drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, i da se na taj način smanji količina uvezene električne energije.

Popović je ocijenio da je zakon doprinos Crne Gore naporima međunarodne zajednice u borbi protiv klimatskih promjena.

"Usvajanjem ovog zakona, koji LP apsolutno podržava, vjerovatno nećemo moći graditi drugi blok Termoelektrane Pljevlja i taj grad se konačno mora ekološki zaštititi. A sa druge strane, veoma malo koristimo izvore obnovljive energije iako naša država ima kvalitetne prenosne kapacitete sa državama okruženja“, kazao je Popović.

( MINA )