Visokom politikom na niske strasti

Zvanična posjeta crnogorskog premijera Dritana Abazovića Srbiji mogla bi rezultirati uspostavljanjem boljih odnosa Podgorice i Beograda, između kojih se u proteklih nekoliko godina ispriječilo više otvorenih pitanja.

To je mišljenje sagovornika “Vijesti” o predstojećem Abazovićevom odlasku u Beograd, tokom kojeg bi (29. i 30. juna) trebalo da se sastane s premijerkom Srbije Anom Brnabić, predsjednikom Aleksandrom Vučićem i drugim zvaničnicima, i da razgovara o “ranije pokrenutim inicijativama i temama”.

Odnosi Crne Gore i Srbije, za koje su do prije nekoliko godina funkcioneri bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS) tvrdili da su najbolji u zadnje dvije decenije, naglo su zahladnili poslije odluke DPS vlasti da krajem 2019. usvoji Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

Iako se očekivalo da bi nakon pada DPS-a na izborima krajem avgusta 2020. moglo da dođe do smirivanja tenzija, to se nije desilo.

Mediji pod kontrolom Vučićevog režima nastavili su kampanju i protiv nove crnogorske vlasti, posebno nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u parlamentu, dok su iz Crne Gore, prvenstveno od tadašnje opozicije, sve češće stizale optužbe za miješanje Srbije u unutrašnja pitanja.

Ružnu sliku na odnose posebno baca činjenica što su crnogorski poslanici sve češće izloženi maltretiranju na graničnim prelazima.

Optužbi na račun Srbije bilo je i iz redova prve vlasti poslije DPS-a, poput one bivšeg premijera Zdravka Krivokapića koji je tvrdio da je Srbija pokušala da ucijeni Crnu Goru obezbjeđivanjem osnovnih životnih namirnica, u zavisnosti od toga hoće li ući u regionalnu inicijativu “Otvoreni Balkan”.

O tom projektu, zbog kog postoje ozbiljna razmimoilaženja u aktuelnoj vlasti, Abazović će razgovarati sa zvaničnicima u Beogradu.

Druga tema sporenja u Vladi, koja će sigurno biti predmet razgovora u glavnom gradu Srbije, jeste temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), na čije se potpisivanje čeka.

Abazović je saopštio da u Beogradu nije planiran sastanak s patrijarhom srpskim Porfirijem, ali da će mu biti čast da razgovara s njim ako dobije takav zahtjev.

Urednik u TV Vijesti Radomir Kračković, kaže da činjenica da Abazovićeva prva regionalna posjeta slijedi nepuna dva mjeseca od formiranja Vlade, ukazuje na to da bi moglo doći do blagog otopljavanja odnosa između Podgorice i Beograda.

On navodi da vidi pet otvorenih međudržavnih pitanja.

”Temeljni ugovor, ‘Otvoreni Balkan’, pitanje ambasadora, izručenje Svetozara Marovića Crnoj Gori i pitanje maltretiranja naših poslanika na granici sa Srbijom, koje se dešava mjesecima, bez obzira na to da li su glasali za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Očekujem da sva ta pitanja budu ‘načeta’”, istakao je za “Vijesti”.

Novinarka i urednica emisije “Pravi ugao” na RTV Vojvodina, Ljubica Gojgić, ocjenjuje da bi Abazovićev odlazak u Beograd mogao da predstavlja nastavak uspostavljanja boljih odnosa dviju zemalja.

Smatra da potencijalne teme razgovora, među kojima su izručenje Marovića, “Otvoreni Balkan” i ambasadori, govore u prilog tome da sastanci sa Abazovićem neće biti neprijatni.

”I da ima materijala i uslova da se stvarno napravi neki rezime na kraju sastanaka, koji će glasiti - da, ovo je korak u dobrom pravcu... Mislim da će Abazović od srpskih vlasti biti dočekan srdačnije nego Krivokapić. Teško mogu da zamislim da će ga neko, kao Krivokapića, dočekati u farmerkama na aerodromu... Svaka posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Beogradu, posebno sa željom da se poboljšaju odnosi, sigurno je dobra stvar”, rekla je ona “Vijestima”.

Abazović je posjetu najavio 8. juna u Ohridu, na samitu “Otvorenog Balkana”, nakon razgovora s Vučićem, a na poziv premijerke Brnabić, rekavši da dolazi bolje vrijeme saradnje dviju država.

"Otvoreni Balkan" i pitanje od milion eura - Marovićevo izručenje

On podržava “Otvoreni Balkan”, koji su 2019. oformili Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, a samitu u Ohridu prisustvovao je u svojstvu posmatrača.

Podsjećajući da u Crnoj Gori postoje rezerve prema tom projektu, Ljubica Gojgić kaže da joj se čini da je Abazović promijenio narativ koji je postojao u vezi satim.

Naglašava da je političkom Beogradu vrlo važna podrška koju crnogorski premijer daje inicijativi.

”Predsjednik Srbije smatra se titularom te ideje, i pretpostavljam da je, ako hoćete da pridobijete njegovu naklonost, podrška ‘Otvorenom Balkanu’ jedna od priča. Mada, ne bih isključila mogućnost ni da je podsticaj za razjašnjavanje situacije u vezi sa tom inicijativom, Abazoviću došao i od partnera iz Evrope ili SAD”, dodaje ona.

Kračković kaže da je Abazović u pogledu rješavanja pitanja temeljnog ugovora sa SPC i “Otvorenog Balkana” na nekoj liniji s Vučićem, da je za to da se što prije potpiše temeljni ugovor i da podržava ‘Otvoreni Balkan’, ali da su preostala pitanja, Marović, ambasadori i maltretiranje poslanika, mnogo teža za rješavanje.

Marović, bivši visoki funkcioner DPS-a i nekadašnji predsjednik državne zajednice Srbije i Crne Gore, potpisao je dva sporazuma o priznanju krivice kojima je priznao umiješanost u korupcionaške slučajeve, ali je umjesto odsluženja zatvorske kazne, 2016. pobjegao u Beograd. Srpske vlasti odbijaju da ga izruče, iako Crna Gora to godinama traži. Maroviću kazna u trajanju od tri godine i devet mjeseci zastarijeva 10. oktobra 2026...

Dok Kračković navodi da očekuje da konačno dobijemo makar neko suvislo objašnjenje o tome zašto je Marović i dalje u Srbiji, Ljubica Gojgić poručuje da je to pitanje od milion eura.

”Čini mi se da u odnosima Beograda i Podgorice postoji jedan nivo koji je javni, a postoji i jedan drugi koji nije javni i koji je intenziviniji, i takav je bio čak i onda kad se činilo da su Beograd i Podgorica udaljeni. Čini mi se da je komunikacija na nivou lidera postojala, da je bila vrlo živa i da je moguće da se u njoj razgovaralo i o sudbini Marovića. On se, koliko mi je poznato, i ne skriva, živi u centru Beograda, bez ikakvih problema. To, pretpostavljam, ne bi bilo tako da u nekoj zoni ne postoji neki sporazum da to tako i ostane”, objašnjava ona.

I ambasadori kamen spoticanja

O nivou trenutnih odnosa dviju država, mnogo govori i činjenica da već duže vrijeme u Podgorici nema srpskog, a u Beogradu crnogorskog ambasadora.

Sprskog ambasadora nema u Podgorici od novembra 2020, kad je Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Vladimira Božovića proglasilo personom non grata zbog toga što je Podgoričku skupštinu nazvao “oslobođenjem” i “slobodnom voljom” crnogorskog naroda.

Uprkos tome što je protjeran, Božović iz Beograda i dalje obavlja funkciju ambasadora.

S druge strane, Crna Gora je bez ambasadora od februara 2021, kad je predsjednik države Milo Đukanović donio ukaze o opozivu više diplomata, među kojima je bio i dotadašnji predstavnik u Srbiji Tarzan Milošević.

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) tražilo je opoziv njega i još šest ambasadora zbog toga što, kako su tvrdili u obrazloženju, nisu radili u interesu države...

Kračković ističe da vjeruje da će, kao što je najavljeno iz Vlade, Crna Gora ubrzo imenovati novog diplomatu u Beogradu, ali dodaje da je teško procijeniti šta će Srbija preduzeti.

”Jer oni skoro dvije godine odbijaju da promijene ambasadora. Vjerujem da će se takva situacija nastaviti, i ne očekujem da bi Crna Gora mogla eventualno povući svoju odluku o protjerivanju ambasadora”.

Ljubica Gojgić navodi da se u Srbiji o temi ambasadora nije govorilo. Niko, kaže, zvanično nije predlagao novog kandidata za ambasadora, niti je pominjao Božovića kao staro ime.

Kad je riječ o bilateralnim susretima na visokom nivou, kako je objavljeno na sajtu MVP-a, bivši premijer Krivokapić boravio je u posjeti Srbiji u novembru 2021. na poziv Brnabićeve.

Četiri godine ranije, bivši premijer Duško Marković takođe je bio u Beogradu.

Prije toga je, u decembru 2013, tadašnji premijer Milo Đukanović posjetio je Srbiju, da bi uzvratna posjeta srpskog kolege Ivice Dačića uslijedila u septembru iste godine.

Hoće li Vučić u uzvratnu posjetu

Vučić nikad nije zvanično došao u Podgoricu, dok je bivši crnogorski predsjednik Filip Vujanović zvanično u Beograd bio 2014. i 2016.

Upitan da li bi se nakon Abazovićevog boravka u Beogradu mogao očekivati Vučićev dolazak u Podgoricu, Kračković odgovara da to nije isključeno.

”Veoma je neobično što nije bio u zvaničnoj posjeti, s obzirom na to da je deset godina na vlasti u Srbiji. Bio je na sahrani mitropolita Amfilohija... Ukoliko dođe do približavanja u nekim pitanjima, nije isključeno da bi Vučić u nekom narednom periodu konačno mogao da dođe. Međutim, i tu postoje neke poteškoće, a to je činjenica da je on predsjednik Srbije, pa bi u posjetu trebalo da ga pozove predsjednik Crne Gore Đukanović, s kojim nije u dobrim odnosima u protekle dvije godine, kao što je bio ranije. Tako da to može biti kočnica za buduću posjetu”, zaključio je.

Iz Đukanovićevog kabineta “Vijestima” nisu odgovorili kakva su predsjednikova očekivanja od Abazovićeve posjete.

Božović: Otvaranje auto-puta dobra prilika za Vučićevu posjetu

Posjeta državne delegacije Crne Gore radostan je događaj za sve građane Srbije, jer nemamo bližih rođaka, prijatelja i komšija do građana Crne Gore - kazao je “Vijestima” Vladimir Božović, koji iz Beograda i dalje obavlja ambasadorsku funkciju.

On navodi da mladi političari, s novim idejama, imaju prednost u obnovi poremećenih odnosa, jer, prema njegovim riječima, nisu i ne treba da budu opterećeni političkim nasljeđem.

”Nema razloga da premijerova ekipa pozitivno ne odgovori na iskazanu spremnost Srbije za potpunim resetovanjem i značajnim poboljšanjem tih odnosa”.

Božović kaže da pomno prati sva dešavanja u Crnoj Gori i da uočava velike izazove koji su pred Abazovićevom Vladom. Smatra da bi značajno poboljšanje odnosa sa Srbijom bio snažan stabilizacioni faktor, i da bi u susret turističkoj sezoni bilo veoma dobro ocijenjeno od crnogorske privrede i svih građana.

Ističe da je “Otvoreni Balkan” sjajna prilika da se Crna Gora sa svojim prirodnim i ljudskim resursima i potencijalima, priključi i koristi sve prednosti poslovanja na tržištu od više od 13 miliona ljudi.

”Crnoj Gori treba blizu 25.000 radnika u turističkoj sezoni, i dobar dio njih bi po ubrzanim procedurama mogao doći iz Srbije... Drugi veoma važan primjer tiče se obezbjeđivanja dovoljnih količina i prioritetnog uvoza hrane i najvažnijih životnih namirnica. Srbija i njena poljoprivredna proizvodnja imaju viškove hrane, i u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji dostupnost hrane postaje imperativ broj jedan za svaku vladu. Javno obećanje predsjednika Vučića da Crnoj Gori neće faliti hrane, dobija još više na značaju”.

Božović je upitan da li od Abazovićeve posjete treba očekivati neke konkretne ekonomske rezultate, kazao da ekonomska i privredna saradnja treba i mora da bude u funkciji smirivanja političkih tenzija. Navodi da primjećuje “da mladi i ponekada osporavani premijer Abazović, pravilno shvata aktuelni geopolitički i regionalni trenutak, i štiteći nacionalne i državne interese Crne Gore, može značajno amortizovati sasvim nepotrebne naslijeđene političke tenzije”.

Božović kaže da je predsjednik Srbije Vučić uvijek davao podršku i podstrek izgradnji najboljih bratskih i prijateljskih, ekonomskih, privrednih i političkih odnosa između Srbije i Crne Gore, i da misli da bi njegova posjeta Crnoj Gori bila novi podsticaj i kontinuitet te i takve politike.

”Mnogi građani Crne Gore koji se obraćaju Ambasadi i meni kao ambasadoru, tu i takvu odgovornu politiku mira, stabilnosti i saradnje visoko cijene i hvale, i siguran sam da bi predsjednik Vučić bio srdačno, bratski i prijateljski dočekan. Možda je otvaranje auto-puta ka Srbiji dobra prilika za to, imajući u vidu koliko se on zalaže za izgradnju puteva, pruga i mostova prijateljstva kojima se Srbija povezuje. Naravno, to je stvar našeg uvaženog domaćina, slavne i vječne države Crne Gore i njenih predstavnika, a moja želja kao ambasadora Srbije je da se to desi u mom mandatu”.

Krivokapić: Očekujem prestanak miješanja Srbije

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić kazao je “Vijestima” da očekuje da Abazović bude dočekan u Beogradu onako kako zaslužuje premijer Crne Gore.

”Da se ne ponovi ono što se desilo Zdravku Krivokapiću. To nikako ne smije da se desi. To će biti samo znak da smo spremni da razgovaramo na ravnopravnoj osnovi. Od drugih sadržaja ne očekujem previše, ali ni ovo nije malo. U našim odnosima, koji su stalno na ivici, očekujem, naravno, da Srbija prestane da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, da partije funkcionišu u skladu sa Ustavom Crne Gore, bez onoga što ne smije dolaziti sa strane, preko granice. Da ta atmosfera bude bolja, kako bi krenuli dalje. Sada je atmosfera takva da tu ne može biti pravog napretka u odnosima”.

Putuje i sekretarka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, izrazila želju da bude dio delegacije

Delegaciju Vlade, osim premijera, činiće otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Srbiji Ana Ražnatović, savjetnica u Ambasadi Milena Marković, potpredsjednik Vlade Vladimir Joković, ministar finansija Aleksandar Damjanović i ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović.

Za Beograd će i premijerova šefica kabineta Ana Rašović, savjetnici Đorđe Radulović (za spoljnu politiku), Ivo Šoć (za pravna pitanja), Miloš Perišić (za medije) i Radivoje Koprivica (za digitalne medije).

U delegaciji će biti i sekretarka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Jelena Maraš.

”Vijestima” iz Abazovićevog kabineta nisu odgovorili po kom osnovu je sekretarka Vijeća članica delegacije i da li je planirano da ona u tom svojstvu ima posebne sastanke s predstavnicima srodnih institucija u Srbiji.

Listu je samo nezvanično rečeno da je izrazila želju da bude dio delegacije.

Opozicija bez očekivanja

Partije različito gledaju na premijerov odlazak u Beograd.

Iz Demokrata su kazali da činjenica da nije bilo uzvratne posjete premijerke Srbije nakon posjete Krivokapića, govori o tome da je ovo “više privatna posjeta prijatelju i drugu Abazovića, nego što je posjeta prijateljskoj državi i narodu Srbije”.

“Shodno tome, na državnom nivou ne očekujemo ništa... Međutim, u slučaju da se s njim vrati Marović, moći ćemo smatrati da imamo rezultate posjete. U suprotnom, dakle najvjerovatnijem scenariju, moraćemo to doživjeti kao međupartijski susret i vraćanje dugova trojici regionalnih lidera koji su pomogli Abazoviću da formira vlast s DPS-om. Takođe, očekujemo od Abazovića da na zvaničnoj pres-konferenciji s Vučićem uputi srdačan pozdrav Novoj srpskoj demokratiji i pohvalu za formiranje postizborne koalicije s DPS-om”.

Iz Socijaldemokrata (SD) su ocijenili da delegacija od “nevjerovatnih 12 članova više liči na ekskurziju, nego na državnu posjetu".

“Tako Vlada, koja svoj PR gradi na priči o racionalnom trošenju, u posjetu susjednoj Srbiji koju predvodi predsjednik Vlade, šalje i tri ministra, šeficu kabineta predsjednika Vlade, nevjerovatna dva savjetnika za medije - od kojih jedan uopšteno za medije, a drugi za digitalne medije - savjetnika za pravna pitanja, pa čak i sekretarku Vijeća za nacionalnu bezbjednost, uz članove Ambasade. Toliki sastav delegacije, uz činjenicu da je ovo ko zna koja po redu posjeta Srbiji uz samo jednu posjetu iz Srbije u posljednje vrijeme, iako diplomatija nalaže uzvratne posjete, jasno govori o snishodljivom odnosu ove Vlade prema našem susjedu”.

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Milosava Paunović, kazala je da očekuje unapređenje bilateralnih, ekonomskih i političkih odnosa sa Srbijom.

"Nezavisno od posjete, očekujem da se potpiše temeljni ugovor sa SPC i da se Crna Gora pridruži inicijativi ’Otvoreni Balkan’, što bi bio bio prvi korak ka EU za sve nas".

Portparol Bošnjačke stranke (BS), Adel Omeragić, rekao je da Crna Gora želi najbolje odnose sa susjedima, a naročito sa Srbijom, i da očekuje da se u Beogradu pokrenu brojne teme.

“Svakako da i tretman Srbije prema našim poslanicima na graničnim prelazima treba da bude jedna od glavnih tema, i da nakon toga taj ponižavajući odnos prema našoj državi konačno prestane. Prema tome, očekujem da će premijer pokrenuti to pitanje i da konačno dobijemo jasan stav zašto neko obilježava poslanike koji su u demokratskom društvu znak slobode govora i nezavisnog djelovanja. Potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović pokrenuo je tu temu na posljednoj sjednici i dao jasno do znanja da se nada da će posjeta popraviti bilaterarne odnose. U suprotnom će tražiti reciprocitet”.

( Nikola Dragaš, Mila Radulović )