Mediji: Realna mogućnost da Slovenija dobije prvu predsjednicu
U novi parlament je izabrano 40 odsto žena, ubjedljivo najviše do sada. Osim toga, prvi put se dogodilo da je žena, advokatica Urška Klakočar Zupančič, izabrana za predsjednicu parlamenta, a isti je slučaj i sa Tanjom Fajon, kojoj je kao ministarki u vladi povjeren resor spoljnih poslova
Nakon odlaska Janeza Janše iz premijerskog kabineta, a u očekivanju završetka drugog mandata predsjednika Boruta Pahora, u slovenačkoj visokoj politici sve je više žena i postoji realna mogućnost da birači na jesenjim predsjedničkim izborima izaberu svoju prvu predsjednicu, prenose slovenački mediji.
Svoju kandidaturu je prva najavila pravnica Nataša Pirc Musar, izjavivši da će se, bude li izabrana, javno izjašnjavati o važnim državnim i društvenim pitanjima za razliku od Boruta Pahora, koji je to odbijao da čini i zauzimao pomirljiv stav prema problematičnoj Janšinoj vladi.
Karakteristično je da su njenu kandidaturu podržala dva bivša predsjednika, Milan Kučan i Danilo Turk, koji su takođe znali da kritikuju drugi mandat Boruta Pahora i njegov politički stil „kralja Instagrama“, piše Hina.
Pirc Musar je karijeru započela kao televizijska novinarka, jedno vrijeme je bila i vladina povjerenica za javne informacije i zaštitu privatnosti i djelovala je kao pravna savjetnica u nevladinim organizacijama. Bila je i pravna zastupnica Melanije Tramp i njene porodice, u vrijeme procesa protiv nekih objava i informacija u slovenačkim medijima o tadašnjoj američkoj prvoj dami i njenom ocu.
Kandidaturu za buduću predsjednicu je najavila i do sada široj javnosti malo poznata psihoanalitičarka i filozofkinja Nina Krajnik, izjavivši da se za politički angažman odlučila jer želi da "izleči slovenačko društvo".
I ona će se, kao i Musar Pirc, kandidovati prikupljanjem potpisa građana kao nestranački kandidat, ali za razliku od advokatice, koju će podržati lijevi birači, očekuje podršku konzervativnijih birača. Cilj joj je, kako tvrdi, povezivanje različitosti, iako je nekim svojim javnim istupima kod lijevih birača već stekla "etiketu" krajnje desničarke.
Mediji prenose da će svoju kandidatkinju na predstojećim predsjedničkim izborima imati i stranka Pokret Sloboda, koju vodi premijer Robert Golob. Očekuje se da će to biti Marta Kos, iskusna diplomatkinja, ali konačna odluka najveće stranke o tome još nije donesena.
Ostale stranke o mogućim kandidatima još razmišljaju, iako oklijevanje i kasnije isticanje imena može biti hendikep u predsjedničkoj kampanji, koja je neformalno već započela, ocjenjuju slovenački mediji.
Iako su, po nekim nezvaničnim informacijama koje prenose mediji, za predsjednički položaj zainteresovani i neki poznati politički veterani, na primjer bivši premijer Miro Cerar, Pahorov savjetnik Ernest Petrič i nekadašnji ministar spoljnih poslova i bivši evroparlamentarac Ivo Vajgl, niko od njih još nije najavio kandidaturu, dok su potencijalne predsjednice ranim ulaskom u kampanju povećale svoju javnu vidljivost i realne šanse.
To bi, analiziraju slovenački mediji, moglo da označi novo razdoblje, ne samo u pogledu jednakosti polova i rodne ravnopravnosti, nego i zbog posebnog senzibiliteta koji u političke procese mogu da unesu žene.
“Pol sam po sebi nije garancija kvaliteta u politici, ali će veća rodna ravnoteža u predstojećoj predsjedničkoj kampanji podići svest da smo raznolika politička zajednica i da su neke važne teme do sada ostajale u sjenci samo zato što ih muškarci ne vide", piše u komentaru list “Primorske novice”, dodajući da će zbog žena u predsjedničkoj trci kampanja biti zanimljivija, ali i "uglađenija" nego da se nadmeću samo muškarci.
Uvjerljiva pobjeda koalicije novog premijera Roberta Goloba označila je zaokret u pogledu dolaska žena na istaknute političke položaje.
U novi parlament je izabrano 40 odsto žena, ubjedljivo najviše do sada. Osim toga, prvi put se dogodilo da je žena, advokatica Urška Klakočar Zupančič, izabrana za predsjednicu parlamenta, a isti je slučaj i sa Tanjom Fajon, kojoj je kao ministarki u vladi povjeren resor spoljnih poslova.
"Ovu godinu ćemo pamtiti kao godinu velikih promjena u našem političkom životu. Postalo je jasno da 'janšizam' kao stil vladanja Slovencima nije prihvatljiv, a ove jeseni završava i duga politička era koju je obilježio Borut Pahor. Vrijeme će pokazati da li će nam novo razdoblje donijeti nešto bolje. Ali, da će promjene donijeti nešto novo i različito, to je sigurno", navodi u komentaru list “Primorske novice”.
( B.H. )