Kurdi bi mogli platiti cijenu članstva Švedske u NATO-u
"Kurdi su iznevjereni mnogo puta u istoriji. Možda Erdogan računa da može napasti nove djelove Rožave (pretežno kurdske oblasti sjeverne Sirije) a Zapad neće reagovati samo zbog pitanja članstva u NATO-u", kaže Osman Ajtar, koji je 1990-ih pobjegao iz Turske u Švedsku
Kurdi u velikoj švedskoj dijaspori su zabrinuti da će postati pioni u pregovorima oko namjere Švedske da uđe u NATO ako Zapad napravi ustupke da bi pridobio podršku Turske.
Švedska, zajedno sa Finskom, prijavila se za članstvo u NATO-u u odgovoru na invaziju Rusije na Ukrajinu, a šefovi alijanse su pozdravili njihove kandidature kao "istorijski trenutak".
Međutim, suočili su se sa protivljenjem Turske, koju je naljutila, kako kaže, njihova podrška kurdskim militantima i kontrola oružja uvedena Ankari zbog upada u Siriju 2019. godine.
"Ne želimo da Kurdi budu za pregovaračkim stolom," izajvio je za Rojters Šijar Ali, skandinavski predstavnik glavnih kurdskih oblasti na sjeveru Sirije.
Za bilo kakvu inicijativu za članstvo u NATO-u, koji održava trodnevni samit, potrebna je podrška svih njegovih članica. Turska je NATO saveznik duže od 70 godina.
Kurdska dijaspora u Švedskoj koja broji 100.000 članova, te podrška Stokholma pravima Kurda, odavno remete odnose sa Ankarom.
"Švedska je trn u oku Turske jer kritikuje turske zloupotrebe ljudskih prava, u Švedskoj živi snažna i dinamična kurdska dijaspora, čiji djelovi simpatišu PKK," rekao je Rojtersu Pol Levin, direktor Instituta za kurdske studije na Univerzitetu u Stokholmu.
"Sve to je u potpunoj suprotnosti sa stavom Turske po tim pitanjima da su PKK i njene podružnice bitna prijetnja za tusku nacionalnu bezbjednost."
PKK (Radnička partija Kurdistana) vodi pobunu u Turskoj od 1984, u kojoj je ubijeno više od 40.000 ljudi.
Švedska je trn u oku Turske jer kritikuje turske zloupotrebe ljudskih prava, u Švedskoj živi snažna i dinamična kurdska dijaspora, čiji djelovi simpatišu PKK
Rojters navodi da je Švedska odavno zabranila PKK i da tvrdi da samo pruža humanitarnu pomoć Siriji i izbjeglicama u tom regionu, uglavnom preko međunarodnih organizacija.
Turski predsjednik Tajip Erdogan je zaprijetio pokretanjem novog upada na sjever Sirije sa ciljem preuzimanja kontrole nad gradovima koje drže Sirijske demokratske snage (SDF) predvođene Kurdima, koje imaju podršku Vašingtona.
Kurdska milicija YPG je ključni dio SDF koje kontrolišu velike djelove sjeverne Sirija a SAD ih vide kao važnog saveznika protiv Islamske države. Ankara tu miliciju smatra produženom rukom militantnog PKK i označava je kao terorističku grupu, dok zapadne vlade nemaju takav stav.
Osim što je ljuta na dvije nordijske zemlje, Turska odavno snažno negoduje zbog podrške drugih YPG-u, naročito SAD, Francuske i Njemačke.
Rojters navodi da sve to brine neke Kurde, koji strahuju da bi mogli platiti cijenu odobrovoljavanja Turske i obezbjeđivanja mjesta Švedske u NATO-u.
Suočen sa zatvorskom kaznom, etnički Kurd Osman Ajtar je 1990-ih pobjegao iz Turske u Švedsku.
"Kurdi su iznevjereni mnogo puta u istoriji," rekao je Ajtar, 62-godišnji profesor socijalnog rada na Univerzitetu Malardalen na istoku Švedske.
"Možda Erdogan računa da može napasti nove djelove Rožave (pretežno kurdske oblasti sjeverne Sirije) a Zapad neće reagovati samo zbog pitanja članstva u NATO-u. Ako Zapad samo zatvori oči, on će biti zadovoljan."
Vlada Švedske je odbila da komentariše tekuće pregovore sa Turskom. Ni ambasada Turske u Stokholmu nije bila voljna da komentariše. NATO je saopštio da je zabrinutost Turske za bezbjednost legitimna.
Složena mreža pitanja dovela je u nezgodan položaj švedsku vladu, kojoj se širom svijeta dive zvog promovisanja ljudskih prava i podrške manjinama, piše Rojters. Vlada je ovog mjeseca preživjela glasanje o povjerenju uz pomoć bivšeg kurdskog pešmerga borca, koji traži nastavak podrške Kurdima, što je dodatno naljutilo Ankaru.
Dugački i neizvjesni put ka članstvu u NATO-u bi podrio nordijsku bezbjednost i oslabio poziciju Alijanse u Baltiku, ocjenjuje se u analizi britanske agencije.
Međutim, kako se dodaje, ispunjavanje zahtjeva Turske - koji su i dalje nejasni - naškodilo bi reputaciji Švedske i moglo bi komplikovati borbu protiv Islamske države.
"Zabrinuti smo da bi Kurdi mogli postati žrtve politike," kaže Ahmed Karamus, švedski kopredsjedavajući Nacionalnog kongresa Kurdistana, kurdske krovne grupe.
Ispunjavanje zahtjeva Turske naškodilo bi reputaciji Švedske i moglo bi komplikovati borbu protiv Islamske države
Švedski Kurdi sa kojima je razgovarao Rojters su uvjereni da će se vlada suprotstaviti Turskoj, ali pregovori predstavljaju neugodan podsjetnik da bezbjednost te autonomne oblasti zavisi od dobre volje drugih.
"Nadam se i vjerujem da Švedska neće praviti ustupke od kojih ćemo se kasnije stidjeti," rekao je Ajtar.
( A. Šofranac )