Crnu Goru čeka veliki posao

Za ostvarivanje ciljeva iz Pariskog sporazuma Crnoj Gori su potrebne radikalne promjene dosadašnje pogrešne neoliberalne i tajkunske ekonomske prakse i dugoročno održiv razvoj u saglasju sa novim ekološkim standardima, smatraju u Pokretu za promjene (PzP).

U PzP navode da Skupština, gdje bi danas trebalo da bude verifikovan Pariski sporazum o klimatskim promjenama, treba da donese veliku odluku.

Ratifikacijom Pariskog sporazuma, kako navode, Crna Gora će se obavezati da doprinese ostvarivanju plana da se globalno otopljavanje ograniči na nivo dva stepena Celzijusa i manje u odnosu na predindustrijski period.

Tako bi Crna Gora do 2030. trebalo da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 30 odsto - od 5.239 kilotona na nivo od 3.667 kilotona i niže. U PzP smatraju da su za ostvarivanje tih ciljeva potrebne "radikalne promjene dosadašnje pogrešne neoliberalne i tajkunske ekonomske prakse i dugoročno održiv razvoj u saglasju sa novim ekološkim standardima".

"Sva usvojena dokumenta, strategije, odluke i aktivnosti u energetici su neutemeljene i pogrešne i treba ih odbaciti i zaustaviti. Neophodno je, zatim, usvojiti Strategiju niskougljeničnog razvoja, sa posebnim segmentima u energetici, transpotu, industriji, građevinarstvu i poljoprivredi", kazali su iz PzP.

Tvrde da će budućnost energetskog sektora, na globalnom i regionalnom planu biti takva da državne samostalnosti nema bez energetske samodovoljnosti, da će tražnja za električnom energijom i njena cijena biti sve veći, da će proizvodnja električne energije morati da zapazi visoke standarde sigurnosti i ekologije.

Navode da će termoelektrane biti sa nultom emisijom gasova, a da će ostale biti ugašene ili će plaćati velike penale. Energetska efikasnost i alternativni izvori energije će, kažu iz PzP, sve više dobijati na značaju. U tom cilju, kako navode, elektro-energetski potencijal treba valorizovati na način da je potrebno ratifikovati sporazume sa susjedima oko zajedničkih vodotoka i stajaćih voda, u skladu sa međunarodnim standardima i principima vodnog prava i životne sredine.

"Valorizacija vodotoka Pive mora biti prioritetna, potpuna i efikasna. Nove Hidroelektrane (HE) 'Komarnica', HE 'Piva II' i HE 'Kruševo', sa revitalizovanom HE 'Piva', treba da čine jedinstven sistem, da rade u taktu i reverzibilno, da posjeduju kompenzacione bazene“, navode iz PzP-a. Smatraju da tehnički, ekonomski i sociološki indikatori ukazuju na superiornost izgradnje tih velikih hidrocentrala. Dodaju da je od najvećeg državnog interesa da se ponovo analizira izgradnja HE 'Buk Bijela' u novim okolnostima. Treba, kako je saopšteno, donijeti racionalnu odluku da li i kako izgraditi visoke HE na Morači.

"Ta odluka mora biti proizvod energetske budućnosti regiona i Crne Gore, Pariskog sporazuma, trase autoputa Bar - Boljare, mogućeg prevođenja voda Tare u Moraču, seizmičke sigurnosti, očuvanja kulturne baštine i životne sredine, normalno, i ekonomskih indikatora. Ta odluka će bitno uticati na budućnost Crne Gore i treba je donijeti uz veliki konsenzus i referendumom“, smatraju u PzP-u.

Iz Koalicije 27, koja okuplja 20 organizacija civilnog društva posvećenih zaštiti životne sredine, su poručili da je Pariski sporazum jedan od ključnih aspekata pridruživanja Crne Gore EU i da njegova ratifikacija ne smije biti pod znakom pitanja.

Pariski sporazum ratifikovalo je 147 država članica Okvirne konvencije "UN o klimatskim promjenama" (UNFCCC). Sporazum je stupio na snagu 4. novembra 2016.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović potpisao je 22. aprila prošle godine Sporazum na svečanosti u organizaciji Generalnog sekretara UN Ban Ki Muna, u Njujorku. On je tada rekao da Pariski sporazum predstavlja temelj daljih napora za očuvanje dugoročne klimatske stabilnosti i kazao da će Crna Gora biti odgovoran partner u sprovođenju Sporazuma.

Zaustaviti sve aktivnosti izgradnje TE “Pljevlja II”

Iz PzP-a su kazali da je potrebno pod hitno zaustaviti svaku dalju aktivnost izgradnje TE „Pljevlja II“, jer su u pitanju zastarjele tehnologije, koje nisu u saglasju sa kriterijumima Pariskog sporazuma.

"Ne obezbjeđuju 'nultu emisiju gasova'. Baziraju se na velikim i rastućim troškovima za penale zbog emisije ugljen-dioksida, koji bi ukoliko se odobri rad takve termoelektrane, 2040. godine iznosili čak 60 odsto od ukupne cijene električne energije“, navode iz PzP.

U toj partiji smatraju da je neophodno sačiniti relevantnu studiju izvodljivosti izgradnje TE 'Pljevlja II', revitalizacije TE 'Pljevlja I', toplifikacije i ekološke sanacije Pljevalja, sa primjenom najboljih 'BAT tehnologija koje omogućavaju „nultu emisiju gasova“. Dodaju i da je potrebno sačiniti mapu alternativnih energetskih potencijala CG.

( Damira Kalač )