Život na "crnoj listi": Američke sankcije funkcionerima Bosne i Hercegovine

Optuženi za ratne zločine, destabilizatori države ili osumnjičeni za korupciju i veze sa organizovanim kriminalom. To su razlozi zbog kojih je oko 1.000 osoba, kompanija i organizacija u BiH na takozvanoj američkoj "crnoj listi".

Među njima je, čak, i član državnog Predsjedništva BiH Milorad Dodik. On uvjerava da mu sankcije "ne škode", ali baš zbog sankcija distanca zapadnih diplomata prema njemu je sve jača.

U takvoj su poziciji svi oni iz državnih, entitetskih, ali i pravosudnih institucija, čiji je kredibilitet stavljanjem na "crnu listu" uzdrman. Njihov pristup imovini u SAD ili putovanje u tu državu je nemoguć, dok su u samoj BiH suočeni sa ograničenjima.

Izuzetak je jedino ako američke vlasti izdaju dozvolu.

Suprotno Dodiku, neki od njih o tome otvoreno govore. Osvrnimo se u nedavnu prošlost i uticaj koje su sankcije imale na pojedinice, grupe ili institucije.

Koji su razlozi sankcionisanja?

Među osobama na američkoj "crnoj listi" su najbrojniji optuženi i osuđeni ratni zločinci, njihovi bliski srodnici, prijatelji i saradnici. Drugi razlozi su korupcija, terorizam, organizirani kriminal i opstruiranje Dejtonskoga mirovnog sporazuma.

Većina tih organizacija više ne postoji, nekim osobama su ukinute sankcije, a neke su preminule, no i dalje su na listi.

Među sankcionisanima je i Ljubo Ćesić Rojs. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su mu američke sankcije "upropastile život".

"Živim jadno već dvadeset godina. Ne mogu otvoriti firmu. Ne mogu imati karticu u banci. Imam poseban zaštićeni žiroračun na koji mi uplaćuju penziju. Ne daju mi živjeti", rekao je Rojs za Radio Slobodna Evropa (RSE).

On je penzionisani general Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Hrvatske vojske (HV), vojnih snaga u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj 1990-ih godina. Na listu Kabineta za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva za trezor SAD-a stavljen je 2003. godine.

Za Rojsa je navedeno da mu se sankcije izriču "zbog podrivanja Dejtonskoga mirovnog sporazuma", potpisanog 1995. godine, kojim je završen ratni sukob u BiH, a isto obrazloženje je dano za još desetine osoba iz BiH, bez dodatnih detalja.

Rojs kaže kako je na američku "crnu listu" stavljen istog dana s generalima HVO-a Antom Gotovinom, koji je oslobođen po optužnici za ratne zločine pred sudom u Hagu, te Rahimom Ademijem koji je oslobođen po optužnici za ratne zločine pred sudom u Zagrebu.

Dok je Ante Gotovina bio u bijegu, imao je zabranu ulaska i u Europsku uniju. Danas problema s prelaskom granice nema, iako kaže da je "od 1990. samo pet-šest puta putovao u inotranstvo". Američku granicu ne može preći.

Rojs je pokušavao naći načina da ga uklone s liste.

"Nemam novaca za advokate. Ja sam pisao sebi i generalu (Rahim) Ademiju (takođe hrvatski general) žalbu i poslao u taj kabinet (OFAC). Njega su skinuli s liste, mene nisu... Dobio sam od OFAC-a odgovor krajem novembra 2022. da oni rade na tom slučaju, ali ništa konkretno", kazao je Rojs.

Karadžić osuđen, sankcije ostale

Milovan Bjelica je na "crnu listu" SAD-a stavljen 2004. godine, nakon što su ga tada uhapsile tadašnje međunarodne Stabilizacijske snage (SFOR). U pritvoru je bio 60 dana u bazi NATO-a kod Sarajeva. Na listi se nalazi i danas.

U obrazloženju su mu na teret stavljene "kriminalne aktivnosti" i pomaganje tada odbjeglom, a danas osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.

Kabinet visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH smijenio je Milovana Cicka Bjelicu 2003. godine sa čela Skupštine Grada Srpsko (danas Istočno) Sarajevo i izrekao mu zabranu obavljanja službene, izborne ili imenovane javne funkcije i kandidovanja na izborima.

"Bio sam tad i na evropskoj 'crnoj listi'. U odluci je bilo navedeno da ću biti sankcionisan sve dok se ne uhapsi Radovan Karadžić. Do tad sam za sve transakcije preko 100 maraka (oko 50 eura) morao obrazlagati OHR-u na šta su potrošene. Kad je Karadžić uhapšen 2008. zemlje EU su mi ukinule sankcije. SAD nije", rekao je Bjelica za RSE.

Bjelica je u oktobru 2006. oslobođen u predmetu "Privredna banka Srpsko Sarajevo" gdje mu se s Momčilom Mandićem, Mirkom Šarovićem i Miloradom Govedaricom sudilo, pored ostalog, za odobravanje kredita bez garancija.

Prema Krivičnom zakonu BiH, svako ko prikriva krivično djelo, počinioca ili sredstva kojim je to djelo počinjeno "kazniće se kao da ga je sam počinio, a može se i blaže kazniti". Bjelica nije optužen pred sudom za skrivanje Karadžića.

Kabinet visokog predstavnika (OHR) ima ovlašćenja za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi Dejtonskoga mirovnog sporazuma, može mijenjati, ukidati i nametati zakone, te smjenjivati imenovane ili izabrane pojedince.

"Deset godina sam bio pod mjerama OHR-a i EU i nisam bio u radnom odnosu, nisam imao prava na penziono i invalidsko osiguranje", prisjetio se Bjelica.

OHR-ova zabrana Bjelici je ukinuta 2011. Naredne godine na lokalnim izborima 2012., 2016. i 2020. godine izabran je za načelnika Sokoca, opštine 40-ak kilometara istočno od Sarajeva.

Nakon ukidanja te zabrane dozvoljeno mu je, kaže, da ima račun u banci na koji dobiva plaću, a posjeduje i bankovnu karticu. Bjelica kaže da ne misli putovati u SAD, te da nije ni tražio da mu ukinu sankcije.

Sankcionisana i politička stranka

Na američkoj crnoj listi su i "entiteti", odnosno pravni subjekti i različite organizacije.

Među njima je od 2004. godine i Srpska demokratska stranka (SDS), koju su sa skupinom istomišljenika 12. jula 1990. osnovali Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik. Svi troje su u godinama poslije rata osuđeni za ratne zločine.

Nakon 9. januara 1992. Karadžić je postao predsjednik samoproglašene Republike Srpske, Plavšić potpredsjednica, a Krajišnik predsjednik Skupštine Republike Srpske. SDS je imao 72 od ukupno 83 poslanika u toj ratnoj skupštini.

Poslije rata stranka je činila većine na nivou entiteta Republika Srpska (RS) i bila dio državne vlasti.

Rad stranke nije zabranjen, iako je takav poziv bio upućen iz Međunarodne krizne skupine 2005. prema Kabinetu visokog predstavnika (OHR) koji ima takva ovlašćenja.

Ni jedna od partija koje su svoje programe zasnivale na ekstremnom nacionalizmu, nakon rata nije zabranjena.

SDS je od 2006. glavna opozicijska stranka u Skupštini RS-a gdje danas većinu ima Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Iako iz SDS-a naglašavaju da su "stranka kontinuiteta", danas vode umjereniju politiku.

Zoran Latinović, generalni sekretar SDS-a, kaže kako je aktivnost stranaka uređena zakonima BiH prema kojima nemaju pravo na financijsko poslovanje s inostranstvom.

"Strogo su zabranjene donacije iz inostranstva. Na domaćem tržištu smo imali svojevremeno probleme s otvaranjem transakcijskih računa. Danas imamo glavni račun, a otvorili smo i namjenski za ovogodišnje opšte izbore. Ako se ne može provesti neko internetsko plaćanje, napravi se ugovor. Morali smo improvizovati, ali rješenja smo našli", kazao je Latinović za RSE.

Prema njegovim riječima, sankcije su najviše pogodile više od 50 funkcionera te stranke koji su "ostali bez prava na rad i egzistenciju".

"Nadamo se da SDS uskoro biti skinuti s te liste. Predsjednik (Mirko) Šarović je imao diplomatske kontakte i uvijek je to jedna od tema na sastancima s predstavnicima Ambasade SAD-a u BiH. Američka administracija je relativno brza kod nametanja i spora kod skidanja s te liste", zaključio je Latinović.

Tegeltija i Dodik o uticaju sankcija na njih

Predsjednik SAD-a Džozef Bajden proširio je u junu 2021. opseg Izvršne naredbe (Balkans Executive Order 14033) kojom se dodatno definišu sankcije za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana koji ugrožavaju mir i stabilnost regije.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska, na OFAC-ovoj crnoj listi je od 2017. godine zbog "opstrukcija sprovođenja Dejtonskoga mirovnog sporazuma".

Dodiku su nove sankcije, izrečene u januaru 2022.godine, upravo po novoj Bajdenovoj izvršnoj naredbi.

"Ja nikad ništa nisam imao u Americi, nisam imao račun u Americi, nikakve poslove nisam imao u Americi, nemam namjeru da idem u Ameriku, čak i da mi skinu sankcije ne bih otišao", kazao je Dodik nakon izricanja novih sankcija.

Da mu "sankcije ne mogu naškoditi" ponovio je i nakon što je Ujedinjena Kraljevina uvela sankcije njemu i predsjednici entiteta RS Željki Cvijanović uvela sankcije zbog "forsiranja de fakto secesije Republike Srpske".

Oboje su naglasili da nemaju imovinu u SAD-u i UK-u, a kao i svim osobama s tih lista, zabranjen im je ulazak u te zemlje.

I Milan Tegeltija, bivši predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (BiH), danas pravni savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, tvrdi da sankcije koje mu je uveo SAD "nemaju previše uticaja" na njegov život.

"Ne mogu da putujem u SAD, ni ja ni supruga, što mi nije drago, jer volim SAD i tamo sam bio više puta. Nema nikakvog drugog uticaja na moj život, jer se te sankcije odnose samo na zabranu ulaska u SAD", kazao je Tegeltija za RSE.

On je na "crnu listu" State Departmenta stavljen 5. januara 2022. sa suprugom Tijanom, te Mirsadom Kukićem, bivšim visokim dužnosnikom Stranke demokratske akcije i Partije demokratske aktivnosti.

Ko je posljednji dodat na "crnu listu"?

Američki OFAC je u aprilu 2022. izrekao sankcije i delegatu u Domu naroda Parlamenta BiH Asimu Sarajliću i bivšoj glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić.

Marinko Čavara, predsjednik entiteta Federacija BiH i dužnosnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, te Alen Šeranić, ministar zdravlja entiteta Republika Srpska i dužnosnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, posljednje su osobe iz BiH koje su se našle na OFAC-ovoj listi 6. juna 2022.

OFAC je u aprilu 2022. skinuo nekoliko osoba iz BiH s te liste.

Među njima je Hasan Čengić, bivši visoki dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA) koji je preminuo u novembru 2021.

Izbrisan je i bivši pukovnik Vojske Republike Srpske Ljubiša Beara, koji je preminuo u februaru 2017., a kojeg je sud u Hagu 2015. zbog ratnih zločina osudio na doživotni zatvor.

U septembru 2021. sa te liste uklonjen je ratni predsjednik Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik koji je 2009. u Hagu osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina u BiH, a koji je preminuo u septembru 2020.

Procedura za ukidanje sankcija

Svake godine OFAC uklanja stotine pojedinaca i entiteta s liste, a svako se zasniva na temeljitom pregledu OFAC-a.

Procedura je jednostavna - pošalje se pismo ili e-mail prema OFAC-u u kojem se trebaju detaljno opisati razlozi zašto bi neka osoba ili kompanija trebala biti uklonjena s liste. Svaki slučaj se posebno razmatra. Angažovanje advokata nije potrebno. Time počinje postupak pregleda.

Na odgovor se obično čeka tri mjeseca, a često službenici OFAC-a pošalju jedan ili više dodatnih upitnika koje sankcionisana osoba, predstavnik kompanije ili organizacije moraju popuniti.

"Neki primjeri situacija koje mogu dovesti do uklanjanja s listu uključuju: pozitivnu promjenu u ponašanju, smrt osobe, osnova za stavljanje na listu više ne postoji ili se temeljila na pogrešnom identitetu", navode iz OFAC-a.

Prilikom donošenja odluke o popisu, OFAC se oslanja na informacije iz mnogih izvora, uključujući, ali ne ograničavajući se na relevantne vladine agencije Sjedinjenih Država, strane vlade, stručne skupine Ujedinjenih nacija, te napise u medijima i druge dostupne izvještaje.

OFAC-ovi istražitelji tada provode temeljitu istragu, uključujući pregled cjelokupnih informacija.

Prije donošenja konačne odluke OFAC-a, lista podliježe reviziji Ministarstva finansija, pravosuđa, te drugih američkih agencija.

Ako je zahtjev za uklanjanje s liste odbačen, sankcionirana osoba može ponovno pokrenuti postupak ako priloži nove argumente i dokaze.

Na bankama da procjene rizik

Većina banaka u BiH su u vlasništvu banaka čije je sjedište u Evropskoj uniji. Što se tiče platnih kartica, u BiH se izdaju MasterCard, Visa i American Express kartice, a te kompanije su iz SAD-a.

Iz Udruge banaka u BiH su za RSE naveli da su po zakonu banke "u obavezi usvojiti procjenu rizičnosti klijenta, poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda gdje spadaju bankovni računi, krediti itd." te banka, ako tako procijeni, može odbiti da izda karticu ili otvori račun.

Prije izvršenja transakcije banke provjeravaju "jesu li sudionici u transakciji evidentirani na sankcijskim listama, koje su implementirane u politike i procedure korespondentnih banaka iz SAD-a i zemalja članica EU".

( Radio Slobodna Evropa )