Milovac: Veoma malo urađeno nakon 30. avgusta da bi se i kroz čišćenje biračkog spiska vratilo povjerenje građana

Crna Gora je nakon 30. avgusta 2020. godine izgubila dosta vremena i veoma je malo urađeno da bi se i kroz čišćenje biračkog spiska vratilo povjerenje građana u izborni proces, rekao je Dejan Milovac iz Istraživačkog centra MANS-a .

Milovac je agenciji MINA rekao da urednost biračkog spiska odavno nije tehničko i pravno već političko pitanje.

MANS, kako je rekao Milovac, godinama ukazuje da su manipulacije biračkim spiskom jedan od ključnih mehanizama, uz zloupotrebu državnih resursa, uz pomoć kojih političke partije pokušavaju i uspijevaju da utiču na konačan izborni rezultat.

On je kazao da nije tajna da je takvo stanje do sada najviše odgovaralo Demokratskoj partiji socijalista (DPS) koja je više od tri decenije vršila vlast, dijelom i zahvaljujući biračkom spisku koji je omogućavao glasanje i onima koji to pravo nisu imali ili su ga odavno izgubili.

„I dok se nije moglo očekivati da će DPS sebe lišiti jedne takve privilegije i samoinicijativno ući u sređivanje biračkog spiska, iznenađuje više nego opipljiva pasivnost nove parlamentarne većine kada je u pitanju rješavanje ovog problema, čak i u redovima onih partija koje su najglasnije prepoznavale upravo birački spisak kao jednu od poluga moći DPS-a“, ocijenio je Milovac.

On smatra da je Crna Gora nakon 30. avgusta izgubili dosta vremena, a da je jako malo urađeno kako bi se i kroz čišćenje biračkog spiska vratilo povjerenje građana u izborni proces, a istovremno se neutralisao jedan prostor za zloupotrebe koji sa smjenom vlasti nije pripadao više samo DPS-u.

Milovac je rekao da možda u toj činjenici dijelom i leži odgovor na pitanje zbog čega nije bilo vidljivih napora da se ovaj problem riješi.

„Naročito kada vidimo sa koliko entuzijazma i zaista premalo moralih skrupula partija nove vladajuće većine nastavljaju da koriste sve one mehanizme za očuvanje političke moći za koje su do sada tvrdile da su imanentne isključivo DPSu i njihovim političkim satelitima“, kazao je Milovac.

On je dodao da Crnu Goru na jesen nas čeka novi krug izbornog procesa, koji će se vrlo vjerovatno odigrati po “starim pravilima” i uz birački spisak koji je nije mnogo uređeniji nego ranije.

Milovac je rekao da su ne samo dupli birači, već prije svega preminule osobe i ogroman broj glasača iz dijaspore koji nikada nijesu odjavljeni iz Crne Gore, uz takozvane duple i fantomske birače, bili jedan od ključnih probleme sa biračkim spiskom.

„Tokom lokalnih izbora 2014. i 2018. godine, MANS je poredio stanja u biračkom spisku u smislu promjena koje su izvršene, samo da bi došli do zaključka da je za gotovo polovinu od ukupno upisanih birača, registrovana neka promjena“, istakao je Milovac.

On je objasnio da se najveći dio promjena u biračkom spisku odnosio na promjene biračkih mjesta unutar opština, zatim prebivališta, promjene kućne adrese i slično.

„Naravno, fantomski birači koji na adresi imaju samo ličnu kartu, a niko ih nije vidio da žive na toj adresi, osobe koje su imale mogućnost da više puta glasaju na različitim biračkim mjestima unutar opštine ili u drugim opštinama, preminule osobe koje nisu redovno brisane iz biračkog spiska i slično“, naveo je Milovac.

On je kazao da je 2018. godina ujedno bila i posljednja nakon koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova uvelo dosta strožije uslove za pristup biračkom spisku, što je u konačnom onemogućilo kvalitetnu civilnu kontrolu biračkog spiska i otkrivanje nepravilnosti.

„Nažalost, ne vidimo da je promjena vlasti donijela bitnije promjene na tom planu, niti konkretizaciju političke volje da se ovaj problem i konačno riješi“, smatra Milovac.

On je ukazao da u Crnoj Gori i dalje ima opština i naselja u kojima je više registrovanih birača nego stanovnika, što, kako je ocijenio dovoljno govori do koje mjere je prethodni sistem bio neposvećen dugoročnom rješavanju ovog problema.

„Nažalost, urednost biračkog spiska odavno nije tehničko i pravno pitanje, već prije svega, a nekada i dominantno, političko pitanje“, rekao je Milovac.

On je kazao da pri takvom stanju stvari, politika nerijetko istiskuje logične i zakonske korake koji bi se morali preduzeti kako bi crnogorski izborni proces počivao na biračkom spisku čiji sadržaj više ne obezbjeđuje realizaciju interesa bilo koje političke patije, već samo i iskuljučivo pouzdan alat za realizaciju izbornog procesa.

„Prvi logičan korak bi bila detaljna analiza koja bi konačno precizno utvrdila na koji način i zbog čega su se do sada dešavale izmjene biračkog spiska, što bi ujedno pomoglo i identifikaciju onih koji su odgovorni za nezakoniti dio promjena, odnosno upisa i brisanja iz biračkog spiska“, smatra Milovac.

On je ocijenio da je jedan od ključnih problema biračkog spiska u Crnoj Gori to što je osim kontrole izvršne vlasti, bilo kakva druga kontrola od civilnog sektora ili medija je praktično nemoguća.

Milovac smatra da je to obezbijedilo da se godinama vrše nezakonite izmjene biračkog spiska, a da niko za to nije odgovarao.

„Jako je teško identifikovati samo par ključnih problema pri činjenici da je javnost u dobroj mjeri uskraćena za informaciju o rezultatima reforme biračkog spiska, pa samim tim je teško i za predpostaviti u kakvom stanju je on danas nalazi“, rekao je Milovac.

On je kazao da je MANS proteklih godina, kada su postojali uslovi za to, ukazivao na neke od ključnih problema biračkog spiska, bilo da se radi o konkretnim slučajevima ili procesima koji zahtijevaju ozbiljne promjene zakonske regulative i prakes.

Prema njegovim riječima, jedan dobar dio crnogorskih građana koji više ne živi u Crnoj Gori je zadržao glasačko pravo i taj broj se sa političkim i ekonomskim migracijama konstantno povećava.

Milovac je rekao da je to pitanje u javnosti otvorilo žustru polemiku na temu da li bi neko ko je Crnu Goru napustio prije 20 i više godina, sada bio u poziciji da glasa i odlučuje o budućnosti zemlje.

On je kazao da se i tokom posljednih izbora u Nikšiću i drugim opštinama, vidjelo da nijesu rijetki primjeri takozvanog uvoza fantomskih birača iz susjednih zemalja i da sami izborni dan i dalje predstavlja svojevrsan izazov za vladavinu prava.

„Svakako cifra od preko 55 hiljada birača više nego dovoljna da odluči rezultat izbora i kao takva jeste ozbiljno upozorenje da birački spisak mora sređivati“, zaključio je Milovac.

( Mina )