Suočen sa arapsko-izraelskim blokom Iran želi pregovore
Otopljavanje odnosa između Izraela i bivših arapskih neprijatelja zabrinjava Teheran koji pojačava napore za obnovu nuklearnog sporazuma
Mogućnost uspostavljanja arapsko-izraelskog bloka, koji bi mogao dodatno da promijeni odnos snaga na Bliskom istoku na štetu Irana podstiče Islamsku Republiku da sa novim žarom pristupi nuklearnim pregovorima, tvrde analitičari i zvaničnici.
Indirektni pregovori u Kataru između Teherana i Vašingtona u cilju spasavanja nuklearnog sporazuma iz 2015. godine završeni su prošle nedjelje bezuspješno. Iran je doveo u pitanje odlučnost Sjedinjenih Država, a Vašington je pozvao Teheran da odustane od dodatnih zahtjeva.
Međutim, činjenica da su pregovori naporni nije obeshrabrila Iran, kazali su za Rojters dvojica iranskih zvaničnika i jedan političar, dodajući da je iranski tvrdolinijaški establišment odlučan da nastavi diplomatskim putem.
Dogovor bi značio ukidanje sankcija koje su uzdrmale ekonomiju te zemlje, eventualnu obnovu naftnog izvoza od 2,8 miliona barela dnevno koliko je iznosila prije ponovnog uvođenja sankcija, što je znatno više u odnosu na milion barela koliko iznosi sada.
Za Iran, nepovoljna alternativa bi mogao biti rat u regionu gdje geopolitičke promjene mogu rezultirati savezom koji bi predvodile SAD i koji bi bio neprijateljski nastrojen prema Iranu, kazali su zvaničnici i političari za britansku agenciju.
Sve veća zabrinutost zbog otopljavanja odnosa između Izraela i bivših arapskih neprijatelja, uključujući i sporazume o normalizaciji odnosa između Izraela i pojedinih arapskih država, poznate kao Abrahamovi sporazumi, podstakla je Teheran da nastavi sa diplomatskim naporima.
”Region se mijenja, savezi se mijenjaju. Izrael normalizuje veze sa arapskim državama a Amerikanci to podržavaju”, kazao je jedan visoki iranski zvaničnik.
”To su ozbiljne prijetnje koje se ne smiju obistiniti. Naši neprijatelji se mole bogu za okončanje nuklearnih pregovora. Ali to se neće dogoditi”.
Kako bi pregovori opstali, skoro dvije nedjelje prije posjete američkog predsjednika Džoa Bajdena Izraelu i Saudijskoj Arabiji, Iran je pristao da održi pregovore u Dohi u cilju pronalaženja diplomatskog rješenja za zastoj.
”Poruka sa sastanka u Dohi za države u Persijskom zalivu je bila jednostavna: za razliku od tvrdnji Izraela, Iran vjeruje u diplomartiju kao rješenje za sve probleme, od nuklearnog do regionalnog i šire”, kazao je za Rojters drugi iranski zvaničnik.
Nakon što su pregovori u Dohi propali, diplomate su rekle da će biti još “razgovora za razgovore”.
Savez vazdušne odbrane
”Postoji realna cijena za neuspjeh. A ta cijena neizbježno raste sa svakim propalim diplomatskim naporom, jer se mogućnost za dogovor sužava dok iskušenje rizične, konfrontacione alternative raste”, kazao je Ali Vaez, iranski analitičar u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Izrael uz sponzorstvo SAD gradi regionalni savez za vazdušnu odbranu, kazao je izraelski ministar odbrane prošlog mjeseca, dodajući da su na taj način već spriječeni pokušaji iranskih napada.
Približavajući se arapskim državama saveznicama SAD koje strahuju da bi Iran mogao postati novi regionalni hegemon neprijateljski nastrojen prema njihovim interesima, Izrael je ponudio odbrambenu saradnju.
"Region se mijenja, savezi se mijenjaju. Izrael normalizuje veze sa arapskim državama a Amerikanci to podržavaju", kazao je jedan iranski zvaničnik
Vašington se nada da će saradnja dodatno integrisati Izrael u region. To bi takođe moglo da prethodi većoj normalizaciji sa Izraelom, uključujući i Saudijsku Arabiju, nakon Abrahamovih sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinom iz 2020.
Izrael, za koji se vjeruje da je jedina zemlja na Bliskom istoku koja posjeduje nuklearno oružje ali koja Iran smatra za egzistencijalnu prijetnju, zaprijetio je da će napasti Iranska nuklearna postrojenja ukoliko diplomatskim putem ne uspiju da obuzdaju nuklearne ambicije Teherana.
Iran, sa druge strane, pokušava da oslabi svaku vrstu bloka protiv Teherana, kazao je Sanam Vakil analitičar iz britanskog Čatam hausa, dodajući da će ta zemlja tražiti “oportunističke načine da podijeli regionalne države i infiltrira se u savez ukoliko do njega dođe”.
Iran je dugo tvrdio da je njihov program za obogaćivanje uranijuma namijenjen isključivo u mirovne svrhe i obećao da će “žestoko odgovoriti” na svaku izraelsku agresiju. Prema sporazumu iz 2015. godine, Iran je suzbio svoj program u zamjenu za popuštanje ekonomskih sankcija.
Teheranu se ne žuri
Teheran na kraju želi “dobar” dogovor. Međutim, ohrabren visokim cijenama nafte nakon ruske invazije na Ukrajinu, iranski tvrdolinijaški vladari igraju na kartu da bi napredak nuklearnih sposobnosti Teherana mogao primorati Vašington da ponudi ustupke.
”Nama se ne žuri. Sa ili bez sporazuma, Islamska Republika će opstati. Naš nuklearni program napreduje svakog dana. Vrijeme je na našoj strani”, kazao je drugi zvaničnik. “Međutim mi želimo dogovor koji je 100 odsto u našem nacionalnom interesu. Želimo dobar dogovor”.
Bivši predsjednik SAD Donald Tramp je 2018. godine povukao SAD iz sporazuima i ponovo uveo američke sankcije. Kao odgovor, Teheran je prekršio sporazum na nekoliko načina uključujući i obnovu zaliha obogaćenog uranijuma.
Širi okvir obnovljenog sporazuma je načelno dogovoren u martu nakon 11 mjeseci indirektnih pregovora u Beču.
Međutim, onda su pregovori propali uglavnom zbog zahtjeva Teherana da Vašington skine njihovu Revolucionarnu gardu sa liste terorističkih grupa što su SAD odbile da urade, tvrdeći da je to izvan okvira obnove sporazuma.
Revolucionarna garda je najmoćnija vojna sila u Iranu i odgovara direktno iranskom vrhovnom ajatolahu Aliju Hameneiju.
Republikanci u SAD tvrde da bi uklanjanje Revolucionarne garde sa liste terorističkih organizacija pokazalo da je demokratska administracija blaga prema terorizmu.
Jedan iranski i jedan evropski zvaničnik kazali su za Rojters da je taj zahtjev sada povučen, ali da dva pitanja od kojih se jedno odnosi na sankcije ostaju neriješana.
”Poslali smo Amerikancima poruku preko posrednika da je ukidanje sankcija građevinskoj firmi Katam al-Anbija ključno za postizanje sporazuma”, kazao je tvrdolinijaški bezbjednosni zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman.
Ekonomski ogranak Revolucionarne garde, Hatam al-Anbija, kontroliše mrežu preduzeća počev od nafte do građevine.
Na pitanje za komentar portparol Stejt departmenta je kazao za Rojters da “pregovori nijesu javni i da neće odgovarati na spekulacije o pozicijama Irana”.
Vaez je kazao da su takvi zahtjevi jasan pokazatelj nesposobnosti i nespremnosti Teherana da razumije politička ograničenja SAD. “Teheranov zahtjev za popuštanje sankcija firmama koje su povezane sa Revolucionarnom gardom suočava se sa istom preprekom, kao i popuštanje sankcija samoj gardi”.
Iran takođe želi garancije da nijedan američki predsjednik neće odustati od dogovora, kao što je to uradio Tramp. Međutim, Bajden to ne može da obeća jer nuklearni sporazum nije niti politički niti zakonski obavezujući.
( Nada Bogetić )