Samo tužiteljka ne vidi krađu države
Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa u dopisu Vladimiru Novoviću tvrdi da u slučaju eksploatacije pijeska i šljunka iz Morače i Cijevne “postoji više krivičnih djela u produženom trajanju od strane više lica i da je nanijeta velika šteta državi koja je za sada neprocijenjena”
Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore podnio je glavnom specijalnom tužiocu (GST) Vladimiru Novoviću pritužbu na rad specijalne državne tužiteljke Tatjane Žižić, tvrdeći da nije adekvatno postupala po dostavljenoj inicijativi u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka i pijeska kompanije “Montenegropetrol” iz korita Cijevne i Morače.
Zaštitnik se, stoji u pritužbi, obratio Specijalnom državnom tužilaštvu “jer je mišljenja da postoji više krivičnih djela u produženom trajanju od strane više lica i da je nanijeta velika šteta državi koja je za sada neprocijenjena”.
Međutim, SDT je predmet vratio Osnovnom državnom tužilaštvu, koje je ranije već odbacilo krivičnu prijavu.
”Zaštitniku je 1. jula dostavljeno obavještenje Specijalnog državnog tužilaštva da su obavještenje i dokumentacija od 12. aprila i 22. juna proslijeđeni Osnovnom državnom tužilaštvu, koji je već postupao u predmetu i odbacio krivičnu prijavu. Prema mišljenju zaštitnika, ovakvo obrazloženje je nedovoljno i nerazumljivo, posebno imajući u vidu sadržinu inicijative zaštitnika i dostavljenu dokumentaciju. Nije jasno koje je to radnje preduzela postupajuća tužiteljka, na osnovu kojih je izvela zaključak da nema elemenata krivičnog djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”, navodi se u pritužbi zaštitnika.
”Vijesti” očekuju odgovore od GST Novovića na pitanje šta je preduzeo u vezi sa pritužbom zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.
Zaštitnik dalje navodi da njihova inicijativa sa dostavljenim dokazima treba da se posmatra kao krivična prijava.
”…Iako postupajuća specijalna tužiteljka pojašnjava zaštitniku da ima pravo da podnese krivičnu prijavu, protiv određenog lica, za određeno krivično djelo…”, stoji u pritužbi.
Ugroženo vodoizvorište Bolje sestra
Zaštitnik u pritužbi napominje da, u konkretnom slučaju, ne radi se samo o eksploataciji pijeska i šljunka iz korita rijeka Morače i Cijevne, čime je ugroženo vodoizvorište Bolje sestra.
”Vodoizvorište Bolje sestra je prirodno dobro, a koje služi za snabdijevanje vodom Crnogorskog primorja. U slučaju smanjenja, odnosno presušivanja, bilo bi dovedeno u pitanje snabdijevanje vodom Crnogorskog primorja. Zaštitnik je, kao i Regionalni vodovod, mišljenja da je izostala adekvatna reakcija nadležnih organa. Opštepoznato je da je jedna od strateških aktivnosti na poboljšanju vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja bila izgradnja regionalnog vodovodnog sistema na izvorištu Bolje sestra, koje se nalazi u bazenu Malog blata, a u šta je država uložila oko 107 miliona eura”, navodi se u pritužbi zaštitnika.
Zaposjeli državno zemljište, pa probali da legalizuju gradnju
U pritužbi se ističe i da su, pored eksploatacije šljunka i pijeska iz korita rijeka, devastirane katastarske parcele u državnoj svojini, čime je načinjena ogromna šteta.
”Na državnim parcelama KO Grbavci, kao i na obližnjim katastarskim opštinama Donji Kokoti, Botun, Mahala, a što prroizilazi iz dopisa Uprave za katastar i državnu imovinu… Dakle, zaštitnik se obratio Specijalnom državnom tužilaštvu jer je mišljenja da postoji više krivičnih djela u produženom trajanju od strane više lica i da je nanijeta velika šteta koja je za sada neprocijenjena. Postoji sumnja da su ‘Montenegropetrol’ i, za sada više nepoznatih lica, učinili više krivičnih djela na štetu državne imovine”, precizira se u pritužbi Novoviću na Rad tužiteljke Žižić.
Tome u prilog, tvrdi zaštitnik u obrazloženju pritužbe, ide okolnost da “isti već duže vrijeme koriste nepokretnosti u svojini države, a da ne plaćaki naknadu”.
Zaštitnik Novovića podsjeća i na to da je “Montenegropetrol” d.o.o, dok je trajao ugovor o zakupu, predao zahtjev Upravi za nekretnine za promjenu upisa na katastarskoj parceli 2227/3 površine 49.119 metara kvadratnih i katastarskoj parceli broj 2227/4 pov 15.908 kvadrata, upisanih u listu nepokretnosti broj 92, KO Mahala Podgorica, u svojini Crne Gore.
”…Da bi Uprava za nekretnine PJ Podgorica donijela rješenje 953-101-UP-687/2019 od 28. 1. 2019, kojim se dozvoljava promjena upisa u “V” listu i upisuju objekti sa osnovom prava svojine ‘Montenegropetro’ d.o.o, sa zabilježbom građenje na tuđem zemljištu. Isti je pokrenuo postupak legalizacije objekata koji se nalaze na predmetnim parcelama, a da je Sekretarijat za planiranja prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica 28. 10. 2021. godine prekinuo postupak legalizacije bespravnih poslovnih objekata…”, navodi se u pritužbi.
U dopisu Novoviću, zaštitnik navodi da je “mišljenja da, osim krivičnog djela protivpravnog zauzimanja zemljišta, postoji osnovana sumnja i da su izvršena krivična djela zloupotreba službenog položaja, nesavjesan rad u službi, nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja, oštećenje životne sredine, od strane kompanije ‘Montenegropetrol’ i za sada neodređenih lica”.
”Nadam se da će vam pojasniti razloge zbog kojih zaštitnik nalazi osnove sumnje da su ‘Montenegropetrol’ i za sada neodređena lica, počinila više krivičnih djela, na štetu imovine Crne Gore, a iz nadležnosti Specijallnog državnog tužilaštva”, zaključuje se u pritužbi.
Zaštitnik je Novoviću dostavio i USB sa svim dokaznim materijalom.
( Tina Popović )