Bešić: Neprihvatljivo da manjinska vlada rješava temeljna pitanja
"Nije bilo mudro onim zakonom iz 2019. godine (Zakon o slobodi vjeroispovijesti) da se to riješi, a nije mudro ni sad", rekao je metodolog CEDEM-a
Metodolog Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Miloš Bešić, ocijenio je misli da bi pitanje potpisivanja temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC) trebalo odgoditi na neko vrijeme.
On je na presu povodom predstavljanja CEDEM-ovog istraživanja javnog mnjenja, kazao da je temeljni ugovor - temeljno pitanje.
Navodi da nije prihvatljivo, legitimno i normalno da aktuelna, manjinska Vlada, rješava temeljna pitanja, zbog toga što je legitimitet gradila na tome da će ubrzati evropske integracije.
"Ta Vlada trebalo je da se usmjeri na prioritete. Vlada da rješava temeljna pitanja - nije dobro", istakao je Bešić.
On kaže da je, ako se pogleda istorija nastanka država koje imaju pravoslavno nasljeđe, spoj crkve i države u pravoslavlju izraženiji.
"Crkva je bila nosilac identiteta... Nije bilo mudro onim zakonom iz 2019. godine (Zakon o slobodi vjeroispovijesti) da se to riješi, a nije mudro ni sad. Mislim da to pitanje treba da se odgodi na neko vrijeme. Čini mi se da je (premijer Dritan) Abazović ovdje imao ličnih političkih motiva - da pokaže da može da riješi ovo kad nije (bivši premijer Zdravko) Krivokapić, da pokaže ovo nije antisrpska Vlada...", podvukao je Bešić.
DPS se ne može nadati jačanju podrške, imaju problem s koalicionim potencijalom
Bešić je ocijenio je da kod Demokratske partije socijalista (DPS) ne vidi prostor za veliki rast podrške.
Prema rezultatima CEDEM-ovog junskog istraživanja javnog mnjenja, DPS bi, ukoliko bi se naredne nedjelje održali izbori, podržalo 28,2 odsto građana. U decembarskom istraživanju CEDEM-a, ta partija imala je podršku 30,5 odsto, dok su prije godinu rezultati pokazivali da je podržava 31 odsto građana.
Upitan šta je DPS-u politički isplativije - da zbog pitanja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) "ruši" aktuelnu Vladu ili da gradi bolju poziciju za izbore dobijanjem funkcija "po dubini" - Bešić je odgovorio da je to pitanje političkog konsaltinga.
DPS se, prema njegovim riječima, očigledno nije "raspao" nakon što je poražen na izborima 30. avgusta 2020. godine.
Jedan od razloga za to može, navodi on, biti to što je Milo Đukanović i dalje lider DPS-a. Razlog, dodaje, može biti i to što prva vlada nakon pada DPS-a nije bila naročito uspješna.
"Može biti veliki broj razloga... DPS-u se smanjila podrška. Prema podacima, ne vidim kod njih prostor za veliki rast. Ono što praksa pokazuje je da ne možemo reći ni da će da padaju naglo. Šta je pametno da urade u trenutnoj situaciji - to je pitanje političkog konsaltinga. Ono što mi analitički možemo da kažemo je - ne mogu se nadati nekom jačanju podrške. Radeći to što trenutno radite, rezultatna toga je da stabilno budete tu gdje jeste, što je svakako nedovoljno za vlast. Drugim riječima, oni se u sve većoj mjeri suočavaju s problemom koji su uvijek imali - a to je problem koalicionog potencijala. Možete vi imati 37 odsto glasova, ali ako niko drugi s vama neće praviti vladu - nemate većinu. Zašto su ostali bez koalicionog potencijala - to je njihov problem. Nekad su to radili tako što su ’gutali’ partije s kojima su ulazili u koaliciju. Nekad su to radili zato što nisu mimo izbornih ciklusa slali prave poruke, na pravi način... Njihov problem je koalicioni potencijal. Taj problem je bio, taj problem je ostao. Kad bi DPS s 28 sišao na 20 odsto podrške, bio bi poželjan koalicioni partner", istakao je Bešić.
GP URA će kažnjavati oba politička pola
Govoreći o rejtingu GP URA, koja je prema istraživanju na 4,8 odsto podrške, Bešić je naveo da ta partija nikad nije imala neki značajniji procenat podrške, ali da je taj procenat ipak bio dovoljan da igra značajnu ulogu.
"DPS odavno nema većinu bez koalicionih partnera u građanskim partijama. To su partije koje nisu bile na srpskoj strani spektra i koje su uvijek bile kritički nastrojene prema DPS-u. To je bio Liberalni savez. Od građanskih partija zavisi većina, i one moraju da se priklone jednom od blokova. Nakon izbora 30. avgusta, po prvi put se jedna građanska partija tog profila priklonila, uslovno rečeno, drugoj strani. Ona je zarad rušenja DPS-a, s prosrpskim partijama napravila koaliciju. Onda su nakon godinu dana promijenili stranu... Kakve su posljedice toga - kažnjavaće vas i jedni i drugi. Srpski glasači će vas kažnjavati jer ste promijenili stranu, a DPS će vas kažnjavati jer ste na anti-DPS platformi došli u tu poziciju", pojasnio je.
( Nikola Dragaš )