Prva istinska biografija Moma Kapora
Aleksandar Đuričić je priredio vješto isprepletenu priči o jednom od najomiljenijih, ali i najkontroverznijih srpskih pisaca
Predstavljanje knjige “Kaporova školica” publiciste i novinara Aleksandra Đuričića biće upriličeno danas u Podgorici, u organizaciji Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, u sali Dodest, u 20 časova.
Na premijernoj promociji u Podgorici učestvuju: Ksenija Rakočević, Tatjana Bečanović, Snežana Burzan-Vuksanović i autor knjige, dok će odlomke čitati glumica Žaklina Oštir.
”U vješto isprepletenoj priči o jednom od najomiljenijih, ali i najkontroverznijih srpskih pisaca, smjenjuju se svjedočenja onih koji do sada nisu govorili o Momu Kaporu. Potresna ispovijest njegovog ujaka koji ga je kao četvorogodišnjeg dječaka izvukao ispod mrtvog majčinog tijela u bombardovanom Sarajevu, i tako mu prvi put spasao život, uz koloplet emocija brata od strica, s kojim je proveo djetinjstvo, čine jedinstvenu porodičnu sagu, gdje su ljubav i smrt plesali ruku pod ruku”, ističe se u predgovoru knjige.
U “Kaporovoj školici” su prvi put objavljena ljubavna pisma Moma Kapora koje je kao student slikarstva pisao svojoj djevojci Vesni, otkriva se u najavi.
”Već tu se nazire lirika koja će ga načiniti književnom zvijezdom bivše Jugoslavije. O tome kako je bio eksluzivni uvoznik američke kulture i raspojasanim njujorškim danima, razuzdanom ljubavnom životu, ali i o romansi sa Jelisavetom Karađorđević koja mu je bila rol model za glavnu junakinju romana ‘Zoe’ govore intimni svjedoci. Slikarske pustolovine, besane noći i obitavanje po tuđim ateljeima, dok nije napravio svoj, u koji je utkao vještine najvećih majstora platna svojevrsna su školica za sve koji se nađu pred štafelajem. A raspon tog crtačkog upijanja i traženja seizmografa duše je veliki: od gimnazijskih profesora do Stojana Aralice, Peđe Milosavljevića i Miće Popovića”, piše u saopštenju.
Posebno se ističe poglavlje o čovjeku koji je imao apsolutni sluh za prijateljstvo i bio sabrat s Danilom Kišom, Zukom Džumhurom, Liberom Markonijem, Oljom Ivanjicki, Matijom Bećkovićem, Vidom Ognjenović, Mihizom, Igorom Mandićem, Arsenom Dedićem i svim ljudima koji su palili svjetiljke i lampione u ovoj balkanskoj krčmi.
”Ova knjiga je i svojevrstan hedonistički meni, gdje se prepliću dogodovštine iz kafana s beogradske Čubure s onim s Menhetna, i gdje se iskonsko uživanje služi umjesto deserta. Kapor je dosta pisao o sebi, ali ovdje je prvi put objavljena njegova istinska biografija, koja se guta kao dobar kolač poslije ručka ili dižestiv poslije večere”, zaključak je uoči promocije.
( Jelena Kontić )