Program koji poziva na razmišljanje
Nagrada Grada teatra je za Liješevića više od nagrade zato što nosi ime festivala uz koji je odrastao, na kom je gledao prve predstave, uz koji je formirao ukus i sticao estetsku kulturu
Jedan od najuglednijih festivala u regionu, međunarodni festival Grad teatar Budva, 36. po redu, otvoren je u amfiteatru Manastira Svete Trojice u Stanjevićima predstavom “Rat i mir” po grandioznom romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja, u dramatizaciji Fedora Šilija, a u režiji Borisa Liješevića.
Prije toga upriličena je svečana ceremonija otvaranja ovogodišnjeg festivala koji se odvija pod motom “Osvajanja slobode”.
Lubarda Marojević: Da Budva dobije pozorište
Pozdravljajući publiku i goste, direktorica JU Grad teatar Milena Lubarda Marojević je kazala da će festival u periodu od 7. jula do 21. avgusta ugostiti umjetnike iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Francuske, Kanade, Makedonije i Mađarske.
”Imperativ najboljeg što nam je dostupno, programa koji poziva na razmišljanje, koji otvara nove vidike i uvijek traga za novim formama bio je naš glavni kriterijum i ove godine”, naglasila je Lubarda Marojević.
Kako je dodala, Grad teatar već godinama osvaja nove prostore ukazujući da pozorište može da živi na neočekivanim mjestima.
”S tim u vezi koristim ovu priliku da se posebno zahvalim na prijateljskom razumijevanju i gostoprimstvu našem večerašnjem domaćinu igumanu Jefremu Dabanoviću i monasima ovog bratstva koji nam iz godine u godinu omogućavaju da neke od važnih programa prikažemo u ovom divnom prostoru.”
Ona je naglasila da vjeruje da će sav trud i iskustvo koje su do danas stekli dobiti puni smisao onog dana kada Budva konačno dobije pozorišnu salu u kojoj će moći da pripremaju i prikazuju programe tokom cijele godine, da razmišljaju još dalje i još šire.
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević je kazao da mu je velika čast što otvara 36. festival Grad teatar.
”Uprkos brojnim izazovima koje nameće trenutna situacija u svijetu u kojoj se kultura politizuje, a najveća dostignuća svjetske književnosti sankcionišu, Grad teatar nastavlja svoj kontinuitet koji traje više od tri decenije.”
Osvrnuvši se na moto ovogodišnjeg festivala Carević je naglasio da je Budva oduvijek bila slobodarski grad koji je imao šta da kaže na temu slobode te da je jedna od tih sloboda i duhovna sloboda.
”Upravo ovo sveto mjesto, Manastir Svete Trojice Stanjevići svjedoči o vjekovnoj borbi za slobodu”, istakao je Carević.
On je pozvao sve sugrađane i turiste da posjete Grad teatar i uživaju u izabranim predstavama i bogatom programu.
Predstava Rat i mir ispraćena ovacijama
Puno gledalište amfiteatra Manastira Svete Trojicu u Stanjevićima ovacijama je ispratilo predstavu “Rat i mir” koja je premijeru imala krajem maja u Narodnom pozorištu u Beogradu. Roman “Rat i mir” napisan 1867. godine smatra se neprevaziđenim klasikom svjetske književnosti.
U velikom glumačkom ansamblu igraju: Hadži Nenad Maričić, Miodrag Krivokapić, Danilo Lončarević, Zlatija Ocokoljić Ivanović, Zorana Bećić Đorđević, Dušan Matejić, Bojana Stefanović, Teodora Dragićević, Nemanja Stamatović, Nina Nešković, Slobodan Beštić, Kalina Kovačević, Petar Strugar, Vučić Perović, Nedim Nezirović.
Liješevićeva postavka uz scenografska rješenja je minimalistička. Mizanscen je takođe sveden, dok likovi povremeno postaju i naratori određenih scena kada se čini da upravo čitaju roman “Rat i mir”. Kroz tri sata predstave prikazani su ključni djelovi romana, dok sama predstava uvodi publiku u intimnu priču sa mnoštvom likova raspoređenih na velikoj sceni.
Prvi i jedini put do sada je ovo djelo svjetske književnosti postavljeno na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Beogradu prije više od četiri decenije i to 24. juna 1980. godine u režiji Petra Šarčevića.
Liješević je o predstavi kazao: “Uzburkano more Čovječanstvo i istorija su poput prirode; sad je mirna i ništa ne može poremetiti taj mir, ali već dolazi oluja koja će sve promijeniti; kao i more kad se uzburka. A mi smo samo sićušne čestice, stanovnici tog organizma prirode. Ponekad mislimo i da upravljamo tim organizmom. A zapravo nas talasi uzdižu spuštaju i razbacuju. I svi smo isti samo što neke taj talas u momentu podigne i mi vidimo lidera, genija, snagu, dok neke druge taj isti talas razbaca u žrtve i gubitnike. To je Tolstojevo uzburkano more istorije. Mi vidimo lidere i vođe i pokretače i ratove, a Tolstoj vidi jedan prirodan a nama neshvatljiv proces, more istorije koje se uzburkalo. Uzburkano more Evrope - danas nemirnije nego ikada u novijoj istoriji. Šta se to dešava? Svijet se mijenja, kao na početku 19. vijeka kada Napoleon Evropom nosi novi svjetski poredak i govori o zajedničkoj otadžbini - Evropi bez granica. Za njim ostaju milioni mrtvih koji ne prihvataju njegovu slobodu. Svijet je pred, do tada, ‘najvećim ratom što ga je ikada bilo’. Šta se dešava? ‘Ne pokušavajte da razumijete’ viče nam Tolstoj. ‘Jer nećete razumjeti.’ Kao što životinje u oboru ne razumiju kad gazda izdvoji jednog ovna i hrani ga bolje nego druge. Ostale životinje misle da je taj ovan genije i lider. A onda se čude i plaše kada taj isti ovan prvi bude zaklan i pojeden. Pitaju se šta se desilo, gdje je napravio grešku? To je logika koja je izvan nas. Jedino što možemo da razumijemo je da smo samo oruđe u rukama istorije. Da istorijom upravljaju neizbježnosti. Kako režirati Rat i mir? Kao što Kutuzov vodi Borodinsku bitku, razumijevanjem okolnosti koje nas prate i da procesom upravljaju slučajnosti i neizbježnosti koje treba stalno prepoznavati, te ne zaboravljati da smo svi čestice u tom velikom organizmu Rata i mira. I kako reče Piter Bruk, u jednoj predstavi: ‘Ništa nije važnije od ljudi koji u njoj učestvuju’.”
Liješeviću uručeno najveće priznanje Grada teatra
Nakon odigrane predstave dodijeljenja je i nagrada Grada teatra za 2019./2020. godinu reditelju Borisu Liješeviću. On je 26. dobitnik ovog prestižnog priznanja.
Nagradu je obrazložila članica žirija Jelena Lužina: “Predstave njegovog rediteljskog rukopisa uvijek su moćne, definisane jakim, prepoznatljivim pozorišnim gestusom koji ovaj reditelj i njegov uvijek besprimjerno disciplinovan, usaglašen i pouzdan ansambl istupaju, rekli bismo, doslovno osviješćeno, angažovano, s punim uvjerenjem, posvećeno, gotovo testamentalno. Insceniran i igran upravo tako, naime, žestoko.”
Liješević je naglasio da mu je ova nagrada izuzetno važna, kao i ambijent u kojem je odigrana predstava “Rat i mir”.
”Publici je i dalje potrebna živa riječ, živ odnos, dobra književnost i pozorište i sve ono čega je, u našem gradu Budvi preplavljenom materijalističkom kulturom, sve manje.”
Kako je dodao, nije mogao da zamisli da će se ova svečanost događati upravo na Ivanjsku noć, noć u kojoj se dešava najznačajnija Šekspirova komedija te da se u “Snu ljetnje noći” dogodio jedan “Rat i mir”.
”Da su svi naši ratovi i mirovi, sve to što nam se danas čini kao nepremostivo i užasno iz neke druge perspektive, iz perspektive o kojoj je Tolstoj govorio, iz perspektive neba koje Andrej Bolkonski vidi kad bude pogođen u bici, da je iz te perspektive sve to samo jedan san ljetnje noći”.
Nagrada Grada teatra je za Liješevića više od nagrade zato što nosi ime festivala uz koji je odrastao, na kom je gledao prve predstave, uz koji je formirao ukus i sticao estetsku kulturu.
”Volio bih da sljedeće godine otvorimo festival opet na ovom mjestu, a da ga zatvorimo na našem budvanskom pozorišnom Jerusalimu - na Citadeli”, kazao je Liješević.
Predstava “Rat i mir” izvedena je u amfiteatru Manastira Svete Trojice u Stanjevićima, a za publiku je obezbijeđen prevoz sa stanice Mediteran Expressa (u gradu).
Štiks na Trgu pjesnika
Književni program “Grada teatra”, počeće večeras (21.00), gostovanjem Igora Štiksa koji će predstaviti svoju knjigu pod naslovom “W”.
Igor Štiks rođen je 1977. godine u Sarajevu. Pisac je i univerzitetski profesor. Objavio je nagrađivane romane “Dvorac u Romanji” (2000) i “Elijahova stolica” (2006), koji su do danas prevedeni na petnaest jezika, te “Rezalište” (2017) i “W” (2019). Predstava “Elijahova stolica”, u režiji Borisa Liješevića, osvojila je Grand Prix BITEF-a 2011. Liješević je kasnije režirao i njegove drame “Brašno u venama” i “Zrenjanin”. Kod Bloomsburyja objavljuje 2015. studiju “Nations and Citizens in Yugoslavia and the Post-Yugoslav States: One Hundred Years of Citizenship”. Kourednik je zbornika “Citizenship after Yugoslavia” (2012), “Citizenship Rights” (2013) i “Welcome to the Desert of Post-socialism” (2015). Sa Srećkom Horvatom napisao je esej “Pravo na pobunu” (Fraktura, 2010), a nedavno je objavio knjige “Aktivistička estetika” (2021) i “The New Balkan Left: Struggles, Successes, Failures” (s Krunoslavom Stojakovićem, 2021). S Vladimirom Arsenijevićem uređuje ediciju “Zajednička čitaonica”. Štiks je i autor knjige pjesama “Povijest poplave” (2008). Za svoj književni i javni rad dobio je francusko odlikovanje Vitez umetnosti i književnosti.
U opisu romana “W” se navodi da Igor Štiks “prepoznatljivo veštim i na mnoge načine nesvakidašnje oblikovanim pripovedanjem čitaoce uvodi u pažljivo složen i sadržajan svet priče, zavodljiv i pametan, neobičan koliko i moguć”.
Boris Liješević, gost ove večeri na Trgu pjesnika, o romanu je rekao: “W je Don Kihot našeg doba. Protivnik je savremena kapitalistička civilizacija. W postavlja zamke, nagazne mine o koje se protivnik razbija. Međutim, kao u bajci, junak odsječe aždaji glavu, a izniknu tri nove. Zapitamo se da li borba ima smisla ako je aždajinih glava sve više? Ima. Jer se jasnije vidi da je protivnik čudovište”. Moderator večeri je Jelena Nidžović.
( Kultura Vijesti )