Gardijan: Povratak socijalizma, liberalizam iscrpio svoju privlačnost

Podrška socijalizmu je djelimično jaka među mlađima od 30 godina, čijim ekonomskim iskustvom dominira globalna ekonomska kriza i decenija ekonomske stagnacije i porasta nejednakosti

138 pregleda1 komentar(a)
Džeremi Korbin, Foto: Reuters
10.10.2017. 06:31h

Socijalizam se vratio, iako je mnogo onih koji su ga proglasili mrtvim i sahranili "na kraju istorije" devedesetih godina.

Meki liberalizam Tonija Blera, Bila Klintona i Pola Kitinga iscrpio je svoju privlačnost i to ne samo u engleskom govornom području, ocjenjuje ekonomista Džon Kigin u autorskom tekstu za britanski Gardijan.

Kako je kazao, u Evropi su se pojavili novi pokreti ljevice, kako bi izazvali ili potisnuli socijaldemokratske stranke, koje su diskreditovane politikom štednje u posljednjih deset godina, prenosi Tanjug.

Podrška socijalizmu je djelimično jaka među mlađima od 30 godina, čijim ekonomskim iskustvom dominira globalna ekonomska kriza i decenija ekonomske stagnacije i porasta nejednakosti.

"Najočitiji primjer su nedavno održani izbori u Velikoj Britaniji, na kojima je Džeremi Korbin dobio više od 60 odsto glasova građana starosti između 18 i 25 godina. Slično je bilo i u Americi, gdje je Berni Sanders imao najveću podršku mladih. Za većinu aktuelne političke klase, čije ideje su formirane u posljednjim dekadama 20. vijeka, superiornost tržišta nad vladama pretpostavka je tako duboko ukorijenjena da se čak i ne priznaje kao pretpostavka", ocijenio je Kigin.

Prema njegovim riječima, nije iznenađenje što ljudi traže alternativu, a mnogi se prisjećaju perioda nakon rata u kome je prosperitet bio široko rasprostranjen.

Osnovni uzroci podrške socijalizmu, koje ekonomista propagira, su tehnološke promjene koje su "radikalno promijenile strukturu ekonomije i društva", dok je centralnu ulogu u industrijskoj ekonomiji sredinom 20. vijeka imala proizvodnja, poput rudarstva i poljoprivrede, ekonomijom 21. vijeka dominiraju usluge, uključjujući zdravstvo, obrazovanje i telekomunikacije, koje zahtijevaju različite oblike ekonomske organizacije.

"Drugo, sredina 20. vijeka je bio period kada su se privredne aktivnosti oštro razlikovale od neekonomskih aktivnosti (kućni rad, volontiranje i nevladine organizacije)", rekao je on.

Prema njegovim riječima, nakon neuspjeha neoliberalizma, ono što je potrebno jeste "neka utopijska vizija".

"Te oštre razlike više nisu održive. Zahvaljujući mobilnim telefonima i internetu, mnogo plaćeni posao se obavlja kod kuće. Što je još važnije, ekonomska vrijednost interneta kao cjeline u potpunosti zavisi od njegovog sadržaja, od kojih mnoge (Fejsbuk i blogovi, Tviter, lične i grupne veb stranice) proizvode korisnici", rekao je Kigin.

On smatra da je potrebno, kako bi imali "socijalističku ekonomiju 21. vijeka", da razmotrimo širi obim u kome bi bili pomiješani oblici ekonomskih aktivnosti.