Zapad oskudijeva u osnovnoj municiji za Ukrajinu

Još prije mjesec dana zamjenik šefa ukrajinske obavještajne službe je kazao da Ukrajina gubi od Rusije na frontu i da u potpunosti zavisi od Zapada za oružje kako bi zaustavila napredovanje ruskih trupa. U izjavi za "Gardijan" Vadim Skibitski je poručio "ovo je sada artiljerijski rat. Na frontu će se odlučivati budućnost kazao je on".

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski kazao je juče da je "Rusija zaista u velikoj prednosti u artiljeriji". On je na konferenciji za novinare zajedno sa holandskim premijerom Markom Ruteom uputio apel svim saveznicima za pomoć. "Govorim o artiljeriji. Zaista nemamo dovoljno", kazao je on. Portparol ukrajinske Međunarodne legije, borbene jedinice koja se sastoji od stranih vojnika, takođe je kazao da je ukrajinska teška artiljerija nadjačana sa osam prema jedan u odnosu na rusku.

Međutim, pitanje je hoće li Zapad moći da izađe u susret zahtjevima Kijeva budući da je rat u Ukrajini razotkrio oskudnost zapadnih odbrambenih zaliha naročito po pitanju osnovnog naoružanja.

"Fajnenšl tajms" podsjeća da kada je Vašington u maju mjesecu naručio 1300 protivvazdušnih raketa tipa "Stinger" kako bi nadomjestio one koje je poslao Ukrajini iz kompanije Rejtion, koja ih proizvodi, su kazali da će im biti potrebno određeno vrijeme.

Pariz je u međuvremenu, poslao 18 "Cezar" haubica Kijevu - što je četvrtina ukupnih zaliha ove viskotehnološke artiljerije - ali će francuskoj kompaniji Nekster biti potrebno oko 18 mjeseci da proizvede nove.

Situacija u Ukrajini, prema mišljenju odbrambenih zvaničnika i analitičara, pokazuje prepotentnost zapada po pitanju potencijalnih prijetnji od kraja Hladnog rata usljed čega sada nema dovoljno osnovnih zaliha, kao što su artiljerijske granate koje su glavni oslonac borbi.

Ukupna godišnja američka proizvodnja artiljerijskih granata od 155 mm, na primjer, u Ukrajini bi trajala manje od dvije nedjelje, kazao je Aleks Veršinjin, američki stručnjak za nabavke koji smatra da ovaj sukob označava "povratak industrijskog ratovanja".

Nedostatak proizvodnih kapaciteta, nedostatak radne snage i nedostaci u lancu snabdijevanja - posebno kompjuterski čipovi - znače da je za proizvodnju određenog oružja potrebno dosta vremena.

"Ukrajina je lekcija o tome kako se rat i dalje dobija kroz klasične elemente artiljerije, kopnenih snaga i okupaciju", kazao je za "FT" Džejmi Šea, bivši šef političko planiranje u NATO, a sada saradnjik u britanskoj analitičkoj organizaciji Čatam haus. "Vojni balans koji se pomjerio sa starog na novo treba vratiti".

Ben Volas, britanski ministar odbrane, kazao je da bi zapadne zemlje teško vodile prolongirani rat poput ruskog napada na Ukrajinu jer njihove zalihe municije "nijesu adekvatne za prijetnje sa kojima se suočavamo". Tokom vojnih vježbi prošle godine britanska municija je iscrpljena za svega osam dana.

Eksperti kažu da niko ne tvrdi da će zapad ostati bez osnovnog oružja zbog snabdijevanja Ukrajine, naročito ako se ima u vidu da ukupni odbrambeni budžet NATO članica premašuje 1,1 bilion dolara, što je neupredivo više u odnosu na 66 milijardi koliko je prošle godine iznosio odbrambeni budžet Rusije, pa čak i u odnosu 293 milijarde dolara koliko na odbranu godišnje troši Kina.

Ipak, ogroman dio tog novca NATO troši na skupe odbrambene sisteme, ističe "FT", poput bombardera koje zapad nije poslao u Ukrajinu. Veći dio odbrane tokom proteklih 20 godina zapad je usmjerio u borbu protiv pobuna na Bliskom istoku umjesto da se priprema za tenkovske i artiljerijske sukobe poput onih u Ukrajini.

U Britaniji osudne zalihe su značile da ta zemlja treba da kupi haubice od treće strane kako bi ih poslala Ukrajini, navodno od privatnog belgijskog dilera. U Sjedinjenim Državama, Pentagon sarađuje sa svega pet glavnih odbrambenih kompanije dok je 1990-ih ta brojka iznosila 51.

"Uvriježeno mišljenje je bilo da zapad više nikada neće voditi industrijski rat", kazao je jedan zapadni savjetnik za odbranu. "Usljed toga, skoro niko nije održavao kapacitete za ubrzanje nacionalne proizvodnje ključne opreme".

Zapadni proizvođači oružja se trude da obezbijede zalihe komponenti i materijala za proizvodnju oružja i municije, koje donedavno gotovo da niko nije tražio. Neke od elektronskih komponenti raketa Stinger, koje su posljednji put proizvedene u velikim razmjerama prije 20 godina, više nisu komercijalno dostupne, saopšteno je iz kompanije Rejtion.

Uvriježeno mišljenje je bilo da zapad više nikada neće voditi industrijski ra. Usljed toga, skoro niko nije održavao kapacitete za ubrzanje nacionalne proizvodnje ključne opreme".

Rusija takođe ima problema sa snabdijevanjem, kazali su zvaničnici i analitičari. Proizvođač UralVagonZavod navodno radi u tri smjene kako bi obnovio stare tenkove.

Zalihe municije se djelimično popunjavaju iz ogromnog skladišta u Bjelorusiji, piše FT.

Međutim imenovanje generala Genadija Židka, bivši zamjenik ministra odbrane, za komandanta ruskih snaga u Ukrajini pružilo je vojsci "institucionalnu moć u Moskvi... tako da ima snažan glas kako bi dobila sredstva koja su joj potrebna", kazao je Mark Galeoti, ekspert za Rusiju sa sjedištem u Britaniji.

Vojni eksperti pomno prate konflikt u Ukrajini kako bi dobili uvid u prirodu modernog rata. Lekcija "broj jedan" je važnost održavanja osnovih zaliha, kazao je Džek Vetling iz Kraljevskog instituta.

( Nada Bogetić )