Prekid isporuke ruskog plina Njemačkoj preko Sjevernog toka 1: Radovi ili političko oružje
Plinovod Sjeverni tok 1 prenosi 55 milijardi kubnih metara plina godišnje iz Rusije u Njemačku ispod Baltičkog mora
Isporuka ruskog prirodnog plina Njemačkoj preko baltičkog plinovoda Sjeverni tok 1 prekinuta je na deset dana zbog godišnjih radova na održavanju, piše Radio Slobodna Evropa.
No, njemački ministar ekonomije Robert Habek upozorio je da zemlje Evropske unije (EU) moraju biti pripremljene u slučaju da se isporuke plina ne nastave.
Optužio je Kremlj da koristi plin "kao oružje" kao odgovor na sankcije EU-a zbog rata u Ukrajini.
Najava obustave isporuke uslijedila je nakon što je kanadska vlada 10. jula rekla da će vratiti popravljenu turbinu plinovoda Sjeverni tok 1 u Njemačku nakon završetka popravke.
Predviđeno je da se turbina prvo pošalje u Njemačku, a zatim da se prebaci u ruski Gasprom, tako da Kanada ne bi prekršila sankcije Zapada protiv Rusije.
Gasprom je prošlog mjeseca smanjio kapacitet duž plinovoda Sjeverni tok 1 na 40 posto od normalnog nivoa ukazujući na odgođeni povratak opreme koju servisira njemački Siemens Energy u Kanadi.
Iz Moskve je 8. jula rečeno da će povećati snabdijevanje plinom ako turbina bude vraćena.
Radovi na plinovodu Sjeverni tok 1 bili su davno planirani, ali pojedinci upozoravaju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti zalihe energije kao političko oružje.
"Suočeni smo sa situacijom bez presedana - sve je moguće", rekao je Habek za radio Deutschlandfunk.
"Može se desiti da plin ponovno teče, možda više nego prije. Može se takođe dogoditi da ništa ne dođe. Moramo se iskreno pripremiti za najgori mogući scenario i dati sve od sebe da se pokušamo nositi sa situacijom", rekao je.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov porekao je da Rusija koristi naftu i plin za vršenje političkog pritiska, rekavši da je obustava redovna, planirana pojava.
Plinovod Sjeverni tok 1 prenosi 55 milijardi kubnih metara plina godišnje iz Rusije u Njemačku ispod Baltičkog mora.
Rusija je već prekinula dovod plina za Poljsku, Bugarsku, Holandiju, Dansku i Finsku zbog njihovog odbijanja da se usklade sa novim sistemom plaćanja.
Njemačka je uveliko zavisna o ruskim energetskim snabdijevanjima i upozorila je da bi njena ekonomija mogla biti gurnuta u recesiju ako se dotok ruskog plina prekine na duži period.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru Njemačka je nastojala smanjiti svoju zavisnost o ruskom plinu, uključujući izgradnju luka za ukapljeni prirodni plin.
( Radio Slobodna Evropa )