Demokrate rješavaju pat poziciju

Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP) trenutno nemaju većinu za skraćenje mandata parlamentu kako bi se išlo na vanredne izbore, ali računaju na to da bi njihovu najavljenu inicijativu mogle da podrže Demokrate Alekse Bečića - saznaju “Vijesti”.

Ta stranka protestovala je proljetos u više gradova protiv formiranja manjinske Vlade, zahtijevajući prijevremene izbore.

Na pitanje da li bi - s obzirom na to da su u više navrata poručivali da sa DPS-om neće glasati ni za šta - ipak podržali da se Skupštini skrati mandat, iz Demokrata su “Vijestima” odgovorili da će, “kad se preduzmu određeni politički i formalno-pravni koraci”, odluku donijeti na partijskim organima.

Međutim, da postoji mogućnost da glasaju sa partijom Mila Đukanovića, indirektno nagovještava njihov odgovor da su, kako navode, rekli da s DPS-om neće vršiti vlast, ali da su brojne odluke i zakone, uključujući i “Zakon o Njegošu”, “donijeli glasovima vlasti i opozicije”.

DPS i SDP okrenuli su leđa Abazoviću nakon što je Vlada u petak usvojila temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).

Iako im je na raspolaganju i inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi, kako sad stvari stoje, najizglednije je da će pred poslanike ići predlog da se Skupštini skrati mandat, što bi vodilo vanrednim izborima.

Za uspjeh inicijative, osim glasova partija manjinskih naroda i opozicionih Socijaldemokrata (SD), neophodna im je i podrška barem još jednog poslanika opozicije, koju mogu tražiti u redovima Demokratskog fronta (DF), Demokrata i koalicionih partnera tih subjekata.

Iz DF-a nisu željeli zvanično da kažu da li bi glasali za DPS-ov predlog, kao ni da li bi podržali Abazovićevu Vladu.

Zasad je, međutim, nejasno i da li će manjinske stranke, koje su bile dugogodišnji DPS-ovi partneri, uskratiti podršku Abazoviću.

Da postoji ta mogućnost, nagovještavaju epilog glasanja za temeljni ugovor (ministri iz Bošnjačke stranke (BS) izdvojili su mišljenje, ministar iz Albanske alternative (AA) napustio je sjednicu), kao i poruka potpredsjednika Vlade i lidera SDP-a Raška Konjevića, da 35 do 37 poslanika, od ukupno 46 koji su izglasali Vladu, nije saglasno s tekstom dokumenta.

Imajući u vidu da DPS i SDP (uz Liberalnu partiju) imaju ukupno 32 poslanika u parlamentu, BS tri, a dvije albanske koalicije po jednog, računica je jasna - Abazoviću ja sigurna samo podrška njegove stranke i Socijalističke narodne partije (SNP).

Iz BS-a “Vijestima” nisu odgovorili da li i dalje podržavaju Vladu - i ako ne, da li će je napustiti, kao ni da li će glasati za skraćenju mandata parlamentu. Lider BS Ervin Ibrahimović rekao je sinoć da treba vidjeti gdje će voditi razgovori na koje su, kako je naveo, svi spremni i da će oni podržati onu Vladu koja bude smanjivala etničke distance u državi.

Predsjednik Demokratske partije i ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, rekao je Vijestima da Abazovićeva Vlada ima punu podršku njegove stranke, koja će se prema svakoj inicijativi odnijeti odgovorno, uz konsultacije s koalicionim partnerima na svim nivoima.

Na pitanja o podršci Abazoviću nije odgovorio lider AA Nik Đeljošaj, koji je prethodnih dana poručivao da se rušenjem Vlade, ruši i evropska budućnost države.

Iz premijerovog kabineta nije saopšteno da li smatra da ga manjinske partije i dalje podržavaju, da li računa na glasove DF-a i Demokrata, te da li, nakon uskraćivanja većinske podrške, misli da bi trebalo da provjeri povjerenje Vladi u Skupštini.

Abazović je sinoć rekao da ako nema podršku poslanika, njemu je svaka opcija prihvatljiva, te da “ne pravi galamu”.

Iz DPS-a i SDP-a “Vijestima” nisu rekli koju će, od dvije potencijalne inicijative, podnijeti parlamentu, kad će to učiniti, te kad će otpočeti razgovore s drugim akterima o daljim potezima.

Koji će predlog biti stavljen u proceduru, nije mogao da precizira ni šef države i lider DPS-a Đukanović, koji je juče najavio da će biti međupartijskih razgovora kako bi došlo do rješenja. On je rekao da će razgovarati sa svima, dodajući da je “ovo pitanje izgradnje tehničkog partnerstva, kako bismo realizovali političku namjeru, a to je delegitimisanje aktuelne Vlade i definisanje scenarija kroz koji Crna Gora izlazi iz takvog stanja”.

”To je stvaranje pretpostavki za, najvjerovatnije, skoru organizaciju izbora kroz koje će Crna Gora izaći iz tog stanja i doći do političke Vlade, gdje ćemo doći u situaciju da biramo sebi bliske političke partnere”, rekao je Đukanović novinarima nakon susreta s bugarskim kolegom Rumenom Radevom na Cetinju.

Da bi se predlog o skraćenju mandata razmatrao u redovnom zasjedanju, koje traje do kraja jula, DPS i SDP bi ga morali predati prije kraja sedmice. Prema Poslovniku Skupštine, saziv se upućuje poslanicima najmanje 15 dana prije sjednice. Ako su materijali koji su predloženi za dnevni red dostavljeni 15 dana prije sjednice, saziv Skupštine može se uputiti u roku od sedam dana prije dana određenog za plenum.

Ako pak inicijativa ubrzo ne uđe u proceduru, o njoj bi se moglo odlučivati u avgustu, na vanrednom zasjedanju, u kom, prema Poslovniku, podnosilac zahtjeva za sjednicu određuje termin njenog održavanja i dnevni red.

Za temeljni ugovor glasalo je 13 članova Vlade, dok je pet izdvojilo mišljenje.

Sjednici nisu prisustvovale dvije ministarke, dok je jedan ministar napustio salu prije glasanja.

Nakon usvajanja na Vladi, temeljni ugovor je, prema tvrdnjama istoričara bliskog Patrijaršiji u Beogradu Aleksandra Rakovića, usvojen i na Sinodu SPC-a, iako o tome nije bilo zvanične informacije, ali ni demantija.

Sad bi trebalo da se pristupi dogovoru datuma potpisivanja ugovora, koje je premijer najavio u Crnoj Gori.

Knežević Abazoviću: “I, što ćemo sad?”

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević, postavio je premijeru Abazoviću za predstojeći premijerski sat (zakazan za 20. jul) pitanje - “I, što ćemo sad?”

Naveo je da će pitanje obrazložiti na sjednici.

( Nikola Dragaš, Željka Vučinić )