Likovni program Grada teatra: "Bitan je put ka apstrakciji"
"Ne nalazimo veliki broj umjetnika koji se u apstrakciji kreću od polazišne tačke i krajnjeg cilja", rekao je istoričar umjetnosti Miloš Marjanović
Likovni program 36. festivala Grad teatar otvoren je na Dan državnosti Crne Gore, 13. jula u crkvi "Santa Maria in punta" izložbom "Put ka apstrakciji u crnogorskom slikarstvu druge polovine XX vijeka iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore".
Uvodnu riječ dao je akademik Siniša Jelušić, dok su kustosi ove izložbe istoričari umjetnosti Snežana Ivović i Miloš Marjanović.
Zahvalilvši se prisutnima što su bili dio ove večeri, Marjanović je kazao da apstrakcija u crnogorskom slikarstvu nije širok spektar za prezentaciju i reprezentaciju.
"Ne nalazimo veliki broj umjetnika koji se u apstrakciji kreću od polazišne tačke i krajnjeg cilja. Bitan je put ka apstrakciji, kako smo i nazvali izložbu, iako se na kraju došlo do tog cilja. Interesantno mi je što sami moto ovogodišnjeg Grada teatra upravo "Osvajanja slobode", a danas je 13. jul kada je zvanično počela borba za osvajanje slobode Crne Gore. Takođe, druga polovina XX vijeka, posebno ako uzmemo 1951. godinu kao značajnu, onda je to i osvajanje umjetničkih sloboda", kazao je Marjanović.
Ivović je istakla da put ka apstraktnom načinu stilskog izražavanja u poslijeratnom crnogorskom i jugoslovenskom slikarstvu predstavljaju put ka osavremenjivanju, ka slobodnoj i nesputanoj interpretaciji umjetničke misli i novom doživljaju slike, svijeta i života.
"Potreba za osamostaljenjem likovne individualnosti sve je više počela da se odupire pritiscima političkog diktata i socrealističkom načinu likovnog izražavanja. U tom nezaustavljivom procesu prelomnih kulturno-političkih preokreta, povratkom Petra Lubarde, Mila Milunovića i Miloša Vuškovića koji su u Crnu Goru došli kao oformljeni umjetnici iz raznih evropskih kulturnih centara i njihovim neposrednim uticajem na mlađe stvaraoce, otvaranjem umjetničke škole na Cetinju, formiranjem Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i stasavanjem generacija mladih talentovanih stvaralaca stekli su se uslovi za umjetničko duhovni prosperitet i napredak", kazala je Ivović i dodala da je presedan bila antologijska izložba Petra Lubarde 1951. godine u Beogradu koja je označila zaokret u cjelokupnoj jugoslovenskoj likovnoj sceni te da je to bio značajan iskorak i za crnogorske umjetnike.
"Njen uticaj ispoljio se ka pokretu umjetničkih sloboda i individualnih kreativnih zanosa umjetnika kojih u Crnoj Gori nije bilo malo. Važno je napomenuti da se u znak podrške Lubardi na Cetinju formirala grupa "Trojica" koju čine Branko Filo Filipović, Gojko Berkuljan i Aleksandar Prijić. Put ka umjetničkoj slobodi bio je otvoren", istakla je Ivović.
Kako je naglasila, ono što ostaje zajedničko umjetnicima sa ovih prostora bio je odnos prema tradiciji, etničkom i izvornom nasljeđu koji se u korelaciji sa duhovnim i intelektualnim kreativnim subjektivizmom projektovao u jedinstven vizuelni likovni doživljaj.
"Umjetnici se prvestveno okreću prirodi i ona postaje najzastupljenjija tematska cjelina. Predjeli Crne Gore svojom nadrealnom ljepotom i raznovrsnošću krajolika, bogatstvom boja i magičnih kontrasta pružili su neiscrpan inspirativni izvor u traženju i pronalaženju autentičnih likovnih personaliteta", naglasila je ona.
Na izložbi je prezentovano 15 umjetničkih radova osam eminentnih crnogorskih stvaralaca čije djelo predstavlja stožer novih stremljenja u razvoju i prosperitetu crnogorske moderne umjetnosti druge polovine XX vijeka, a riječ je o djelima Branka Fila Filipovića, Vuka Radovića, Miloša Vuškovića, Aleksandra Aca Prijića, Nikole Vujoševića, Petra Lubarde, Jovana Jova Ivanovića i Gojka Berkuljana.
( Vuk Lajović )