Zaštitnik države ili prijatelja

Poruka predsjednika države i lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića specijalnim tužiocima da će odgovarati ako postupci protiv bivših članova Odbora direktora Plantaža i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice ne ishoduju pravosnažnim osudama, je vid prijetnje i neprimjerenog pritiska, smatraju sagovornici Vijesti.

”Izjava je vjerovatno motivisana željom da se zaštite bliski prijatelji i saradnici, koji su lišeni slobode, a možda kod predsjednika postoji težnja da se zaštiti i on sam”, rekla je Vijestima direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.

Đukanović je u utorak, dva dana nakon što je uhapšen njegov poslovni partner Veselin Vukotić, kazao da pojedinci iz vlasti pokušavaju da se predstavite kao beskompromisni borci protiv kriminala i korupcije, aludirajući na zvaničnike GP URA koji su pozdravili hapšenje bivših čelnika Plantaža, a ranije i Mednice.

U tom kontekstu on je poručio da tužioci treba da budu profesionalni a sudstvo nezavisno. Dodao je i da “ničiji rad u Crnoj Gori posebno ničije obavljanje državnih poslova, ne smije proći bez kontrole i kritičnog suda javnosti”. Njegova reakcija je međutim izostala u slučajevima pada optužnica za ratne zločine, kao i za krivična djela visoke korupcije.

...”A šta će biti ako se pokaže da su ti ljudi nevini? Da li će se neko napokon u našoj javnosti zapitati to?”, zapitao je, između ostalog, ovaj put predsjednik države, navodeći da to i govori sa te pozicije.

Kao građanin, kako je objasnio, rekao je da ne vjeruje da su uhapšeni u slučaju Plantaža oštetili to preduzeće, hvaleći između ostalog pojedine od njih, dok je za Vukotića potvrdio i da mu je prijatelj i poslovni saradnik koji je, objasnio je, imao dobru ideju.

Đukanović je nakon hapšenja Medenice takođe apelovao da se poštuje prezumpcija nevinosti i pravo, kako je rekao, na dostojanstvenu odbranu. Rekao je i da je sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda dugogodišnji prijatelj.

Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević kaže da izjava Đukanovića predstavlja neprimjeren pritisak na državne tužioce, jer je upozorenje tužiocima uputio predsjednik države, koji je, kako je podsjetila, i predsjednik pojedinačno najmoćnije političke stranke.

”Izjava, koja se može svesti na to ‘kako se usuđujete’ i ‘dobro se pazite ako sud ne utvrdi odgovornost’, jeste vid prijetnje,” rekla je Gorjanc Prelević.

Advokat Veselin Radulović kazao je za “Vijesti” da odgovornost državnih tužilaca ne mogu da najavljuju i da iniciraju javni funkcioneri, uključujući i predsjednika države.

”Nije sporno da, kako to kaže g-din Đukanović, rad tužilaštva treba da bude predmet kontrole i kritičkog suda javnosti. Međutim, kontrolu rada tužilaštva ne može vršiti, ni inicirati predsjednik države, a posebno ne može slati poruke da će odgovarati državni tužioci koji postupaju u nekom predmetu u kome su okrivljeni njegovi prijatelji, ako ne bude donesena pravnosnažna osuđujuća presuda”, naveo je Radulović.

On smatra da se ovakve izjave mogu shvatiti i kao prijetnja, uzimajući u obzir institucionalnu i faktičku moć koju Đukanović decenijama ima u Crnoj Gori. “Takvo ponašanje jeste neprimjeren pritisak na državno tužilaštvo i kao takvo ugrožava javni interes”, poručio je Radulović.

Vesna Medenica je uhapšena 18. aprila zbog optužbe da je stvorila kriminalnu organizaciju, kao i za protivzakoniti uticaj.

Članovi bivšeg Odbora direktora “Plantaža” Veselin Vukotić, Božo Mihailović, Đorđije Rajković, Sead Šahman, Duško Perović i Anica Hajduković uhapšeni su u ponedjeljak zbog navodnih malverzacija u poslu sa fabrikom briketa. Hajduković je nakon saslušanja puštena da se brani sa slobode, a ostalima je određeno zadržavanje do 72 sata.

Veselin Radulović objasnio je da oslobađujuća presuda može biti razlog za odgovornost tužioca samo u slučaju ako je do takve presude došlo propustom ili zloupotrebom ovlašćenja državnog tužioca.

Podsjeća da je bilo i takvih slučajeva, ali državni tužioci koji su pravili ‘greške’ nijesu pozivani na odgovornost. “Ipak, tužilaštvo treba osloboditi nedozvoljenih uticaja, posebno sada kada su pokrenuti postupci protiv nekih lica koja su donedavno smatrana nedodirljivim. U slučaju propusta, grešaka ili zloupotreba, državni tužioci moraju biti pozvani na odgovornost, ali time ne treba da se bavi predsjednik države, niti ta odgovornost smije zavisiti od njegovog stava ili od toga da li je neki krivični postupak pokrenut protiv nekog lica koje je njegov prijatelj”, kazao je Radulović.

On se, kako kaže, nada da ova ili slične izjave neće uticati na postupanje SDT i da će ono preduzimati krivično gonjenje protiv svakog lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo za koje se krivično gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

”Utisak je da to do sada nije uvijek bio slučaj i da su postojali pojedinci koji su bili nedodirljivi. Kada govorimo o odgovornosti državnih tužilaca predmet kontrole bi trebalo da budu oni koji u tim predmetima nijesu vršili službene dužnosti, a ne oni koji sada pokreću krivične postupke”, rekao je Radulović.

Ministar pravde Marko Kovač je prije dva dana apelovao na sve, a naročito na najviše predstavnike državnih institucija, da se uzdrže od izjava koje mogu da se tumače kao pritisak na rad državnog tužilaštva ili sudstva. “Izjava predsjednika Crne Gore, kako je sam rekao, možda jeste jeres u javnosti, ali ono što je mnogo važnije jeste da se ona može smatrati neprimjerenim uticajem na rad SDT-a ali i sudstva”, napisao je Kovač na Tviteru.

Agencije za sprečavanje korupcije je u januaru 2021. utvrdila da je bivši ministar pravde Vladimir Leposavić povrijedio javni interes i izvršio nezakonit uticaj na pravosuđe, nakon što je u decembru 2020. kazao da je postupak za “državni udar” pravni skandal, da je “zreo za ponavljanje” i da postoji mogućnost institucionalnog odgovora, aludirajući na donošenje zakona o amnestiji.

Povratak DPS-a mogao bi da odmogne nepristrasnim suđenjima za visoku korupciju

”Činjenica je da je inače nejako povjerenje u crnogorsko sudstvo temeljno uzdrmano, s razlogom, jer su dugogodišnja predsjednica Vrhovnog suda i predsjednik Privrednog suda u pritvoru pod takvim sumnjama da su njihove kolege sudije morale da im i odrede i produže pritvor, koji su tužioci samo predložili”, kaže direktorica HRA.

Ona kaže da reizbor sudija nije rješenje za povratak povjerenja, jer je to protivustavno pošto je sudijska funkcija stalna.

”Međutim, dodatne provjere imovine svih sudija i bezbjednosne provjere (tzv. veting) mislim da su neophodan proces da bi se obezbijedilo da se posebno u predmetima korupcije ‘na vrhu’ sudi bez sumnji u pristrasnost. Takođe, povratak na vlast DPS-a, čiji predsjednik u međuvremenu nastupa kao advokat okrivljenih, moglo bi samo da odmogne atmosferi u kojoj bi se odvijala ta suđenja”, rekla je Gorjanc Prelević.

( Mila Radulović, Biljana Matijašević )