Brišu uticaj politike iz sudstva?
Član Sudskog savjeta ne može biti osoba čiji je bračni ili vanbračni supružnik ili srodnik poslanik, član Vlade i Predsjednika Crne Gore ili lica kojeg bira, imenuje ili postavlja šef države, Skupštine ili Vlade
Novim Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama uvode se odredbe o sprečavanju sukoba interesa članova Sudskog savjeta iz reda sudija, ali i predstavnika uglednih pravnika, čime se želi spiječiti politički uticaj na to tijelo kako bi se unaprijedila samostalnost i nezavisnost.
Predviđenim zakonskim rješenjem predviđeno je da član SS iz reda sudija, ali i uglednih pravnika ne može biti osoba ukoliko je njegov bračni ili vanbračni supružnik ili srodnik - poslanik, član Vlade i Predsjednika Crne Gore ili lica kojeg bira, imenuje ili postavlja šef države, Skupštine ili Vlade u prvoj liniji bez obzira na stepen srodstva...
Na funkcije u najvažnijem tijelu sudskog sistema ne može biti biran neko ko je u posljednjih deset godina bio funkcioner političkih stranaka ili partijski djelovao ili ukoliko su u proteklih pet godina bili birani ili imenovani od predsjednika Crne Gore, Skupštine ili Vlade.
Za ugledne pravnike, ukoliko se usvoji predložena verzija, uvedena je i odredba da ne mogu biti izabrani za člana Sudskog savjeta ukoliko su u posljednih osam godina obavljali sudijsku ili tužilačku funkciju...
Osim toga, kako piše u Nacrtu, detaljnije su utvrđeni kriterijumi za izbor članova SS iz reda uglednih pravnika, pa je tako predloženo po uzoru na uslove za izbor sudija Ustavnog suda, da za tu poziciju može birati lice koje ima najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva na pravnim poslovima i uživa lični i profesionalni ugled.
”U najnovijem mišljenju Konsultativnog vijeća evropskih sudija, od novembra 2021. godine, istaknuto je i da se budući članovi, bili sudije ili ne, imenuju na osnovu njihovih sposobnosti, iskustva, razumijevanja sudijskog života i kulture nezavisnosti i da oni ne bi trebali biti aktivni političari ili članovi izvršne ili zakonodavne vlasti. Na ovaj način obezbjeđuju se garancije nezavisnosti i nepristrasnosti članova Sudskog savjeta najmanje na nivou onih koje su već obezbijeđene za članove Tužilačkog savjeta, Savjeta RTCG, Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije ili Agencije za elektronske medije”, piše u obrazloženju Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu, koji je u ponedjeljak objavilo Ministarstvo pravde.
Odbor da ima u vidu konflikt interesa
Izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koje bi sadržale odredbe o zaštiti od sukoba interesa i političkog uticaja, gotovo izvjesno neće biti usvojene prije nego se završi izbor novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu u toku je završna faza konsultativnog saslušanja 34 kandidata, koji su se prijavili na oglas za četiri pozicije sa kvote uglednih pravnika u Sudskom savjetu.
Pravna savjetnica NVO Akcija za ljudska prava (HRA) Marija Vesković, koja je bila član Radne grupe za izmjenu Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kazala je “Vijestima” da se nada da će nadležni Odbor, koji ima zadatak da predloži četiri kandidata Skupštini “imati u vidu dugogodišnje preporuke međunarodnih tijela i NVO, koje ukazuju na važnost izbora osoba koje će biti politički neutralne, nezavisne i nepristrasne”...
”Dakle, trenutno ne postoje pravne prepreke da se u Sudskom savjetu nađu dojučerašnji politički funkcioneri ili osobe koje su porodičnim ili rodbinskim vezama povezane s njima. Ali, da su do sada usvojene izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, jedan od kandidata - advokat Dragan Šoć, ne bi ispunjavao kriterijume za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, zbog ograničenja koje se odnosi na srodnički odnos sa osobom koju bira Vlada, konkretno, njegov sin je savjetnik premijera. Advokat Šoć ne bi mogao da postane član Tužilačkog savjeta jer su takva ograničenja za članstvo za taj savjet već propisana”, navela je Vesković.
Važne preporuke Evropske mreže sudskih savjeta iz 2016. godine su i da članovi savjeta, koji nijesu sudije, ne smiju biti političari ili osobe koje su političke povezane, bile uključene u politiku u nekom razumnom vremenskom periodu prije i poslije njihovog mandata, kao i da bivše sudije, poslanici, bivši poslanici, članovi Vlade, bivši članovi Vlade, nikad ne bi trebalo da budu birani za članove koji dolaze iz reda uglednih pravnika.
Vesković je pojasnila da za kandidata, advokata Dražena Medojevića, ne bi bilo ograničenja da je sada već na snazi izmijenjeni zakonski tekst, jer njegov član porodice - sestra, koja je direktorica TVCG, nije imenovana od Vlade, Skupštine ili predsjednika države.
”Međutim, taj kandidat je ranije godinama bio politički aktivan, što bi takođe trebalo ispitati i razmotriti, imajući u vidu cilj da Sudski savjet bude depolitizovano tijelo”, navela je Vesković.
HRA je prošle sedmice uputilo pismo Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu u kojem su ih podsjetili na preporuke međunarodnih tijela da se za članove SS izaberu osobe od integriteta, politički neutralne, koje nijesu u bliskim porodičnim vezama sa sadašnjim ili bivšim visokim partijskim ili funkcionerima izvršne vlasti, kao što je to ranije bio slučaj.
”U pismu smo podsjetili na to da su garancije protiv sukoba interesa prošle godine zakonom propisane za članove Tužilačkog savjeta, a iste ili slične garancije su još davno propisane za članove Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, Savjeta Radio-Televizije Crne Gore i Savjeta Agencije za elektronske medije, čime su ta tijela zaštićena od sukoba interesa, za razliku od Sudskog savjeta, u odnosu na čije članove još uvijek nijesu propisana nikakva ograničenja. U članstvu Sudskog i Tužilačkog savjeta, do sada su se, zbog toga, primjera radi, mogli naći bračni drugovi najviših funkcionera izvršne ili zakonodavne vlasti, koji kao takvi ne bi mogli da budu izabrani, na primjer, za članove Savjeta RTCG. Ovo je apsurdno jer je Sudski savjet tijelo čija je ustavna obaveza da obezbjeđuje nezavisnost sudova i sudija”, naglasila je ona.
Poslije mandata najduže još dvije godine
Da se ne bi opet dogodilo da članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika uđu u treći mandat, kao što je sada slučaj, Nacrtom o izmjenama zakona o Sudskom savjetu i sudijama predviđeno je da predsjednik i članovi SS iz reda uglednih pravnika, nakon isteka mandata mogu obavljati tu funkciju još najduže do dvije godine.
”Radi sprečavanja blokade rada Sudskog savjeta u slučaju da se po isteku mandata ne izaberu novi članovi iz reda uglednih pravnika članom 12 predloženo je da predsjednik i članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani, nastavljaju da vrše dužnost do izbora i proglašenja novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, a najduže do dvije godine. Vršenje ove dužnosti ne predstavlja ponovni izbor članova Sudskog savjeta.
Kako bi se otklonili problemi uočeni u praksi u postupcima izbora sudija, precizirano je da za vrijeme trajanja mandata u Sudskom savjetu član SS iz reda sudija “ne može biti biran ili premješten u drugi sud ili biran za predsjednika suda, a član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika ne može biti biran za sudiju ili predsjednika suda”.
”Članom 15 predviđa se ograničenje ponovnog izbora člana Sudskog savjeta, tako da isto lice može biti birano najviše dva puta”, piše u predloženom Nacrtu.
Jednom izabrani, a započeli treći mandat
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je 11. jula 2022. godine, ukaz o proglašenju sastava Sudskog savjeta - za nove članove iz reda sudija proglašeni su Predrag Tabaš, Sanja Konatar, Radonja Radonjić i Rade Ćetković, koji su izabrani na Konferenciji sudija održanoj 10. juna.
Treći mandat, odnosno, drugi u v. d. stanju nastavili su da obavljaju ugledni pravnici Vesna Simović-Zvicer, Loro Markić i Dobrica Šljivančanin, koji su na te funkcije izabrani u julu 2014. godine.
Savjetnik predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić kazao je za “Vijesti” da je činjenica da novi članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, i pored više pokušaja, nijesu izabrani u najvišem crnogorskom zakonodavnom domu, jer “za njihov izbor nije mogla biti dosegnuta kvalifikovana, precizno ustavno definisana, dvotrećinska, odnosno tropetinska većina od 81 crnogorskog poslanika”.
”Predsjednik Crne Gore, postupajući u duhu Zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, proglasio je 11. jula 2018. godine, kao vršioce dužnosti članova Sudskog savjeta, ranije izabrana četiri člana iz reda uglednih pravnika, kojima je tada prestao četvorogodišnji mandat. Dakle, od tada, pa sve do iščekivanog izbora i proglašenja novih članova iz reda ugledinih pravnika, dužnost su nastavili i nastavjlaju da vrše prof. dr Vesna Simović-Zvicer, Loro Markić i Dobrica Šljivančanin. Ako bismo konkretnu situaciju promatrali usredsredivši se na kriterijum vremena, ciljano apstrahujući određene pravne pojedinosti i specifičnosti, slobodnije rečeno, iako samo jednom izabrani, u julu 2014. godine, članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika danas “započinju’’ svoj treći mandat, odnosno drugi u v. d. stanju ili teče im deveta godina od izbora, tj. peta od kada im je Zakonom produžen mandat”, naveo je Bastijančić.
On je komentarisao i amandmane na Ustav u julu 2013. godine, usvojene zarad unapređenja tadašnjeg stanja u sferi pravosuđa, naročito u pogledu njegove nezavisnosti i otpornosti na politički uticaj: “Praksa je ukazala na izazove njihove neposredne i održive primjene, naročito u vezi s kompletiranjem sastava Sudskog savjeta, ali i izborom vrhovnog državnog tužioca i sudija Ustavnog suda”.
”Sve to porađa latentnu ili otvorenu ‘paralizu’ ovih institucija, odnosno izvjesno stavlja u izgled opasnost, na koju se često s pravom ukazivalo, da gotovo cjelokupno crnogorsko pravosuđe u aktuelnom trenutku zatičemo u v. d. stanju’, zapostavljajući tako opšti, odnosno interes svih građana i države, ulažući i svojevrsni veto na njena evropska integraciona strateška stremljenja”, tvrdi savjetnik predsjednika države.
Tri umjesto jednog kandidata za šefa Vrhovnog suda...
Kada je krajem 2020. godine dugodišnja predsjednika Vrhovnog suda Vesna Medenica, pritisnuta brojnim optužbama jer je neustavno trošila treći mandat, odlučila da napusti funkciju, Sudski savjet je nekoliko puta bezuspješno raspisivao oglas za čelnu poziciju u sudskoj grani vlasti.
Nacrtom izmjena zakona o Sudskom savjetu i sudijama, a u cilju povećanja broja potencijalnih kandidata, a po ugledu na izbor za VDT-a, za predsjednika Vrhovnog suda pored lica koja imaju radno iskustvo od najmanje 15 godina kao sudije ili tužioci mogu se prijaviti i advokati, notari, profesori pravnih nauka s najmanje 20 godina iskustva.
”Unapređuju se odredbe zakona koje se odnose na predlaganje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda od strane Opšte sjednice Vrhovnog suda, na način da se povećava broj kandidata između kojih Sudski savjet može da izabere predsjednika Vrhovnog suda na tri umjesto jednog, kao što je to do sada bio slučaj. Navedene izmjene izvršene su po uzoru na postupak izbora sudije Evropskog suda za ljudska prava. Povećanje broja kandidata u predlogu za izbor predsjednika Vrhovnog suda podstiče veći broj zainteresovanih kandidata da se prijave na oglas što u krajnjem doprinosi unapređenju demokratičnosti procesa”, piše u Nacrtu.
Ukoliko se usvoji novo zakonsko rješenje, na Opštoj sjednici Vrhovnog suda tokom tajnog glasanja može se zaokružiti najviše tri kandidata s liste, a ukoliko niko od prijavljenih kandidata ne dobije potrebnu većinu u prvom krugu, glasanje će se ponoviti između kandidata koji su dobili više od četvrtine glasova ukupnog broja sudija Vrhovnog suda.
”Posebno je važno istaći da će se predloženim izmjenama izbjeći potencijalna mogućnost ‘blokade sistema’ izbora predsjednika Vrhovnog suda, jer prema važećim odredbama Zakona o sudovima kojim se uređuje postupak predlaganja kandidata ako niko od kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu, Opšta sjednica Vrhovnog suda će konstatovati da predlog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda nije utvrđen i o tome će obavijestiti Sudski savjet, koji u tom slučaju nema mogućnost da vrši svoju Ustavom zagarantovanu nadležnost. Na taj način predloženim rješenjima doprinosi se potpunijem ostvarenju ustavne nadležnosti Sudskog savjeta, kao samostalnog i nezavisnog organa koji obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija i bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda, kao i efikasnijem ispunjenju privremenih mjerila iz oblasti pravosuđa u pogledu izbora ključnih funkcija u pravosuđu.”
( Biljana Nikolić )