Žugiću ističe mandat, Đukanović daje predlog

Guverneru Centralne banke (CBCG) Radoju Žugiću šestogodišnji mandat ističe do sredine okotobra, a iz te državne institucije nije još upućen dopis predsjedniku države Milu Đukanoviću u kome ga o tome objavještavaju kako bi, on Skupštini, predložio novog kandidata.

”O isteku mandata guvernera Savjet CBCG će predsjednika Crne Gore obavijestiti u zakonom predviđenom roku”, rečeno je zvanično “Vijestima” iz vrhovne monetarne institucije.

Prema Zakonu o CBCG Savjet obavještava Predsjednika Crne Gore o isteku mandata guvernera najkasnije 60 dana prije isteka njegovog mandata. Guvernera imenuje Skupština, na predlog Predsjednika Crne Gore. Guverner se imenuje na period od šest godina i može biti imenovan najviše dva puta uzastopno.

Skupština je 30. septembra 2016. godine na predlog tadašnjeg predsjednika države Filipa Vujanovića izabrala Žugića za guvernera, a njegovom prethodniku Milojici Dakiću mandat je zvanično istekao 14. oktobra te godine.

Povratak Žugića na mjesto koje je pokrivao od 14. oktobra 2010. godine do kraja 2012. kada je izabran za ministra finansija podržala su u septembru 2016. godine 42 poslanika (DPS, Pozitivna, Liberalna partija i manjine stranke).Opozicija nije prisustvovala glasanju.

Vujanović je, suprotno članu 51 Zakona o CBCG, predložio Žugića za guvernera, iako je on u tom trenutku bio član glavnog odbora DPS-a i savjetnik Đukanovića koji je tada bio na poziciji premijera. Vujanović je tada tvrdio da je Žugić dva dana uoči imenovanja podnio ostavku na članstvo u DPS-u tako da to nije prepreka da bi ga glasali. Aktuelni premijer Dritan Abazović je tada iz poslaničkih klupa pitao Vujanovića da li ima pismenu ostavku Žugića na članstvo u DPS-u i hoće li je pokazati poslanicima, ali odgovor nije dobio.

Žugić je prvi put u CBCG došao u oktobru 2010. godine (kao čovjek blizak Đukanoviću) nakon što je DPS s te pozicije uklonio Ljubišu Krgovića.

Prethodno kao direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja stavio je potpis na pomoć od 44 miliona eura koju je Prva banka dobila od države. Tvrdio je da je to uradio kao predstavnik države. Ta pozajmica Prvoj je zapamćena po načinu vraćanja pod sumnjivim okolnostima, kada se jedan isti milion vrtio 11 puta, preko Trezora čije ključeve je držao tadašnji ministar finansija Igor Lukšić. Većinski vlasnik Prve banke je Aco Đukanović, rođeni brat aktuelnog predsjednika države.

Žugić prvi put u CBCG ostaje do kraja 2012. godine kada mu je Đukanović tražio da dođe za ministra finansija koje je pokrivao do izbora prelazne Vlade u prvoj polovini 2016. godine.

S pozicije ministra finansija povećao je opštu stopu PDV-a na 21 odsto. Uz to, dok je bio na toj poziciji u državu je ušao novac iz Abu Dabi fonda za razvoj za pomoć crnogorskoj poljoprivredi mimo računa državnog trezora na posebni račun u Prvoj banci. Doskorašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović objelodanio je da je novac ušao mimo državnog trezora. Stijović je dokumentovao da je Žugić kao ministar finansija bio potpisnik dijela ove dokumentacije. Žugić je negirao da ima veze s ovim ugovorom, dok se u dokumentaciji nalazi informacija da je on u februaru 2015. godine informisao Vladu da u ovom trenutku nije moguće naći povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ADF. Državna garancija od 50 miliona dolara za ovaj kredit je data za vrijeme dok je Žugić bio ministar. Ovaj slučaj ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Na Žugićev zahtjev Skupština je smijenila Irenu Radović s pozicije viceguvernera u julu 2018. godine zbog čega je aktuelna dirketorka Investiciono-razvojnog fonda vodila sudski spor, a presuda Osnovnog suda je bila u njenu korist.

NVO MANS je, istražujući slučaj Prve banke 2012. godine, istakao da je Žugić imao bliske poslovne veze s jednom od podgoričkih kompanija koja u svom vlasništvu ima akcije u Prvoj banci, ali u kojoj je podigla i kredite. Riječ je o kompaniji “Stadion” koja je tada imala 1,4 odsto akcija u ovoj banci, a njen osnivač i izvršni direktor je, prema podacima Centralnog registra Privrednog suda, Vojin Žugić.

Prema pisanju MANS-a Radoja Žugića i kompaniju “Stadion” povezuje zajednički građevinski poduhvat na izgradnji turističke vile u Krašićima na samoj obali mora. Naime, Vojin i Radoje Žugić su početkom marta 2008. godine zajednički kupili plac od blizu 200 m2 za sumu od 70.000 eura. Nakon kupovine, u tivatskom katastru kompanija ‘Stadion’ i Radoje Žugić su uknjiženi kao ravnopravni vlasnici parcele, sa po 50 odsto udjela.

”Parcela koju su tada Žugići kupili se vodila kao pašnjak, da bi odlukom Vlade Crne Gore iz decembra 2009. godine, na čijem čelu je bio Milo Đukanović, to zemljište bilo planski predefinisano kao veoma vrijedno građevinsko zemljište za izgradnju turističkih objekata uz samu liniju mora. Ovo je urađeno uprkos činjenici da na kompletnoj parceli i dalje postoji teret “morsko dobro”, te činjenice da je Crna Gora potpisnica Barselonske deklaracije koja između ostalog propisuje posebni režim zaštite obale od gradnje i to u pojasu od 100 metara od obale. Sada već sagrađeni objekat se nalazi na svega par metara od obale”, objašnjeno je iz MANS-a.

Skupština dvije i po godine nije pokrenula izbor za jedno mjesto u Savjetu CBCG

U Savjetu CBCG je upražnjeno jedno mjesto od decembra 2019. godine kada je s te pozicije Zorica Kalezić izabrana za viceguvernera umjesto Irene Radović.

Riječ je o poziciji koja je trebalo da se popuni na predlog skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

”CBCG je dopisom od 11. 2. 2021. Skupštini ukazala da je imenovanjem člana Savjeta za viceguvernera ostalo upražnjeno mjesto jednog člana Savjeta koji nije zaposlen u CBCG”, rečeno je “Vijestima” u vrhovnoj monetarnoj instituciji.

”Vijesti” do zvaničnog odgovora iz parlamenta zašto nije pokrenuta procedura za popunu ovog upražnjenog mjesta nijesu došle.

Skupština bira četiri člana Savjeta CBCG, a na njen predlog u njemu su sada Milorad Jovović, Ruždija Tuzović i Nikola Milović koji su izabrani u julu 2018. godine.

U Savjetu CBCG su još Žugić, Kalezić i druga dva viceguvernera Nikola Fabris i Miodrag Radonjić. Fabris je na novi mandat izabran u martu 2017. godine, a Jovović krajem te godine.

( Marija Mirjačić )