Pegaz - skandal sa špijunažom i njegove posljedice

Nijedan mobilni telefon koji se inficira špijunskim softverom Pegaz nije siguran. Da li njega koriste i njemačke službe bezbjednosti poput BND? Njemačka vlada o tome uporno – ćuti.

Pegaz je krilati konj iz grčke mitologije – koji može da leti. Velike talente ima i istoimeni proizvod izraelske firme NSO. Riječ je o softveru za špijuniranje mobilnih telefona i računara u realnom vremenu. Softveru koji se koristi širom svijeta, a sa razmjerama tog korišćenja javnost je upoznao jedan međunarodni istraživački tim 18. Jula 2021.

Informacije o Pegazu su tajne

U klijente Pegaza, prema navodima tog tima, spadaju i institucije njemačke države koje su povezane sa borbom protiv terorizma i drugih teških zločina. Da li taj softver koriste Savezni ured za borbu protiv kriminala (BKA) ili Njemačka tajna služba za inostranstvo (BND)? Godinu dana poslije otkrića istraživačkog tima, na to pitanje nema zvaničnog odgovora.

Poslanica stranke Ljevice u Bundestagu Martina Rener u ime svog poslaničkog kluba već godinu dana od vlade traži konkretne informacije o korišćenju Pegaza. Uzalud. Sve što je dosad dobila su standardne fraze koje uvek zvuče isto: „odgovori na određena pitanja su samo za službenu upotrebu i predstavljaju tajne informacije". A najčešće obrazloženje za to je da se radi o informacijama koje se u posebnoj mjeri tiču dobrobiti države".

Optužba: ponašanje njemačke vlade nije baš demokratsko

Martina Rener je u razgovoru za DW ogorčena: „Transparetnosti još uvijek nema i ja strahujem da je softver i dalje u upotrebi“. Pomoću Pegaza je moguće, između ostalog, upravljati kamerom računara ili aktivirati mikrofon mobilnog telefona, kaže Renerova. Stranka Levice je sigurna da njemački organi bezbjednosti koriste ovaj špijunski program.

I organizacija za ljudska prava Reporteri bez granica – s obzirom na brojne medijske izvještaje – nema razloga da sumnja da Pegaz „radi" u Njemačkoj.

Helen Han, ekspertkinja „Reportera" za slobodu interneta, za DW kaže da ponašanje sadašnje njemačke vlade ne smatra mnogo demokratskim. Ona dodaje da parlament ne može da ispuni svoju kontrolnu funkciju ako Ministarstvo unutrašnjih poslova ne daje informacije o tome „da li i u kojoj mjeri policija i tajne službe koriste Pegaza i druge špijunske programe".

FDP i Zeleni su razorčarali Reportere bez granica

Od koalicije koja je na vlasti od decembra 2021. Reporteri bez granica su očekivali mogo više. Jer u toj vladi su i Stranka slobodnih demokrata (FDP) i Zeleni, a to su dvije stranke koje su „se kada su bile opozicija snažno zalagale protiv upotrebe špijunskih softvera i nadzora".

Helene Han podsjeća da su Zeleni Pegaza okarakterisali kao „košmar za pravnu državu". I FDP je zahtijevala da se prestane sa upotrebom tzv. „državnih trojanaca". Zato se sada očekuje da se njemačka vlada „javno i nedvosmisleno" distancira od saradnje sa firmama kao što je NSO te da se založi za regulaciju tog sektora.

I pored sveg razočaranja zbog ophođenja države sa špijunskim softverima tipa Pegaza, Reporteri bez granica ukazuju na koalicioni ugovor i nadaju se da će doći do promjene kursa. To bi značilo da bi trebalo preispitati efikasnost i pravne aspekte zakona o bezbjednosti. „Reporteri" prenose da se planira i da se prilikom donošenja budućih zakona angažuje specijalna komisija koja bi savjetovala političare.

Pegaz i ubistvo Džamala Kašogija

Reporteri bez granica smatraju da je sadašnje stanje problematično jer podriva kredibilitet Njemačke u odnosima sa drugim zemljama. Jer, pokazalo se da „takav špijunski softver predstavlja kršenje ljudskih prava i širom svijeta dovodi ljude u životnu opasnost."

Najekstremniji primjer je ubistvo saudijskog novinara Džamala Kašogija 2018. Mno0ge indicije ukazuju da je pri planiranju ubistva korišćen Pegaz kako bi bili špijunirani ljudi iz Kašogijevog okruženja. Helene Han kaže da se sumnja da se ovaj softver koristi i u zemljama EU – tako su Poljska i Mađarska optužene da su pomoću njega špijunirale novinare i opozicione političare.

Da li BND poznaje programski kod?

Ni na međunarodnom planu otkrića o Pegazu nemaju mnogo posledica. U javnosti i politici nije došlo do jačanja svesti o razmjerama moguće državne zloupotrebe trojanaca u svijetu.

Ljevičarska političarka Martina Rener i njen poslanički klub su u međuvremenu poslali vladi više od deset upita – i pri tome nisu dobili nikakve relevantne informacije. Poslanica smatra da bi posebno loša bila mogućnost da njemački organi bezbjednosti nemaju programski kod Pegaza - što bi značilo da oni ni ne znaju šta sve taj program radi: „To je crna kutija", kaže Renerova.

Ljevica upozorava na opasnost od zloupotrebe

Martina Rener razume činjenicu da u borbi protiv terorizma i kriminala tajne službe koriste špijunske programe: „To naravno mora biti moguće". Ali, korišćenje za odbranu od opasnosti za nju može biti vrlo problematično. Dakle „tamo gdje postoje samo sumnje i gdje se ne radi o istrazi konkretnih krivičnih djela".

Ona smatra da je korišćenje Pegaza i sličnih programa najproblematičnije u redovima tajnih službi: „Tu su širom otvorena vrata zoupotrebama i samovolji". Jer, kako dodaje, niko ne kontroliše i ne provjerava kada i koliko dugo su bili primijenjeni i šta se dešava sa podacima. Nezavisno od pravnih aspekata, Martina Rener smatra da bi bilo dobro kada bi se podstakla proizvodnja domaćih špijunskih softvera u Njemačkoj i kada bi to kontrolisao parlament.

Digitalna laboratorija za ugrožene novinare

Skandal sa Pegazom se odavno već probio i do sudova. „Zna se već za stotine slučajeva špijuniranja", kaže Helen Han iz Reportera bez granica. Ova organizacija pomaže pogođenim osobama još od oktobra 2021. pred sudom u Parizu i pred njemačkim sudovima. Ali te osobe još uvijek čekaju na presude.

Tačno na godišnjicu otkrića o Pegazu, počela je sa radom Digitalna bezbjednosna laboratorija (Digital Security Lab) Reportera bez granica. Riječ je o službi kojoj mogu da se obrate novinari koji gaje sumnje da su im telefoni špijunirani. Novinari mogu da joj pošalju svoj telefon i digitalni forenzičari će ga ispitati – i ustanoviti da li se radi o nedozvoljenim programima.

( Deutsche Welle )