Kako bi država mogla da vrati imovinu datu funkcionerima: Tužbama i krivičnim postupcima do stanova i para
Zaprepašćujuće je ako u ugovorima s funkcionerima ne piše da se poništavaju, ako su predati netačni podaci o stambenom pitanju. Ako ta klauzula postoji, a nisam siguran da postoji, onda je lako oduzeti tu imovinu
Ograničavajuće klauzule, tužbe, ali i krivični postupci, su načini na koje bi država mogla da povrati stanove i kredite date funkcionerima pod povoljnim uslovima.
To je za “Vijesti” kazao stručnjak za borbu protiv korupcije i nekadašnji član Grupe zemalja Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) Drago Kos.
Prvi način, za koji Kos kaže da je najmanje siguran da postoji, su ograničavajuće klauzule u ugovorima s funkcionerima.
”Stvarno me čudi ako u ugovorima s funkcionerima, kojima su dodijeljeni stanovi, ne piše da se ugovori poništavaju, ako su tokom apliciranja predati netačni podaci o stambenom pitanju. Ako toga nema, to je zaprepašćujuće. Ako ta klauzula postoji, a nisam siguran da postoji, onda im je lako oduzeti tu imovinu”, ističe Kos.
Prema njegovim riječima, drugi način je da Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore pokrene tužbe.
”Treći način su krivični postupci protiv svih koji su u prijavama naveli netačne podatke. Po tim krivičnim prijavama bi državno tužilaštvo tražilo povrat protivpravno dobijene imovinske koristi. Kad se govori o krivičnom gonjenju, i tu su dva aspekta. Krivično mogu biti gonjeni ljudi koji su dali netačne podatke o stambenom pitanju, ali i oni koji su o tome odlučivali, ako su o tome znali”, naglasio je Kos.
Vladina arhiva o dodjeli stanova i stambenih kredita pod povlašćenim uslovima je “u velikoj mjeri uništena”, saopšteno je ranije tokom mandata bivšeg saziva Vladinog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije.
Ali, utvrđen je konačni bilans “bahaćenje” - u posljednjih desetak godina otišlo je najmanje oko 25 miliona eura i funkcionerima dodijeljeno oko 20.000 metara kvadratnih stambenog prostora.
Nova Vladina Komisija za stambena pitanja predložila je da se Odluka o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera stavi van snage i da se pristupi izradi nove, čiji bi kriterijumi bili pravičniji i jasno definisani, a rad Komisije što transparentniji.
Govoreći o učincima Agencije za sprečavanje korupcije, Kos kaže da aktuelni Zakon o sprečavanju korupcije ima manjih nedostataka, ali je i nakon šest godina dobar propis.
”Međutim, svi znamo da je svaki zakon dobar onoliko koliko su dobri ljudi koji ga primjenjuju i koliko se usuđuju da ga primijene. Agencija baš nije bila srećne ruke s prvim direktorom (Sreten Radonjić). Kod njega zaista nije bilo nikakvog pomaka kad je riječ o borbi protiv korupcije. S novom direktoricom (Jelena Perović) čini se da su stvari počele da se polako pokreću u pravom smjeru. Nije Agencija još tu gdje bi trebalo da bude, pogotovo kad se radi o pitanju korupcije na visokom nivou. Taj problem treba rješavati nezavisno od toga koje su političke partije u pitanju”, poručuje Kos.
Ističe da, koliko je upoznat sa situacijom u Crnoj Gori, još ima mnogo zamjerki na rad Agencije, “jer još nisu ušli u rješavanje problema korupcije na visokom novou, ali za kratko vrijeme nova direktorica je, čini mi se, učinila više nego prethodni direktor tokom svog mandata”.
”Valjda će doći i do toga da će svi političari, bez obzira na to iz koje političke partije dolaze, biti predmet postupaka na isti način. Za vrijeme bivšeg direktora, selektivnost kad su u pitanju pojedini političari bila je prilično izražena. Nova direktorica, koliko sam upoznat, krenula je da se bavi pojedinim pitanjima korupcije na visokom nivou, ali je osjećaj selektivnosti još prisutan”, navodi Kos.
Prema njegovim riječima, Agencija treba da zna da je za svaku instituciju koja se bori protiv korupcije značajno to kako građani vide njen rad.
”Tu su, prema informacijama kojima raspolažem, građani i dalje rezervisani, što znači da još ne vjeruju Agenciji da će se jednako baviti svim političarima, nezavisno od toga iz koje su stranke”, naglašava Kos.
Komentarišući ocjene rada Agencije iz posljednjeg Nezvaničnog radnog dokumenta Evropske komisije (non-pejper), Kos kaže da to odražava realno stanje i da bi to trebalo da bude hitan zadatak nove direktorice.
Ako se Agencija ne riješi takvog imidža, to neće biti dobro. Agencija je krenula dobro, ali to treba održati do kraja, preokrenuti javno mišljenje i dovesti do toga da većina građanki i građana misli da ta institucija radi svoj posao objektivno, nepristrasno i zakonito”, zaključio je Kos.
( Tina Popović )