Leposavić za pravosuđe opasniji od Mila
Za razliku od funkcije ministra pravde i člana Sudskog savjeta, nosioci funkcija predsjednika i poslanika nemaju formalnu mogućnost direktnog uticaja na karijere sudija i tužilaca, smatra Agencija
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) smatra da nema osnova da provjerava da li je predsjednik države i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović povrijedio javni interes, odnosno pokušao da utiče na pravosuđe kada je javno zaprijetio tužiocima i sudijama u slučajevima “Plantaža” i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
Đukanović je prošle sedmice, dva dana nakon što je uhapšen njegov poslovni partner i bivši predsjednik borda direktora “Plantaža”, Veselin Vukotić, kazao da “pojedinci iz vlasti pokušavaju da se predstave kao beskompromisni borci protiv kriminala i korupcije” i poručio da tužioci treba da budu profesionalni, a sudstvo nezavisno. Dodao je i da “ničiji rad u Crnoj Gori, posebno ničije obavljanje državnih poslova, ne smije proći bez kontrole i kritičnog suda javnosti”.
Dio javnosti i pravnika je izjavu Đukanovića protumačio kao vid prijetnje i neprimjerenog pritiska na sudije a prije svega tužioce, posebno jer je lično zainteresovan. On je ranije potvrdio da su mu Medenica i Veselin Vukotć prijatelji.
”Za razliku od funkcije ministra pravde i člana Sudskog savjeta, nosioci funkcija predsjednika Crne Gore, kao i poslanika u Skupštini Crne Gore, nemaju formalnu mogućnost direktnog uticaja na karijere sudija i tužilaca. Zbog toga se njihove izjave, kao oblik političkog djelovanja, a imajući u vidu član 10 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, te iskristalisanu praksu Evropskog suda za ljudska prava, ne mogu tretirati kao ugrožavanje javnog interesa, koje upućuje na postojanje korupcije”, navodi se u odgovoru ASK “Vijestima”.
Agencija je u januaru 2021. utvrdila da je tadašnji ministar pravde Vladimir Leposavić “povrijedio javni interes i izvršio nezakonit uticaj na pravosuđe”, kada je u decembru 2020. kazao da je postupak za “državni udar” pravni skandal, da je “zreo za ponavljanje” i da postoji mogućnost institucionalnog odgovora, odnosno donošenja zakona o amnestiji.
Objašnjavajući zašto su se bavili ministrom koji je tek bio izabran a neće jednim od najviših zvaničnika, koji je na ključnim pozicijama u državi više od tri decenije, iz ASK-a su naveli:
”Postupak protiv bivšeg javnog funkcionera Vladimira Leposavića je pokrenut zbog toga što je kao tadašnji ministar pravde i, po automatizmu, član Sudskog savjeta, ocjenjivao validnost dokaza u prvostepenom sudskom postupku, nalagao koju presudu bi neko morao da donese i naveo da postoji mogućnost institucionalnog odgovora donošenjem Zakona o amnestiji”.
Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević rekla je ranije “Vijestima” da bi Đukanovićeva izjava mogla biti “motivisana željom da se zaštite bliski prijatelji i saradnici koji su lišeni slobode, a možda kod predsjednika postoji težnja da se zaštiti i on sam”.
”Izjava predstavlja neprimjeren pritisak na državne tužioce jer je upozorenje tužiocima uputio predsjednik države, koji je i predsjednik pojedinačno najmoćnije političke stranke. Izjava, koja se može svesti na to “kako se usuđujete” i “dobro se pazite ako sud ne utvrdi odgovornost”, jeste vid prijetnje,” zaključila je ugledna pravnica i civilna ativistkinja.
ASK u orazloženju odluke da ne provjerava Đukanovića podsjeća i na stavove Evropske komisije, kao i ranije preporuke GRECO da nije dobro da ministar bude dio Sudskog savjeta.
”Tu temu je, između ostalog, problematizovala i Evropska komisija, koja je u svom nezvaničnom radnom dokumentu o napretku Crne Gore u poglavljima 23 i 24, objavljenom krajem juna, navela da ‘preporuke GRECO-a za jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta od neprikladnog političkog uticaja, na primjer, ukidanjem učešće ministra pravde po službenoj dužnosti, tek treba da se implementiraju”, naveli su u odgovoru.
Poručuju da Agencija za sprečavanje korupcije u potpunosti podržava i afirmiše međunarodne standarde u pravosuđu, u čijem temelju je nezavisnost pravosudnih organa.
Za razliku od bivšeg ministra pravde koji je komentarisao nepravnosnažno okončano suđenje, osporavano i tokom procesa sa više aspekata, Đukanović je iznio stavove za postupke koji su tek u fazi iziđaja.
Agencija za sprečavanje korupcije objasnila je da u njenu nadležnost ne spada reagovanje i sankcionisanje svakog komentara, u manjoj ili većoj mjeri politički konotiranog, koje na račun rada pravosudnih organa izriču javni funkcioneri. “Jedan od načina na koji bi to pitanje moglo da bude sistemski normirano je kroz Etički kodeks nosilaca najviših državnih funkcija, što je i urađeno u pojedinim zemljama u okruženju”, navode u odgovoru ASK-a.
Direktorica ASK-a Jelena Perović bila je na toj poziciji i kada je donijeto mišljenje za Leposavića.
( Biljana Matijašević, Mila Radulović )