Veber za "Vijesti": Kulturna industrija predstavlja važan ekonomski faktor

Ambasada Savezne Republike Njemačke u Podgorici i Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike treću godinu zaredom ostvaruju uspješnu, značajnu i zapaženu saradnju.

Tokom prethodnih festivalskih izdanja realizovani su koncerti “Betoven, vječna inspiracija”, “Betovenova pisma” i “O Njemačkoj, s ljubavlju”, koji su predstavili njemačku muziku i umjetnike široj crnogorskoj javnosti. Partnerski odnos između Ambasade Njemačke i KotorArta nastavlja se i ove godine kroz realizaciju dva koncerta.

Na koncertu “Berlin u gostima”, u srijedu 20. jula, u Domu vojske u Porto Montenegru, festivalskoj publici će se predstaviti umjetnici sa dugom i bogatom međunarodnom karijerom. Solisti Berlinske filharmonije, violinista i koncertmajstor Daišin Kašimoto i prvi klarinetista, Andreas Otenzamer, nastupiće sa Hose Galjardom, jednim od vodećih pijanista u oblasti kamerne muzike.

Dva dana kasnije, u petak 22. jula, koncertom “Bremen u gostima”, predstaviće se Bremenski omladinski simfonijski orkestar, sastavljen od sedamdeset mladih, talentovanih muzičara uzrasta od četrnaest do dvadeset dvije godine. U okviru međunarodne ljetnje turneje, pod rukovodstvom dirigenta Martina Lenca, nastupiće na Pjaci od kina i prenijeti publici radost muziciranja koja kod ovog ansambla proističe iz mladalačke energije njihovih članova.

Ovim projektima Ambasada Njemačke se povrđuje kao važan i aktivan činilac u oblasti kulture.

U našem razgovoru prije dvije godine rekli ste da je “veliko postignuće Evropske unije upravo spoznaja da smo zajedno snažniji, da dijelimo zajedničke vrijednosti... kada zajedno odgovaramo na izazove globalizovanog svijeta.” Čini se da je slogan predsjedavanja Njemačke Evropskom unijom iz 2020. godine Zajedno za oporavak Evrope sada važniji i značajniji nego ikada.

Vjerujem da, kada je nastao moto njemačkog predsjedavanja Savjetu Evropske unije 2020. godine, svi mi nijesmo ni mogli pretpostaviti koliko će se temeljno promijeniti naša realnost, i kakvi egzistencijalni izazovi će biti pred Evropom i svijetom u ljeto 2022. Nakon 24. februara 2022, i početka napadačkog rata koji je kršeći međunarodno pravo započela Rusija protiv Ukrajine, ništa nije kao ranije. Rat koji vodi Rusija označava novu epohu, jednu prekretnicu za njemačku i evropsku vanjsku politiku. Nestala je stara izvjesnost i sada stojimo pred novim realnostima, koje nam je nametnuo ruski predsjednik Putin.

Ovo je jedan rat protiv ideje liberalne, demokratske vrijednosne zajednice, koja pojedincu obezbjeđuje najveću moguću slobodu za razvoj i samoodređivanje, koja vjeruje u korist dobrih međusobnih odnosa i koja vjeruje u mirno, pravno zasnovano rješavanje konflikata. Alternativa, koju predstavlja Putinova Rusija, je društvo u kom jači dominira nad slabijim, i gdje se volja jačeg sprovodi i silom. Društvo, u kom čovjek može neometano živjeti samo ako ne razvije mišljenje koje odstupa od jasno utvrđenih granica.

Sistem koji ne nudi, već zahtjeva. U kom nepovinovani u potpunosti osjećaju moć jačeg. Sada je vrijeme za jasno pozicioniranje: NATO, EU i zajednica vrijednosti liberalnih demokratija čvrsto stoje nasuprot ruske agresije na teritorijalni integritet Ukrajine. Zajedno možemo prevladati najveći izazov za Evropu od Drugog svjetskog rata. Jasna pozicija Crne Gore kao NATO partnera i zemlje kandidata za članstvo u EU u ovom smislu ne može biti dovoljno pohvaljena.

Kazali ste da će fokus saradnje između Crne Gore i Njemačke u narednom periodu biti u oblasti evropske integracije, ekonomije i turizma. Kako se kultura uklapa u ove prioritete?

Kultura je sastavni dio i veoma važan element u ostvarivanju ovih prioriteta. Kada govorimo o evropskim integracijama, ne govorimo samo o zajedničkim vrijednostima, već i o jednom zajedničkom, iako raznovrsnom kulturnom prostoru. Kultura gradi mostove među zemljama i narodima.

Nastaju mreže među ljudima, čime se unaprijeđuje međusobno razumijevanje i integracija. Mjesta kulture, kulturne posebnosti i kulturni događaji igraju i važnu ulogu za atraktivnost jedne zemlje kao turističke destinacije. Crna Gora tu nije izuzetak, i dobar primjer za to je upravo KotorArt. I kulturna industrija, ukoliko mi dozvolite ovu “jeres”, posredno i neposredno preko kulturnog turizma predstavlja važan ekonomski faktor.

Kako ocjenjujete saradnju Crne Gore i Savezne Republike Njemačke u oblasti kulture?

Zajedno sa Gete institutom i Institutom za međunarodne odnose (IfA) obogatili smo i produbili veze između Crne Gore i Njemačke nizom koncerata, izložbi, čitalačkih večeri. Pandemija koronavirusa je od 2020. godine zaustavila mnogo toga i spriječila ostvarivanje brojnih dobrih inicijativa i planova. Sada želimo novu dinamiku, jer se nadamo da je pandemija prevaziđena, ali uz nadovezivanje na ono gdje smo stali zbog pandemije.

Koliki je značaj muzičke kulture u savremenoj diplomatiji?

Cilj diplomatije je međusobna komunikacija i iznalaženje zajedničkih imenitelja. Muzika je univerzalna forma komunikacije koja prevazilazi nacionalne, etničke i religiozne granice, i time predstavlja idealno sredstvo za razumijevanje među ljudima. Siguran sam da, kada bismo se usudili da sprovedemo jedan eksperiment i zatvorili tri muzičara sa njihovim instrumentima u jednom prostoru, nakon određenog vremena iz te sobe bismo čuli muziku.

Ukoliko bismo zatvorili tri političara u jednu sobu, morali bismo da sačekamo da vidimo kakav bi rezultat toga bio…. Sada bez šale: kroz našu vanjsku kulturnu politiku želimo da gradimo mostove među ljudima i zemljama. Naša saradnja sa KotorArtom je primjer za to.

Ove godine sarađujete sa KotorArtom na dva programa. S jedne strane predstavljaju se vrhunski, iskusni i svjetski poznati umjetnici, članovi Berlinske filharmonije - violinista i koncertmajstor Daišin Kašimoto i klarinetista Andreas Otenzamer, i gostujući pijanista Hose Galjardo, a sa druge druge mladi, perspetivni muzičari iz Bremenskog omladinskog simfonijskog orkestara, koji su na početku karijere.

Jako me raduje da smo mogli da nastavimo uspješnu saradnju sa KotorArtom i u 2022. godini. Prvi put nakon 2020. postoji nada da će umjetnice i umjetnici, kao i publika, moći u potpunosti da uživaju u posebnoj atmosferi Festivala, bez ograničenja koja su se odnosila na pandemiju. Tome se već unaprijed radujem.

Činjenica da su organizatori uspjeli da dovedu svjetske zvijezde poput Andreasa Otezamera, Daišina Kašimotoa i Hose Galjarda u Kotor, pokazuje koliki ugled uživa festival KotorArt na međunarodnoj kulturnoj sceni. Sa oba ovogodišnja njemačka doprinosa dočarali smo bogatu njemačku muzičku scenu: od talentovanih, ambicioznih mladih muzičara do njemačkih i međunarodnih virtuoza, koji su svoju muzičku domovinu pronašli u Njemačkoj.

Od 2018. godine živite i radite u Crnoj Gori. Kakav je, po Vama, kulturni život naše prijestonice i države?

U Crnoj Gori se razvila jedna živa i interesantna kulturna scena i van Podgorice, kao glavnog grada. Festival KotorArt predstavlja zenit kulturnog ljeta. Postoji i dinamična džez scena, koja se okuplja oko džez festivala “Made in New York” u Podgorici i u Petrovcu. Slično kao i KotorArt, festival “Made in New York” privlači svjetske zvijezde, ali nudi i umjetnicima iz Crne Gore i regiona podijum za nastup i mogućnost za zajedničke svirke.

I pozorišni festival u Budvi je ostavio utisak na mene. Uvijek me iznova obraduje Cetinje sa svojom arhitekturom i atmosferom. Ne samo to, cio grad predstavlja muzej na otvorenom. U Cetinju smo kroz saradnju Narodnog muzeja Crne Gore sa Gete institutom i Institutom za međunarodne kulturne odnose organizovali brojne izložbe.

Impresioniran sam bogatstvom kulturne ponude Cetinja kao i kvalitetom manifestacija, posebno u ljetnjim mjesecima. Godinama, takođe, podržavamo Ljetnji kamp kamerne muzike na Ivanovim koritima. Nažalost, kovid pandemija je teško pogodila i kulturne aktivnosti, umjetnost, kulturu kao i umjetnice i umjetnike u Crnoj Gori. Zbog toga me još i više raduje ovaj efekat oporavka, čak iako ćemo duboke posljedice pandemije koronavirusa osjećati još određeno vrijeme. Žeđ Crnogorki i Crnogoraca za kulturnim životom nakon dvije sušne godine je ogromna. To je bar moj utisak.

( Nataša Đačić Božić )